Groznica, znana i kao pireksija, je definirana kao temperatura iznad normalnog raspona, zbog povećanja zadane tačke tjelesne temperature. Ne postoji niti jedna dogovorena gornja granica za normalnu temperaturu kod ljudi sa izvorima koji koriste vrijednosti između 37,2-38,3 °C. Povećanje zadane tačke izaziva pojačanu mišićnih kontrakcija i uzrokuje osjećaj hladnoće ili jeze. Ovo rezultira većom proizvodnjom topline i naporima da se ona uštedi. Kada se zadana temperatura vrati na normalu, osoba se osjeća vruće, pocrveni i može se početi znojiti. Rijetko povišena temperatura može izazvati febrilni napad, a to je češće kod male djece. Groznica obično ne prelazi više od 41-42 °C.

Groznicu mogu uzrokovati mnoga zdravstvena stanja u rasponu od neozbiljnih do opasnih po život. Ovo uključuje virusna, bakterijska i parazitske infekcije—kao što su gripa, obična prehlada, meningitis, infekcije urinarnog trakta, upala slijepog crijeva, COVID-19 i malarija. Neinfektivni uzroci uključuju vaskulitis, duboku vensku trombozu, bolest vezivnog tkiva, nuspojave lijekova ili vakcinacija i rak. Razlikuje se od hipertermije po tome što je hipertermija povećanje tjelesne temperature iznad zadane temperature ili zbog prevelike proizvodnje topline ili zbog njenog nedovoljnog gubitka. Liječenje za smanjenje groznice općenito nije potrebno. Međutim, liječenje povezane boli i upala može biti korisno, ko i pomoć osobi da se odmori. Lijekovi kao što su ibuprofen ili paracetamol (acetaminofen) mogu pomoći kod ovoga, kao i kod niže povišene temperature. Djeci mlađoj od tri mjeseca potrebna je medicinska pomoć, kao i osobama sa ozbiljnim zdravstvenim problemima kao što je kompromitovani imunski sistem ili osobama sa drugim simptomima. Hipertermija zahtijeva liječenje.

Groznica je jedan od najčešćih medicinskih znakova. Ona je dio oko 30% posjeta zdravstvenoj zaštiti djece i javlja se kod do 75% odraslih koji su ozbiljno bolesni. Dok je groznica evoluirala kao odbrambeni mehanizam, čini se da liječenje groznice ne pogoršava ishode. Abstract alone is in German and in English. Roditelji i zdravstveni radnici često gledaju na groznicu s većom zabrinutošću nego što se obično zaslužuju, fenomen poznat kao fobija od groznice.

Pridruženi simptomi thumb|left|upright=1.3|Michael Ancher: "Bolesna djevojka", 1882, Statens Museum for Kunst Groznica je obično praćena bolestinskim ponašanjem, koje se sastoji od letargija, depresija, gubitka apetita, pospanosti, hiperalgezija i nemogućnosti koncentracije. Spavanje s povišenom temperaturom često može uzrokovati intenzivne ili zbunjujuće noćne more, koje se obično nazivaju "grozničavi snovi". Tokom visoke temperature može se pojaviti i blagi do teški delirij (koji također može uzrokovati halucinacije).

Dijagnoza

Pronađen je raspon za normalne temperature. Centralne temperature, kao što su rektumske temperature, su tačnije od izmjerenih perifernih temperatura. Općenito se smatra da je povišena temperatura ako je sa povišenom zadatom vrijednosti i: Temperatura u anusu (rektumu) na ili iznad 37,5–38,3 °C Može se koristiti i temperatura ušiju (bubnjača) ili čela (sljepoočna). Temperatura u ustima (oralna) je ili preko 37,2 °C ujutro ili preko 37,7 °C popodne Temperatura ispod ruke (pazušna) je obično ispod 0,6|o>C osnovne tjelesne temperature.

Kod odraslih osoba, normalni raspon oralne temperature kod zdravih osoba je 35,7–37,7 °C kod muškaraca i 33,2–38,1 °C kod žena, dok kada se uzima rektumsna jeste 36,7–37,5 °C kod miškaraca, a 36,8–37,1 °C kod žena, a za merenje u uhu jeste 35,5–37,5 °C kod muškaraca i 35,7–37,5 °C kod žena.

Normalne tjelesne temperature variraju ovisno o mnogim faktorima, uključujući godine, spol, doba dana, temperaturu okoline, nivo aktivnosti i još mnogo toga. Normalna dnevna temperaturna varijacija je opisana kao 0,5 °C (0,9 °F). Povišena temperatura nije uvijek groznica. Naprimjer, temperatura raste kod zdravih ljudi kada vježbaju, ali to se ne smatra groznicom, jer je zadana vrijednost normalna. S druge strane, "normalna" temperatura može biti groznica, ako je neuobičajeno visoka za tu osobu; naprimjer, zdravstveno slabe starije osobe imaju smanjenu sposobnost stvaranja tjelesne topline, tako da "normalna" temperatura od 37,3 stepena C može predstavljati klinički značajnu groznicu.

Tipovi thumb|upright=1.8|Različiti obrasci groznice uočeni kod infekcija parazitom roda Plasmodium. Uočeni su različiti obrasci izmjerenih temperatura pacijenata, od kojih neki mogu ukazivati na određenu medicinsku dijagnozu: Kontinuirana groznica, gdje temperatura ostaje iznad normalne tokom dana i ne varira više od u 24 sata (npr, bakterijska pneumonija, tifoid, infektivni endokarditis, tuberkuloza ili tifusna groznica mogu pokazati specifičan obrazac groznice, prema Wunderlichovoj krivulji, sa polaganim postupnim porastom i visokim platoom (isključena su snižavanja lijekovimaa koji obaraju temperaturu). Intermitentna groznica, gdje je povišenje temperature prisutno samo u određenom periodu, akasnije se vraća u normalu (npr. kod malarije, lajšmanije, pijemija, sepsa, ili afrička tripanozomijaza); Remitentna groznica, gde temperatura ostaje iznad normalne tokom dana i varira više od u 24 sata (npr. kod infektivnog endokarditisa ili bruceloze) Pel–Ebsteinova groznica je ciklična groznica koja se rijetko viđa kod pacijenata sa Hodgkinovim limfomom. Talasasta groznica, kod bruceloze Trbušni tifus je primjer kontinuirane groznice i pokazuje karakterističan „šablon stepenica“, stepenasto povećanje temperature s visokim platoom.

Među tipovima intermitentne groznice su one specifične za slučajeve malarija uzrokovanih različitim patogenima. To su: Svakodnevna groznica, sa periodičnošću od 24 sata, tipska za malariju uzrokovanu parazito Plasmodium knowlesi (P. knowlesi); Tercijarna groznica, sa periodičnošću od 48 sati, tipično za kasniji tok malarije uzrokovanu P. falciparum, P. vivax ili P. ovale; Kvaternarna groznica, sa periodičnošću od 72 sata, tipska za kasniji tok malarije koju uzrokuje P. malariae.

Pored toga, postoji neslaganje oko toga da li je specifičan obrazac groznice povezan sa Hodgkinovim limfomom— Pel-Ebsteinova groznica, pri čemu pacijenti tvrde da imaju visoku temperaturu tokom jedne sedmice, a zatim nisku tokom sledeće, i tako dalje, gdje se raspravlja o općenitosti ovog obrasca., which cites Richard Asher's lecture, "Making Sense" [Lancet (1959) 2: 359].

Perzistentna groznica koja se ne može objasniti nakon ponovljenih rutinskih kliničkih ispitivanja naziva se groznica nepoznatog porijekla. Neutropenijska groznica, također zvana febrilna neutropenija, je groznica u odsustvu normalnog funkcija imunskog sistema. Zbog nedostatka neutrofila koji se bore protiv infekcija, bakterijska infekcija može se brzo širiti; stoga se obično smatra da ova groznica zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Ovaj tip groznice se češći je kod ljudi koji primaju imunosupresivnu hemoterapiju nego kod naizgled zdravih ljudi.

Stari izraz, "febrikula", koristi se za označavanje niske temperature, posebno ako je uzrok nepoznat, nema drugih simptoma, a pacijent se potpuno oporavlja za manje od sedmice dana.{

Epidemiologija Groznica je jedan od najčešćih medicinskih znakova. Ona je dio oko 30% zdravstvenih posjeta djece, i javlja se kod do 75% odraslih koji su ozbiljno bolesni. Oko 5% ljudi koji idu u hitnu pomoć ima temperaturu.

Reference

Dopunska literatura

Vanjski linkovi

Fever and Taking Your Child's Temperature US National Institute of Health factsheet Drugs most commonly associated with the adverse event Pyrexia (Fever) as reported the FDA Fever at MedlinePlus Why are We So Afraid of Fevers? at The New York Times

Kategorija:Termoregulacija Kategorija:Znaci i simptomi