mini|desno|Historijskih sedam mora Srednjovjekovni evropski i arapski tekstovi često spominju sedam mora. Pritom se ne misli uvijek na ista mora. "Sedam mora" je bio uvriježen izraz u mnogim drevnim pisanim spomenicima prije nego što su ga preuzeli Grci i Rimljani - na primjer, pojavljuje se u prijevodu jedne od Enheudaninih himni Inani (8. himna), napisanoj oko 2300. p. n. e. u Sumeru (Meador, 2001). Broj sedam je u mnogim kulturama bio magičan broj, zbog čega su se mnoge stvari prikazivale u grupama od sedam. "Sedam" se dugo koristio i kao neodređen broj, sinonim za "nekoliko", kao što je slučaj s grčkih "sedam mora" (Hopkins, 1923). U grčkoj i zapadnoj kulturi, sedam mora je ukazivalo na različite stvari, ovisno o zemlji i razdoblju. Ipak, obično se tih sedam uzimalo među ovih devet vodenih masa:
Arapsko more Crno more Crveno more Egejsko more Indijski okean Jadransko more Kaspijsko jezero Perzijski zaljev Sredozemno more
Druge skupine mora Stari Rimljani su imali i druga značenja za septem maria (latinski), koja danas zvuče neobično. Plovna mreža rukavaca u ušću rijeke Po koji su se izlijevali u slane močvare jadranske obale nazivala se "Sedam mora" u tom području. Rimski pisac Plinije Stariji spominjao je te lagune, razdvojene pješčanim sprudovima od otvorenog mora: "Sve te rječice i jarke nekad su napravili Etrurci, pa se tok rijeke izlijevao u močvare područja Atrijana koje se nazivaju Sedam mora, sa slavnom lukom etrurskog grada po imenu Atria, po kojem je Jadran dobio ime." (Historia Naturalis, III 120). Tako danas u Muzeju Septem Maria možemo vidjeti kako se ta civilizacija vode razvijala od prahistorije do danas. Muzej se nalazi u Adriji u Rovigu, nekadašnjoj Atriji .
John Lightfoot, sveštenik i učenjak iz 17. vijeka, spominje sasvim drugačiji skup mora u svom Komentaru Novog zavjeta. Poglavlje Sedam mora prema talmudistima i četiri rijeke koje okružuju kopno sadrži "Veliko more" (Mediteran), "Tiberijadu" (Galilejsko more), "More Sodome" (Mrtvo more), "Jezero Samocho" i "Sibbichaean".
Na kraju, neke savremene geografske klasifikacije kažu da svijet ima sedam okeana:
Sjeverni Tihi okean Južni Tihi okean Sjeverni Atlantski okean Južni Atlantski okean Indijski okean Južni okean Arktički okean
Djelimično standardizirana ikonografija četiri kontinenta i četiri rijeke svijeta, koju je zasnovala renesansa, uspostavila je jasne slike u evropskoj mašti, ali sedam mora se nije jasno razlikovalo - Neptun je vladao nad svima. Rudyard Kipling je jednu zbirku pjesama nazvao The Seven Seas (1896). (Kipling 1896)
Vanjski linkovi StraightDope.com : Sedam mora Atlas svijeta: Sedam mora
Reference [https://web.archive.org/web/20080215060252/http://www.urantiabook.org/sources/hopkins_oer_xvii.htm E. Washburn Hopkins, "Origin and Evolution of Religion], 1923. Kipling, Rudyard, 'The Seven Seas, 1896.: e-tekst The New Dictionary of Cultural Literacy, 3rd Edition. Houghton Mifflin, 2002. , samo kaže da je to "popularan izraz za sve svjetske okeane". Betty De Shong Meador, prevoditeljica i urednica, 2001., Inanna, Lady of Largest Heart : Poems of the Sumerian High'' University of Texas.
*