Kolašinski proces ili Vasojevićka afera je bilo suđenje iz 1909. pripadnicima opozicije crnogorskom knezu Nikoli Petroviću Njegošu. Od 103 osobe kojima se sudilo, na smrtnu kaznu je osuđeno 11 osoba, 51 na vremenske kazne, dok su 33 osobe proglašene nevinim. Ovaj događaj je pogoršao odnose Crne Gore i Srbije. Glas Crnogorca je pisao o osuđenima na smrtnu kaznu. Presuda je izvršena u ponedjeljak 16. novembra 1909. U Andrijevici su ubijeni potporučnik Petar Đinović, barjaktar Mihailo Jojić i Radisav Račić, a u Podgorici penzionirani komandir Petar Mitrović i Ilija Božin Petrović, preduzimač državnih građevina. Kasnije su mnogi pomilovani, kao Đoko Ćosović i mnogi drugi iz Kuča, dvojica Vasojevića i jedan čovjek iz Bjelopavlića. Lazar Tomanović, ministar pravosuđa i ministar vanjskih poslova Crne Gore je o Kolašinskoj aferi u svojim memoarima zapisao: Kolašinska afera je posljedica neuspjha bombaške afere, uporni podzemni rad Beča.
Kritika Adam Pribićević je u listu Srpsko kolo od 26. novembra (9. decembra) 1909. pisao povodom osude sedam Crnogoraca na smrt i strijeljanju petorice zbog optužbe za pobunu: Ali neka bude uvjeren stari tiranin, da će krv one petorice pasti na njega i djecu njegovu. I Obrenovići su u Srbiji strijeljali, ali su dočekali da i njih strijeljaju. Bilo je i ruskih i francuskih i engleskih i drugih vladara, koji su vješali i strijeljali, ali su i oni dočekali strašnu uru. Dočekaće je i on za jamačno... Stid, sramota i prokletstvo narodno pokriće uspomenu izroda srpskih što su digli krvavu ruku na glave braće svoje, jer htjedoše slobode i pravde...
Reference
Kategorija:Historija Crne Gore Kategorija:1909. u Crnoj Gori