Uskršnji zeko (koji se još naziva i uskršnji zec ili kunić) je folklorna figura i simbol Uskrsa, prikazan kao zec koji donosi uskršnja jaja. Nosi porijeklo od njemačkih luterani. "Uskršnji zec" je u početku igrao ulogu sudije koji ocjenjuje da li su djeca bila dobra ili neposlušna na početku sezone Uskrsa. Uskršnji zec se ponekad prikazuje s odjećom. U legendi, ovo stvorenje nosi obojena jaja u svojoj košarici, slatkiše, a ponekad i igračke dječjim domovima i kao takvo pokazuje sličnost Djedu Mrazu ili Christkindu, jer oboje donose djeci poklone u noći prije praznika.. Običaj se prvi putEaster Bunny – What Does He Have To Do With Easter?, occultcenter.com spominje u knjizi Georga Francka von Franckenaua De ovis paschalibus ('O uskršnjim jajima') 1682. godine, a odnosi se na njemačku tradiciju donošenja uskršnjih jaja za djecu.
Simboli
Kunići i zečevi mini|Uskršnji zeko na naduvavanje ispred gradske vijećnice u San Francisku Zec je bio popularan motiv u srednjovekovnoj crkvenoj umetnosti. U stara vremena se smatralo da je zec hermafrodit (po Pliniju, Plutarhu, Filostratusu i Aelijanu ). Ideja da se zec može razmnožavati bez gubitka djevičanstva dovela je do povezanosti s Djevicom Marijom, tako da se zečevi ponekad pojavljuju u osvijetljenim rukopisima i sjevernoeuropskim slikama Djevice i Krista Djeteta. Možda je također povezan sa Svetim Trojstvom u motivu tri zeca.
Jaja
Jaja su se još od antike koristila kao simbol plodnosti. Jaja su u kršćanstvu postala simbol povezivanja s ponovnim rođenjem već u 1. stoljeću nove ere, preko ikonografija jajeta feniksa, te su postala povezana s Uskrsom, posebno u srednjovjekovnoj Europi, kada je njihovo jedenje bilo zabranjeno tokom posta. U to vrijeme uobičajena praksa u Engleskoj bila je da djeca u subotu prije početka korizme idu od vrata do vrata moleći za jaja. Ljudi su djeci davali jaja kao posebnu poslasticu prije posta.
Kao specijalno jelo, jaja su vjerovatno bila ukrašavana u sklopu uskršnjih proslava. Kasnije su njemački protestanti zadržali običaj jedenja obojenih jaja za Uskrs, iako nisu nastavili tradiciju posta.Shrove Tuesday Pancakes! by Bridget Haggerty – Irish Culture & Customs, World Cultures European, paragraph 5 line 2 refers to the Catholic custom of abstaining from eggs during Lent. Accessed 3/1/08 Jaja kuhana s nekim cvjetovima mijenjaju svoju boju, donoseći proljeće u kuće, a neki su s vremenom dodali običaj ukrašavanja jaja. Mnogi kršćani istočne pravoslavne crkve do danas obično oboje svoja uskršnja jaja crvenom bojom,How To Dye Red Eggs with Onion Skins for Greek Easter by Nancy Gaifyllia from Your Guide to Greek Food on About.Com Accessed April 9, 2008 u boju krvi, u znak priznavanja krvi žrtvovanog Krista (i obnove života u proljeće). Neki koriste i zelenu boju, u čast novog lišća koje se pojavljuje nakon duge zime. Ukrajinska umjetnost ukrašavanja jaja za Uskrs, poznata kao "pysanky" datira u stara pretkršćanska vremena. Slične varijante ovog oblika umjetnosti primjećene su među ostalim kulturama istočne i srednje Europe.
Ideja zeca koji dijeli jaja stigla je u SAD u 18. vijeku. Protestantski njemački doseljenici u holandskom području Pensilvanije svojoj djeci su govorili o " Osterhaseu " (koji se ponekad piše " Oschter Haws " ). Prema legendi, jedina dobra djeca dobijaju obojena jaja kao poklon u gnijezdima koje su napravila u kapama i šeširima prije Uskrsa.
Reference
Vanjski linkovi Charles J. Billson. " The Easter Hare ". Folk-Lore. Vol. 3, No. 4 (December 1892). On the Bunny Trail: In Search of the Easter Bunny, Stephen Winick, Folklife Today, March 22, 2016
Kategorija:Kršćanstvo Kategorija:Hrišćanski folklor Kategorija:Njemački folklor