Fosilna goriva su goriva koja sadrže ugljikovodike i nastali su od fosilnih ostataka biljaka i životinja. Trenutno su osnovni izvor energije na Zemlji. Energija iz fosilnih goriva obično se oslobađa izgaranjem i prilikom tog izgaranja također se oslobađaju otrovni i štetni plinovi koji utječu na okolinu kao: ugljik-monoksid, ugljik-dioksid, sumpor-dioksid, dušik-dioksid itd. Ti plinovi štetno utječu na okoliš tako što se sakupljaju u atmosferi i tako stvaraju efekt staklenika, dok u dodiru s vodom u atmosferi pretvaraju se u kiselinu koja pada na zemlju – tzv. kisele kiše koje uništavaju biljke i erodiraju građevine, stijene...
U glavna fosilna goriva spadaju: treset ugalj (lignjit, mrki ugalj, kameni ugalj) nafta zemljani plinFossil fuel". ScienceDaily. Retrieved 29. 10. 2021.
Fosilna goriva mogu se spaljivati kako bi se osigurala toplota za direktnu upotrebu (kao što je kuhanje ili grijanje), za pogon motora (kao što su motori s unutrašnjim sagorijevanjem u motornim vozilima) ili za proizvodnju električne energijeFossil fuels ". Geological Survey Ireland. Retrieved 29 October 2021] Neka fosilna goriva se prije sagorevanja rafinišu u derivate kao što su kerozin, benzin i propan. Porijeklo fosilnih goriva je anaerobna razgradnja zakopanih mrtvih organizama, koji sadrže organske molekule nastale fotosintezom."thermochemistry of fossil fuel formation" (PDF). arhivirano (PDF) s originala 20. 9. 2015. Pretvaranje ovih materijala u fosilna goriva s visokim udjelom ugljika obično zahtijeva geološki proces od milion godina.Paul Mann, Lisa Gahagan, and Mark B. Gordon, "Tectonic setting of the world's giant oil and gas fields", in Michel T. Halbouty (ed.) Giant Oil and Gas Fields of the Decade, 1990–1999, Tulsa, Okla.: American Association of Petroleum Geologists, str. 50, pristupljeno 22. 6. 2009.
Godine 2019. 84% ukupne potrošnje primarne energije u svijetu i 64% električne energije bilo je iz fosilnih gorivaRitchie, Hannah; Roser, Max (28. 11. 2020). "Energy". Our World in Data. Spaljivanje fosilnih goriva velikih razmjera uzrokuje ozbiljnu štetu okolini. Preko 80% ugljičnog dioksida (CO2) proizvedenog ljudskom aktivnošću dolazi od njihovog sagorijevanja: oko 35 milijardi tona godišnje,Ambrose, Jillian (12 April 2020). "Carbon emissions from fossil fuels could fall by 2.5bn tonnes in 2020". The Guardian. ISSN 0261-3077. Retrieved 27. 4. 2020. u poređenju sa 4 milijarde od razvoja zemljišta.Global Carbon Project (GCP)". www.globalcarbonproject.org. Pristupljeno 5. 4. 2022 Prirodni procesi na Zemlji, uglavnom apsorpcija okeanom, mogu ukloniti samo mali dio toga. Dakle, postoji neto povećanje za mnogo milijardi tona atmosferskog ugljičnog dioksida godišnje."What Are Greenhouse Gases?". US Department of Energy. Pristupljeno 9. 9. 2007 Iako je curenje metana znatno,Chapter 2: Emissions trends and drivers " (PDF). Ipcc_Ar6_Wgiii. 2022. Arhivirano (PDF) s originala on 4. 4. 2022 sagorijevanje fosilnih goriva je glavni izvor emisije stakleničkih plinova koji uzrokuje globalno zagrijavanje i zakiseljavanje okeana. Uz to, većina smrtnih slučajeva zbog zagađenja zraka uzrokovana je česticama fosilnih goriva i štetnim plinovima. Procjenjuje se da to košta više od 3% globalnog BDP-a"Quantifying the Economic Costs of Air Pollution from Fossil Fuels" (PDF). Arhivirano s originala (PDF) 6. 4. 2020. i da bi postupno ukidanje fosilnih goriva spasilo milione života svake godine.Zhang, Sharon. "Air Pollution Is Killing More People Than Smoking—and Fossil Fuels Are Largely to Blame". Pacific Standard. Pristupljeno 5. 2. 2020.
Prepoznavanje klimatske krize, zagađenja i drugih negativnih uticaja uzrokovanih fosilnim gorivima dovelo je do široko rasprostranjene političke tranzicije i aktivističkog pokreta usmjerenog na prestanak njihove upotrebe u korist održive energije.Dickie, Gloria (4 April 2022). "Factbox: Key takeaways from the IPCC report on climate change mitigation". Reuters. Pristupljeno 5. 4. 2022. Međutim, budući da je industrija fosilnih goriva toliko integrirana u globalnu ekonomiju i jako subvencionirana,Price Spike Fortifies Fossil Fuel Subsidies". Energy Intelligence. 14. 4. 2022. Pristupljeno 23. 4. 2022. očekuje se da će ova tranzicija imati značajne ekonomske posljedice.Why are fossil fuels so hard to quit?". Brookings. 8. 6. 2020. Pristupljeno 5. 4. 2022 Mnogi akteri tvrde da ova promjena treba da bude pravedna tranzicijaIPCC: We can tackle climate change if big oil gets out of the way". the Guardian. 5. 4. 2022. Pristupljeno 5. 4. 2022 i kreiranje politike koja se bavi društvenim opterećenjem stvorenim nasukanim sredstvima industrije fosilnih goriva.Monga, Jean Eaglesham and Vipal (20 November 2021). "Trillions in Assets May Be Left Stranded as Companies Address Climate Change". The Wall Street Journal. ISSN 0099-9660. Pristupljeno 5. 4. 2022.Bos, Kyra; Gupta, Joyeeta (1 October 2019). "Stranded assets and stranded resources: Implications for climate change mitigation and global sustainable development". Energy Research & Social Science. 56: 101215. doi:10.1016/j.erss.2019.05.025. ISSN 2214-6296. S2CID 198658515.
Međunarodna politika, u obliku ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda za pristupačnu i čistu energiju i klimatske akcije, kao i Pariški klimatski sporazum, osmišljena je da olakša ovu tranziciju na globalnom nivou. 2021. godine Međunarodna agencija za energetiku zaključila je da se ne mogu otvoriti novi projekti vađenja fosilnih goriva ako globalna ekonomija i društvo žele izbjeći najgore uticaje klimatskih promjena i ispuniti međunarodne ciljeve za ublažavanje klimatskih promjena.No new oil, gas or coal development if world is to reach net zero by 2050, says world energy body". the Guardian. 18 May 2021. Retrieved 15 October 2021
Reference