thumb|280px|Mapa svijeta sa ubojstvima na 100.000 stanovnika počinjenim nad ženama, 2019.
Nasilje nad ženama (VAW), poznato i kao rodno uvjetovano nasilje i spolno i rodno zasnovano nasilje (SGBV),Sexual and Gender-based Violence (WHO) su nasilna djela primarno ili isključivo počinjena protiv žena ili djevojčica. Takvo se nasilje često smatra oblikom zločina iz mržnje,Citations:
počinjeno nad ženama ili djevojčicama posebno zato što su žene, i može imati mnoge oblike.
Nasilje nad ženama ima vrlo dugu historiju iako su incidenti i intenzitet takvog nasilja varirali tokom vremena, pa čak i danas variraju od društva do društva. Na takvo se nasilje često gleda kao na mehanizam za podjarmljivanje žena, bilo u društvu općenito ili u međuljudskim odnosima. Takvo nasilje može proizaći iz osjećaja ovlaštenja, superiornosti, mizoginije ili sličnih stavova počinitelja ili njegove nasilne prirode, posebno prema ženama.
UN-ova Deklaracija o eliminaciji nasilja nad ženama navodi, "nasilje nad ženama je manifestacija povijesno nejednakih odnosa moći između muškaraca i žena" i "nasilje nad ženama je jedan od ključnih društvenih mehanizama pomoću kojih su žene prisiljene u podređeni položaj u usporedbi s muškarcima."
Kofi Annan, generalni sekretar Ujedinjenih nacija, izjavio je u izvještaju iz 2006. objavljenom na veb-stranici Razvojnog fonda Ujedinjenih nacija za žene (UNIFEM):<blockquote>Nasilje nad ženama i djevojčicama je problem razmjera pandemije. Najmanje jedna od svake tri žene diljem svijeta bila je pretučena, prisiljena na seks ili na neki drugi način zlostavljana tokom života, a zlostavljač je obično neko ko joj je poznat (UNIFEM).
Definicija thumb|Nasilje nad ženama u Peruu – Ne thumb|Nasilje nad ženama u Peruu – hapšenje Razna međunarodna tijela donijela su niz instrumenata kojima je cilj eliminirati nasilje nad ženama i nasilje u porodici. Oni općenito počinju s definicijom šta je takvo nasilje, s ciljem borbe protiv takve prakse. Istanbulska konvencija (Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici) Vijeća Evrope opisuje nasilje nad ženama "kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije žena" i definira nasilje nad ženama kao "sva djela rodno uvjetovanog nasilja koja dovode do ili će vjerojatno rezultirati fizičkom, seksualnom, psihološkom ili ekonomskom štetom ili patnjom žena, uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili samovoljno lišavanje slobode, bilo da se događa u javnosti ili u privatnom životu.
Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) Generalne skupštine Ujedinjenih nacija iz 1979. donosi preporuke u vezi s nasiljem nad ženama,, General Recommendations 12 and 19 a Bečka deklaracija i program djelovanja spominje nasilje nad ženama., paragraph 18 Međutim, rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija iz 1993. Međutim, rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija iz 1993. o Deklaraciji o uklanjanju nasilja nad ženama bila je prvi međunarodni instrument koji je izričito definirao nasilje nad ženama i razradio tu temu]] bila je prvi međunarodni instrument koji je izričito definirao nasilje nad ženama i razradio tu temu. Ostale definicije nasilja nad ženama navedene su u Međuameričkoj konvenciji o sprječavanju, kažnjavanju i iskorjenjivanju nasilja nad ženama iz 1994. i 2003. u Maputo Protokolu.
Nadalje, pojam „rodno zsnovano nasilje“ odnosi se na „svaka djela ili prijetnje radnjama koje imaju za cilj povrijediti ili učiniti da žene pate fizički, seksualno ili psihički, a koje pogađaju žene zato što su žene ili pogađaju žene nerazmjerno". "Rodno zasnovano nasilje" često se koristi kao sinonim za "nasilje nad ženama", a neki članci o nasilju nad ženama ponavljaju ove koncepcije, navodeći da su muškarci glavni počinitelji ovog nasilja. Štaviše, definicija navedena u Deklaraciji o eliminaciji nasilja nad ženama iz 1993. također je podržavala ideju da je nasilje ukorijenjeno u nejednakosti između muškaraca i žena kada se izraz "nasilje" koristi zajedno s izrazom "utemeljeno na spolu".
U Preporuci Rec(2002)5 Odbora ministara državama članicama o zaštiti žena od nasilja, Vijeće Evrope je odredilo da nasilje nad ženama "uključuje, ali nije ograničeno na sljedeće":
a. nasilje koje se događa u popodici ili porfodičnoj zajednici, uključujući, "između ostalog", tjelesnu i mentalnu agresiju, emocijsko i psihičko zlostavljanje, silovanje i seksualno zlostavljanje, incest, silovanje između supružnika, stalnih ili povremenih partnera i suživotnika, zločine počinjene u ime časti, žensko genitalno i spolno sakaćenje i druge tradicijske prakse štetne za žene kao što su prisilni brakovi;
b. nasilje koje se događa unutar opće zajednice uključujući, inter alia, silovanje, seksualno zlostavljanje, seksualno uznemiravanje i zastrašivanje na poslu, u institucijama ili drugdje, trgovinu ženama u svrhu seksualnog iskorištavanja, te ekonomsko iskorištavanje i seks turizam;
c. nasilje koje je počinila ili odobrila država ili njezini službenici;
d. kršenje ljudskih prava žena u situacijama oružanog sukoba, posebice uzimanje talaca, prisilno raseljavanje, sustavno silovanje, seksualno ropstvo, prisilna trudnoća i trgovina u svrhu seksualnog iskorištavanja i ekonomskog iskorištavanja.
Neki ove definicije nasilja nad ženama kao rodno utemeljene smatraju nezadovoljavajućim i problematičnim. Ove definicije koncipirane su u shvaćanju društva kao patrijarhalnog, označavajući neravnopravne odnose između muškaraca i žena. Protivnici takvih definicija tvrde da definicije zanemaruju nasilje nad muškarcima i da se termin spol, kako se koristi u rodno zasnovanom nasilju, odnosi samo na žene. Drugi kritičari tvrde da korištenje izraza "rod" na ovaj određeni način može uvesti pojmove inferiornosti i podređenosti za ženstvenost i superiornosti za muškost. Ne postoji široko prihvaćena sadašnja definicija koja pokriva sve dimenzije rodno zasnovanog nasilja osim one za žene koja ima tendenciju reproduciranja koncepta binarnih opozicija: muškosti nasuprot ženstvenosti. + Usporedba definicija u instrumentima ljudskih prava Dokument Usvojio Datum Definicija Opća preporuka 19 CEDAW komitet 1992 'Definicija diskriminacije uključuje rodno uvjetovano nasilje, odnosno nasilje koje je usmjereno protiv žene zato što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene.' DEVAW Ujedinjene nacije 20. decembra 1993. '...termin "nasilje nad ženama" znači svaki čin rodno zasnovanog nasilja koji rezultira, ili bi mogao rezultirati, fizičkom, seksualnom ili psihičkom ozljedom ili patnjom žena'. Konvencija Belém do Pará Organizacija američkih država 9. juna 1994. '...nasilje nad ženama podrazumijeva svaki čin ili ponašanje, temeljeno na spolu, koje uzrokuje smrt ili fizičku, seksualnu ili psihičku štetu ili patnju žena, bilo u javnoj ili privatnoj sferi.' Maputo protokol Afrička unija 11. jula 2003. '„Nasilje nad ženama” znači sva djela počinjena protiv žena koja im uzrokuju ili bi mogla nanijeti fizičku, seksualnu, psihološku i ekonomsku štetu, uključujući prijetnju poduzimanjem takvih djela; ili poduzimati nametanje proizvoljnih ograničenja ili oduzimanje temeljnih sloboda u privatnom ili javnom životu u mirnodopsko vrijeme i tijekom situacija oružanih sukoba ili rata...' Istanbulska konvencija Vijeće Evrope 11. maj 2011 '..."nasilje nad ženama" shvaća se kao kršenje ljudskih prava i oblik diskriminacije žena i označava sve radnje rodno zasnovanog nasilja koje rezultiraju ili bi mogle rezultirati fizičkim, seksualnim, psihičkim ili ekonomsku štetu ili patnju žena, uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili samovoljno lišavanje slobode, bilo da se događa u javnom ili privatnom životu; ... "rod" će značiti društveno konstruirane uloge, ponašanja, aktivnosti i atribute koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce; "rodno zasnovano nasilje nad ženama" znači nasilje koje je usmjereno protiv žene zato što je žena ili koje nerazmjerno pogađa žene...'. U preambuli se navodi: '...Uviđajući da su žene i djevojčice izložene većem riziku od rodno zasnovanog nasilja od muškaraca; Priznajući da porodično nasilje nerazmjerno pogađa žene, te da muškarci također mogu biti žrtve porodičnog nasilja...'
Oblici nasilja Nasilje nad ženama može se svrstati u nekoliko širokih kategorija. To uključuje nasilje koje provode pojedinci, ali i države. Neki od oblika nasilja koje čine pojedinci su: silovanje, nasilje u porodici, seksualno uznemiravanje, ubacivanje kiseline, reproduktivna prisila, čedomorstvo ], prenatalni izbir spola, porodničarsko nasilje, rodno zasnovano nasilje na mreži i mafijaško nasilje; kao i štetne običajne ili tradicionalne prakse kao što su ubojstva iz časti, nasilje usljed miraza, sakaćenje ženskih genitalija, brak otmicom i prisilni brak. Postoje oblici nasilja koje vlada može počiniti ili odobriti, kao što je ratno silovanje, seksualno nasilje i seksualno ropstvo toom sukoba, prisilna sterilizacija, prisilni pobačaj, nasilje od strane policije i autoritativnog osoblja, kamenovanje i bičevanje. Mnoge oblike nasilja nad ženama, kao što su trgovina ženama i prisilna prostitucija često počine mreže organiziranog kriminala. Povijesno gledano, postojali su oblici organiziranog WAV-a, kao što su suđenja vješticama u ranom modernom razdoblju ili seksualno ropstvo žena za utjehu.
WHO je u svom istraživanju o nasilju nad ženama analizirao i kategorizirao različite oblike nasilja nad ženama koji se javljaju u svim fazama života, od prije rođenja do starosti..
Posljednjih godina postoji trend pristupa nasilju prema ženama na međunarodnoj razini putem sredstava kao što su konvencije ili, u Europskoj uniji, putem direktiva (kao što je Direktiva protiv seksualnog uznemiravanja, i direktiva protiv trgovina ljudima).
Komisija za ravnopravnost spolova Vijeća Evrope identificira devet oblika nasilja nad ženama na temelju teme i konteksta, a ne životnog ciklusa ili vremenskog razdoblja: 'Nasilje u porodici ili porodično nasilje' 'Silovanje i seksualno nasilje' 'Seksualno uznemiravanje' 'Nasilje u institucionalnom okruženju' "Sakaćenje ženskih genitalija" 'Prisilni brakovi' 'Nasilje u sukobima i postkonfliktnim situacijama' 'Ubojstva u ime časti' 'Nepoštivanje slobode izbora u pogledu reprodukcije'
Po dobnim skupinama Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) razvila je tipologiju nasilja nad ženama na temelju njihovih kulturnih životnih ciklusa.
Faza Tip nasilja Prije rođenja Pobačaj prema spolu; učinci batinanja tokom trudnoće na ishod poroda Djetinjstvo Žensko čedomorstvo; fizičko, seksualno i psihičko zlostavljanje Djevojaštvo Dječji brak; sakaćenje ženskih genitalija; fizičko, seksualno i psihičko zlostavljanje; incest; dječja prostitucija i pornografija Adolescencija i odrasla dob Nasilje u vezi i udvaranje (npr. bacanje kiseline i silovanje na spoju); ekonomski prisilan seks (npr. seks učenica sa "sugar daddies" u zamjenu za školarinu); incest; seksualno zlostavljanje na radnom mjestu; silovanje; spolno uznemiravanje; prisilna prostitucija i pornografija; trgovina ženama; partnersko nasilje; bračno silovanje; zloporabe miraza i ubojstva; partnersko ubojstvo; psihičko zlostavljanje; zlostavljanje žena s invaliditetom; prisilna trudnoća Starije osobe Prisilno "samoubojstvo" ili ubojstvo udovica iz ekonomskih razloga; seksualno, fizičko i psihičko zlostavljanje