thumb|Dijagram stigme Žig tučka ili stigma, njuška je odgovarajući vrh ginecija (karpele) ili nekolko spojenih plodnih listova u gineciju ili cvijetu.
Opis thumb|Žig tučka tulipana (rod Tulipa), sa polenom thumb|Zatvorena stigma okružena prašnicima bijelog ljiljana („Stargazerov ljiljan“) Žig tučka, zajedno sa vratom i jajnikom sadrži pistil, koji je dio ginecija ili ženskog reproduktivnog organa biljke. Stigma tvori distalni dio vrata tučka ili stilodije. Čine ga stigmine papile, ćelije koje su osjetljive na polen. One mogu biti ograničene na vrh vrata ili, naročito kod vrsta koje oprašuju vjetrom, pokrivaju široku površinu.
Njuška tučka prima polen i na njoj će polenovo zrno proklijati. Često ljepljiva, stigma se prilagođava na različite načine, kako bi uhvatila polen raznim dlačicama, zakrilcima ili skulpturama. Polen se može hvatati iz vazduha (polen koji se prenosi vjetrom, anemofilija), od insekata ili drugih životinja ili u rijetkim slučajevima iz okolne vode (hidrofilija). Stigme mogu varirati od dugih i vitkih do kuglastih i perastih.The Penguin Dictionary of Botany, edited by Elizabeth Toothill, Penguin Books 1984 Polen je obično veoma isušen kada napušta prašnike. Pokazalo se da žigovi pomažu u rehidrataciji polena i potiču klijanje polenovih cijevi. Oni osiguravaju i pravilno prijanjanje ispravnih polenovih zrnaca. Mogu imati aktivnu ulogu u diskriminaciji polena, a neki i u reakciji samokompatibilnosti, koji odbacuju polen iz istih ili genetički sličnih biljaka, uključuju interakciju između stigme i površine polenovog zrna.
Oblik Stigma se često dijeli na režnjeve, npr. trifidna (trokraka), a može ličiti na glavu čiode ili doći do veličine tačke (punktiformna). Njen oblik se može znatno razlikovati: thumb|Kukuruzna stigma zvana "svila"
center|400px|Varijacije oblika i veličine tučkovog vrata i žiga
Vrat tučka
Struktura Vrat tučka je usko produženje jajnika prema gore, koji ga povezuje sa žigovim papilama. U nekim biljkama može nedostajati, u slučaju da je stigma sjedeća. Vratovi su obično poput cijevi – ili dugi ili kratki. Vrat može biti otvoren (sadrži malo ili nimalo ćelija u središnjem dijelu) sa centralnim kanalom koji se može napuniti sa sluzima. Alternativno, može biti zatvoren (gusto nabijen ćelijama). Većina sinkarpnih (spojenih plodnih lističa) monokotiledona i neke eudikotiledone imaju otvorene vratove, dok mnogi sinkarpne eudikotiledone i trave imaju zatvorene (čvrste) vratove koji sadrže posebno prijenosno tkivo za lučenje, povezujući stigmu sa središtem jajnika. Ovo stvara put bogat hranjivim materijama za rast polenove cijevi.
Ako na tučku postoji više karpela, svaka može imati zaseban stilodij sličan vratu ili dijeliti zajednički. U irisima) i drugim biljkama iz porodice Iridaceae vrat se dijeli na tri (petaloidne) grane vrata (ponekad se također nazivaju i "stilodije").Klaus Kubitzki (Editor)|pKzwCAAAQBAJ|Flowering Plants. Dicotyledons: Celastrales, Oxalidales, Rosales, Cornales and Ericales|page=208}}), skoro do baze vrata i naziva se tribrahijtni (trograni). To su pokrovna tkiva, koja teku iz cijevi perianta iznad tučka. Stigma je rub na donjoj strani grane, blizu krajnjih režnjeva. Razgranat vrat je i u rodovima Dietes, Pardanthopsis i mnogim vrstama roda Moraea.Klaus Kubitzki (Editor) |RSfrCAAAQBAJ|Flowering Plants. Monocotyledons: Lilianae (except Orchidaceae)|page=305}}
Kod roda Crocus, postoje podijeljene grane vratova koje stvaraju cijev.Michael Hickey, Clive King|LDh7fz9uToMC|100 Families of Flowering Plants|page=562}} Hesperantha ima raširenu granu vrata. Alternativno, on može biti režnjevit, a ne razgranat. Rod Gladiolus ima dvostruku granu vrata (biloban). Freesia, Lapeirousia, Romulea, Savannosiphon i Watsonia imaju dvograni vrat tučka, sa savijenim granama.
Vezanje za jajnik
Može biti terminalni (apikalni), subapikalni, bočni, ginobazni ili subginobazni. Terminalni položaj (apikalni) odnosi se na mjesto koje se nalazi na vrhu jajnika i najčešći je obrazac. U subapikalnom uzorku vrat se pojavljuje na strani malo ispod vrha. Bočni (lateralni) vrat nastaje sa strane jajnika i nalazi se u porodici Rosaceae. Ginobazni nastaje iz baze jajnika ili između režnjeva jajnika, a karakterističan je za Boraginaceae. Subginobazni vratovi karakteriziraju rod Allium.
Oprašivanje Polenove cijevi povećavaju dužinu vrata do jajnika, a u nekim slučajevima reakcije samokompatibilnosti u tom vratu sprečavaju puni rast cvjetnih cijevi. U nekim vrstama, uključujući i barem Gasteria'', cvijetni prah je usmjeren prema mikropili (otvoru) ovula prema vratu.Christophe Clement, Ettore Pacini, Jean-Claude Audran (Editors)|TOXwCAAAQBAJ|Anther and Pollen: From Biology to Biotechnology|page=151}}
Također pogledajte Tučak Cvijet Reference
Bibliografija
Vanjski linkovi Stigma shape and size - English labels Terminal versus gynobasic style Images Gynobasic Diagram
Kategorija:Morfologija biljaka Kategorija:Razmnožavanje