Hamid Dizdar (Stolac, 22. februar 1907 - Sarajevo, 17. juli 1967), bio je bosanskohercegovački književnik, pjesnik, novinar, publicist i etnolog.
Biografija i karijera Hamid Dizdar rođen je u bošnjačkoj porodici u Stocu. Bio je sin Muharema (umro 1923) vlasnika kafane i aščinice i Nezire (rođene Babović; 1881–1945) domaćice. Osnovnu školu završio je u Stocu, a gimnaziju je pohađao u Mostaru i Tuzli. Najstariji je od troje djece, a njegov mlađi brat bio je bosanskohercegovački književnik Mehmedalija Mak Dizdar. Radio je kao službenik Duhanske stanice u Stocu, zatim kao pisar u advokatskoj kancelariji Jakiše Milkovića, te kao činovnik u Općini u Stocu. Od 1930. živi i radi kao novinar u Sarajevu, gdje uređuje više lokalnih listova. Prema riječima njegovog sina Murisa, bavio se i prevođenjem knjiga za djecu sa slovenačkog jezika, a radio je akvarele i grafike. Ilustrirao je grafikama prvo izdanje "Legende o Ali-paši" Envera Čolakovića. Kao đak Tuzlanske gimnazije 1925. objavio je svoju prvu zbirku pjesama "Jesenja kiša" u "Zagrebačkom ilustriranom listu." Naredne godine objavio je dvadesetak pjesama u časopisu "Novi čovjek", pet pjesama u prozi i dvije pjesme u časopisu "Zora." Poslije je svoje pjesme i proze objavljivao i u "Novom Beharu", "Gajretu" i zagrebačkom "Vijencu." Već tada se javio i kraćim prikazom "Grozdanina kikota" Hamze Hume. S nepune 22 godine štampao je 1929. "Arabeske", svoju prvu zbirku poezije, koja je od književne kritike u to vrijeme dobila pozitivne ocjene. Nakon toga, slijedi jedina za života objavljena zbirka pripovijetki "Kasaba šapće" (1933), zatim zbirke pjesama "Zapisi u kamenu" (1936). Od 1928. saradnik je "Politike", 1931. postaje urednik sarajevskih listova: "Slobodne riječi", "Jugoslavenska pošta" (1931–1941), "Pravda" (1933–1938) i "Gajret." (1935–1941).
Tokom Drugog svjetskg rata bio je urednik sarajevske radio stanice, a započeo je i rad na izučavanju usmene književnosti priredivši "Sevdalinke: Izbor iz bosanskohercegovačke narodne lirike" (1944). Kao član KPJ bio je veoma aktivan u NOP-u, a u njegovoj kući Valter Perić održavao je sastanke Komiteta. Ustaške patrole u više navrata su ga noću privodili na ispitivanja i tom prilikom su ga i premlaćivali.
Pred kraj rata, Hamidova sestra Refika (1921–1945) i majka Nezira ubijene su 1945. u ustaškom koncentracijskom logoru Jasenovac.
Nakon rata bio je povjerenik za trgovinu i privredu Narodnog odbora Općine Stari Grad u Sarajevu, zatim urednik Službenog lista NRBiH (1946–1948), sekretar, voditelj odjela i urednik Izdavačkog preduzeća "Svjetlost" (1949 –1950), službenik Muzeja Sarajeva (1950) i direktor Arhiva grada Sarajeva (1950-1967). Objavljivao je u "Novom Beharu", "Pogledu" i "Hrvatskoj misli", te u zagrebačkom "Vijencu". Uređivao je časopise "Odjek", "Vidik" i "Život". Poeziju je počeo pisati kao socijalni pisac, a objavljivao je i u "Knjizi drugova" 1929. I tokom ovog perioda nastavio je s radom na izučavanju bosanskohercegovačke usmene književnosti priredivši "Narodne pripovijetke iz Bosne i Hercegovine", u okviru kojih je 1952. objavio "Bajke". Nakon toga, pravi klasifikaciju usmenih narodnih pjesama, objavljenih u tri knjige 1953. u Sarajevu: "Junačke narodne pjesme" (muslimanske), "Ljubavne narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine" i "Šaljive narodne pjesme". Od ostalih djela posebno su značajna: “Muslimani i kršćani pod turskom vlašću u Bosni i Hercegovini”, “Bilješke o razvitku štampe u Bosni i Hercegovini”, “Obasjane staze”. Dobitnik je Nagrade Udruženja književnika Bosne i Hercegovine za knjigu pjesama "Proljeće u Hercegovini" (1965). Preminuo je 17. jula 1967. u Sarajevu.
Baština Bio je strastveni ljubitelj knjige i godinama ih je prikupljao i sabirao, ostavivši iza sebe biblioteku od 17.237 bibliotečkih jedinica. Godinu dana nakon Hamidove smrti, 1968. porodica je odlučila prodati Hamidovu privatnu biblioteku. Bibliograf Mustafa Ćeman, predložio je da Tešanj otkupi vrijedni fond knjiga, te je općina Tešanj 1968. otkupila njegovu biblioteku.
Prema procjenama Komisije za pregled i procjenu, a koja je imenovana od Savjeta za kulturu Gradskog vijeća Sarajeva, Biblioteka Hamida Dizdara sadrži 17.237 knjiga, pretežno iz oblasti humanističkih nauka i umjetnosti te zbirku periodike koju čine 898 naslova, većinom nekompletnih godišta, časopisa i listova. Među njima se nalaze: "Bosna", "Bošnjak", "Sarajevski cvjetnik", "Bosanska vila", "Nada", "Behar", "Gajret" i drugi listovi i časopisi. Posebnu vrijednost ovog fonda čine 1.218 rijetkih primjeraka knjiga objavljenih u i izvan Bosne i Hercegovine, počevši od druge polovine 19. stoljeća.
Zanimljivosti Sakupljač starih narodnih pjesama i doajen sevdalinke Himzo Polovina na svojoj singl ploči iz 1963. otpjevao je pjesmu iz Hercegovine, "Prošetala Suljagina Fata." Ova pjesma preuzeta je iz knjige Hamida Dizdara "Ljubavne narodne pjesme iz Bosne i Hercegovine".
Djela "Arabeske" "Kasaba šapče" "Zapisi u kamenu" "Obasjane staze" "Niko se ne vraća" "Proljeće u Hercegovini"
Reference
Kategorija:Bosanskohercegovački pisci Kategorija:Bosanskohercegovački prevodioci Kategorija:Biografije, Stolac Kategorija:Rođeni 1907. Kategorija:Umrli 1967.