Opća umjetna inteligencija () jest sposobnost inteligentnog agenta da razumije ili nauči bilo koji intelektualni zadatak koji ljudsko biće može. To je primarni cilj nekih istraživanja umjetne inteligencije i uobičajena tema u naučnoj fantastici i studijama budućnosti.
Od 2017. više od četrdeset organizacija aktivno istražuje AGI.
Inteligentne osobine Međutim, postoji širok dogovor između istraživača umjetne inteligencije da inteligencija treba učiniti sljedeće:This list of intelligent traits is based on the topics covered by major AI textbooks, including: , , and . rezonovanje, korištenje strategija, rješavanje zagonetki, donošenje odluke u uslovima neizvjesnosti; predstavlja znanje, uključujući i zdravorazumsko znanje; planiranje; učenje ; komuniciranje na prirodnom jeziku; i integrisati sve ove vještine prema zajedničkim ciljevima. Druge važne sposobnosti uključuju sposobnost osjećanja i sposobnost djelovanja (npr. pomicanja i manipulacije objektima) u ovom svijetu u kojem se inteligentno ponašanje treba promatrati.Pfeifer, R. and Bongard J. C., How the body shapes the way we think: a new view of intelligence (The MIT Press, 2007). Ovo bi uključivalo sposobnost otkrivanja opasnosti i reagovanja na nju. Mnogi interdisciplinarni pristupi inteligenciji (npr. kognitivna nauka, računarska inteligencija i donošenje odluka) imaju tendenciju da naglase potrebu za razmatranjem dodatnih osobina kao što su mašta (shvaćena kao sposobnost formiranja mentalnih slika i koncepata koji nisu programirani) i autonomija.de Charms, R. (1968). Personal causation. New York: Academic Press.
Računarski bazirani sistemi koji pokazuju mnoge od ovih sposobnosti zaista postoje (npr. pogledajte računarska kreativnost, automatizovano rezonovanje, sistem za podršku odlučivanju, robot, evoluciono računanje, inteligentni agent), ali niko nije stvorio integrisani sistem koji se ističe u svim ovim oblastima. desno|mini|Procjene koliko je procesorske snage potrebno za emulaciju ljudskog mozga na različitim nivoima (od Raya Kurzweila, Andersa Sandberga i Nicka Bostroma), zajedno s najbržim superračunarom iz TOP500 mapiranih po godinama. Obratite pažnju na logaritamsku skalu i eksponencijalnu liniju trenda, koja pretpostavlja da se računski kapacitet udvostručuje svake 1,1 godine. Kurzweil vjeruje da će učitavanje uma biti moguće u neuronskoj simulaciji, dok je Sandberg, Bostromov izvještaj manje siguran u to gdje nastaje svijest.
Reference
Kategorija:Vještačka inteligencija Kategorija:Računarska neuronauka