Vera Obrenović Delibašić (1906–1992) prva je bosanskohercegovačka romansijerka. Osnovnu školu završila je u selu pored Bosanskog Šamca kada je i počela pisati prve pjesme. Gimnaziju je maturirala u Kostajnici, a učiteljsku i muzičku školu u Sarajevu. Nakon gimnazijske mature i preseljenja u Sarajevo, objavila je prvu zbirku pjesama Nemiri mladosti 1927. U Sarajevu je završila Višu pedagošku školu u kojoj je radila kao nastavnica muzičke kulture i umjetnosti do 1932. kada dobija otkaz i zabranu rada u javnim ustanovama zbog proleterskih i komunističkih stavova koje je međuratna monarhijska jugoslavenska vlast strogo sankcionirala. U Sarajevskoj filharmoniji svirala je prvu violinu. Bila je članica bosanskohercegovačkog udruženja književnika međuratne Jugoslavije Grupa Sarajevskih književnika (1928–1941). Radove je objavljivala u časopisima Pregled, Srpski književni glasnik, Gajret, Bosanska vila, Oslobođenje, Žena danas i drugima.
Tokom rata bila je učesnica Narodnooslobodilačke borbe (NOB), a nakon rata članica glavnog odbora Antifašističkog fronta žena (AFŽ) u Sarajevu i suosnivačica Udruženja književnika BiH 1945. Uređivala je časopis za kulturu i društvena pitanja Vidik u izdanju Oslobođenja i nekoliko brojeva AFŽ-ovog glasila Nova žena.
Kao članica Umjetničke čete Užičkog partizanskog odreda "Dimitrije Tucović" izravno je pratila i učestvovala u narodnooslobodilačkim događajima i oblikovala prvi socrealistički romaneskni narativ iz ženske književne perspektive. Roman Kroz Ničiju zemlju objavljen je u dva nastavka (1948. i 1950) i glavna je okosnica književnoga stvaralaštva ove autorice kojim je ujedno postala i prva bosanskohercegovačka romansijerka.
U Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine u Sarajevu nalazi se zbirka dokumentarnih i književnih materijala o njenom životu i književnom radu. Zbirku je formirala Razija Handžić, osnivačica i prva direktorica Muzeja.
U okviru svog rada i djelovanja, Muzej nastoji kreirati i čuvati znanje o radu i značaju "književnice Revolucije" Vere Obrenović Delibašić. U povodu obilježavanja Međunarodnog dana žena 8. marta 2015, prvi je puta organizirana izložba o njezinoj književnosti i javnom angažmanu Ničija zemlja: Vera Obrenović Delibašić: rekonstrukcija nepostojećeg kanona bosanskohercegovačke književnosti u autorstvu Zlatana Delića, kustosa-istraživača i Šejle Šehabović, direktorice ovog muzeja. Premda je Vera Obrenović Delibašić bila angažirana književnica i kulturna djelatnica, aktivna učesnica modernizacijskih i emancipacijskih preobražaja međuratne i socijalističke Jugoslavije godine,
Bibliografija Objavljena djela:
Nemiri mladosti (1927) Pesme (1930) Pesme (1941) Pjesme (1946) Kroz Ničiju zemlju (1948) Kroz Ničiju zemlju 2 (1950) Po njivama pabirčimo (1952) Sa rodne grude (1952) Zore nad mahalama (1955) Od kolijevke do Sutjeske (1961) Višnja iz Ničije zemlje (1971)
Osim poezije, romana, pripovijetki i književnost za djecu, pisala je drame i scenarije za filmove koje nije objavljivala.
Također pogledajte Antifašistički front žena Narodnooslobodilačka borba Jugoslavije
Izvori Delić, Zlatan i Šehabović, Šejla. 2015. Ničija zemlja: Vera Obrenović Delibašić (katalog izložbe). Sarajevo: Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti. Delić. Zlatan. 2016. "Emancipativne politike kanonizacije književnosti: strategije, taktike i prakse otpora ženskog književnog stvaralaštva u BiH", u: Čale Feldman, Lada. / Dremel, Anita. / Jambrešić Kirin, Renata. / Grdešić, Maša. / Dujić, Lidija. (ur.). Crveni ocean: prakse, taktike i strategije rodnog otpora. Zagreb: Centar za ženske studije i Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Amila Hrustić Batovanja, Masha Durkalić, Hatidža Gušić. 2019. Žene BiH: ilustrovana knjiga o izuzetnim ženama,
Kategorija:Feminizam Kategorija:Aktivizam Kategorija:Rođeni 1906. Kategorija:Umrli 1992. Kategorija:Bosanskohercegovački pisci Kategorija:Jugoslavenski pisci Kategorija:Jugoslavenski pjesnici Kategorija:Bosanskohercegovački pjesnici Kategorija:Biografije, Livno Kategorija:Partizani