Vanjska politika Bosne i Hercegovine predstavlja skup kontinuiranih aktivnosti koje Bosna i Hercegovina, kao suverena i međunarodno priznata država, preko svojih nadležnih institucija sprovodi pri ostvarivanja zacrtanih ciljeva i prioriteta. Prema Ustavu Bosne i Hercegovine, vođenje vanjske politike je u isključivoj nadležnosti Predsjedništva Bosne i Hercegovine.
U svrhu ostvarivanja načela vanjske politike, Bosna i Hercegovina teži ka saradnji u međunarodnim okvirima, odnosno saradnji na bilateralnom, regionalnom i globalnom planu. U tim nastojanjima Bosna i Hercegovina sklapa i promiće ugovore različite prirode, kako sa suverenim državama tako i sa drugim međunarodnim subjektima poput međunarodnih organizacija, a sve na obostrano zadovoljstvo koje se temelji na različitim međunarodnim konvencijama kao što je Povelja UN i drugim principima međunarodnog prava.
Historija Nakon proglašenja nezavisnosti, novoosnovana država Republika Bosna i Hercegovina, iz objektivnih razloga (ratna dešavanja) u reduciranoj mjeri vodi svoju vanjsku politiku. Ona se uglavnom zasniva na uspostavljanju diplomatskih odnosa, učlanjenju u međunarodne organizacije i nastojanju da skrene pažnju svijeta na ratna dešavanja koja se odvijaju na njenoj teritoriji.
Sklapanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma krajem 1995. godine, Bosna i Hercegovina ulazi u period drugačijih prioriteta i načina vođenja svoje vanjske politike. Uz pomoć međunarodne zajednice, Bosna i Hercegovina usredotočuje napore na regionalnoj stabilizaciji i poboljšanju međusobnih odnosa sa državama nastalih raspadom Jugoslavija među kojima su i države koje su na različite načine involvirane u događaje koji su se dešavali tokom rata u BiH. Međunarodni odnosi sa susjednim državama Hrvatskom, Crnom Gorom i Srbijom su se relativno stabilizirali nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma.
Prioriteti vanjske politike Kod određivanja prioriteta vanjske politike, Bosna i Hercegovina se rukovodi očuvanjem i unapređenem trajnog mira i sigurnosti kao i očuvanjem stabilnog demokratskog i sveukupnog državnog razvoja.
Bosna i Hercegovina nastoji voditi transparentnu vanjsku politiku usaglašenu sa njenim sljedećim prioritetima:
Očuvanje i zaštita nezavisnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine u međunarodno priznatim granicama; Potpuna i dosljedna implementacija Općeg mirovnog sporazuma (OMS); Pristupanje Bosne i Hercegovine evroatlantskim integracionim procesima prvenstveno EU i NATO-u); Učešće Bosne i Hercegovine u multilateralnim aktivnostima, posebno u okviru sistema Ujedinjenih nacija (UN), Vijeća Evrope, Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi (OSCE), Organizacije islamske saradnje (OIC), i dr.; Promocija Bosne i Hercegovine kao partnera u međunarodnim ekonomskim odnosima i aktivnosti koje će omogućiti prijem Bosne i Hercegovine u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) i druge međunarodne organizacije i asocijacije.
Međunarodni odnosi Od 174 države koje su Bosnu i Hercegovinu priznale kao nezavisnu i suverenu državu sa većinom država BiH ima uspostavljene diplomatske odnose. Ti odnosi su uglavnom na nivou ambasada pri čemu Bosna i Hercegovina ima ambasade u 44 države preko nerezidencijalne osnove pokriva znatno veći broj država. Primjera radi, ambasada BiH u Moskvi osim za Rusiju nerezidentno pokriva i države Armeniju, Bjelorusiju, Kazahstan, Kirgistan i Uzbekistan. Na istom principu i mnoge države koje nisu otvorile ambasadu u Sarajevu nerezidentno pokrivaju Bosnu i Hercegovinu iz svojih ambasada u regiji (u Beču, Budimpešti, Rimu i dr).
Država Datum uspostavljanja međunarodnih odnosaNapomene29. juli 1997.Obje su zemlje uspostavile diplomatske veze 29. jula 1997. godine. Bosna i Hercegovina je u Armeniji predstavljena preko svoje ambasade u Moskvi.30. oktobar 2019.6. august 2019.24. januar 1996.Obje su zemlje uspostavile diplomatske odnose 24. januara 1996. godine.1995.Bosna i Hercegovina je akreditovana za područje Brazila preko svoje ambasade u Washingtonu, SAD. Brazil je otvorio ambasadu u Sarajevu.15. januar 1992.Odnosi između Bosne i Hercegovine i Bugarske su vanjski odnosi između ove dvije države. Kao početak međunarodnih odnosa između ove dvije države smatra se 15. januar 1992. godine. Od 1996. godine Bugarska ima ambasadu u Sarajevu. Također i Bosna i Hercegovina ima ambasadu u glavnom gradu Bugarske, Sofiji. Bugarska je bila prva država koja je priznala nezavisnost Republike Bosne i Hercegovine 31. januara 1992.6. mart 2014.8. april 1993.Češka republika je priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine 8. februara 1992. Diplomatski odnosi između dvije države su uspostavljeni 8. aprila 1993. BiH ima ambasadu u Pragu kao i Češka ambasadu u Sarajevu. Obe države su punopravne članice OSCE-a30. novembar 1995.Grčka je priznala nezavisnost Bosne i Hercegovine 1992. godine. Obje zemlje su diplomatske odnose uspostavile 30. novembra 1995. godine. Od 1998, Bosna i Hercegovina ima ambasadu u Atini. Od 1996. Grčka ima ambasadu u Sarajevu.Obje su države punopravne članice Unije za Mediteran, Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi, Inicijative za saradnju jugoistočne Evrope, Organizacije za evropsku sigurnost i suradnju i Vijeća Evrope. Grčka je 2006. godine osigurala 80,4% sredstava za obnovu zgrade prijateljstva Grčke i Bosne i Hercegovine.6. oktobar 2020.1998.Bosna i Hercegovina i Gruzija uspostavile su diplomatske odnose 1998. godine. Dijele odnose na nerezidentnom ambasadorskom nivou. Prva posjeta na visokom nivou bila je ona koju je ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak posjetio Tbilisiju u augustu 2016.U januaru 2018. Gruzija je izdala protestnu notu BiH zbog posjeta otklonjenog lidera Južne Osetije Anatolija Bibilova Republici Srpskoj. U odgovoru, Ministarstvo vanjskih poslova BiH navelo je da su Gruzija i BIH imali dobre odnose i da se BIH neće miješati u pitanje Južne Osetije. Crnadak je također rekao da je Bibilova posjeta naštetila međunarodnom položaju Republike Srpske.9. maj 2013. Međunarodni odnosi između Bosne i Hercegovine i Hrvatske opterećeni su s nekoliko neriješenih međudržavnih pitanja. To se uglavnom odnosi na nekoliko manjih spornih graničnih dijelova između ostalog i problem pomorskog pristupa Bosne i Hercegovine otvorenom moru koji ometaju konačnu ratifikaciju sporazuma o granici iz 1999. godine.
Dijelovi rijeke Une i neka naselja u podnožju planine Plješevica nalaze se u Hrvatskoj, dok su neka u Bosni i Hercegovini, što uzrokuje preveliki broj graničnih prijelaza na jednoj ruti i otežava bilo kakav ozbiljan razvoj u regiji.
Razmatra se i granica na rijeci Uni između Hrvatske Kostajnice na sjevernoj, hrvatskoj strani i Bosanske Kostajnice na južnoj, bosanskohercegovačkoj strani. Riječno ostrvo između ta dva grada je pod hrvatskom kontrolom, ali pravo na isto potražuje i Bosna i Hercegovina. Zajednički granični prijelaz je izgrađen i funkcioniše od 2003. godine i koriste ga obe države.
Bosanskohercegovačka općina Neum koja ima izlaz na Jadransko more time čini južni dio Hrvatske eksklavom, a dvije države pregovaraju o posebnim tranzitnim pravilima prolaza kroz Neum kako bi riješile problem. Nedavno je Hrvatska odlučila izgraditi most do poluostrva Pelješca kako bi povezala kopno Hrvatske s eksklavom, ali je Bosna i Hercegovina protestirala zbog toga što će most zatvoriti pristup Bosni i Hercegovini međunarodnim vodama (iako Hrvatske teritorijane vode u potpunosti okružuju bosanskohercegovačke teritorijalne vode) te Bosna i Hercegovina od Hrvtaske traži da most mora biti visine od 55 metara iznad nivoa mora kako bi se osigurao slobodan prolaz svih vrsta brodova. Pregovori o ovom problemu se nastavljaju i dalje. Obe države imaju uspostavljene ambasade.Međunarodni odnosi između Bosne i Hercegovine i Indije Indija je priznala nezavisnost novouspostavljene države 11. maja 1992. Diplomatski odnosi izneđu ove dvije države su uspostavljeni na nivou ambasadora.Međunarodni odnosi između Bosne i Hercegovine i Indonezije Inonezija je priznala Republiku i Bosnu i Hercegovinu 20. maja 1992. a diplomatski odnosi su uspostavljeni na nivou ambasadora.Međunarodni odnosi između Bosne i Hercegovine i Irana