Hegemonija (grč. ἡγεμονία = hegemonia = predvođenje, zapovjedništvo), u politici, općenito prevlast, je temin kojim se označava nadmoćnost, civilno i vojno vodstvo, politička dominacija. U Antičkoj Grčkoj, politička prevlast i vojno vođstvo pojedinih, jačih polisa u savezima polisa (hegemonija. Sparte u Peloponeskom i Atene u Delskom ili Atičkom savezu). U suvremenoj politici hegemonija je izraz za prevlast neke države ili nacije na političkom, ekonomskom ili kulturnom polju. U federacijama, formalnim zajednicama država, hegemonija označava vodstvo, prevlast brojnije, jače nacije ili države nad drugim nacijama i državama. Pojam hegemonije uključuje premoć i dominaciju velikih država (velikih sila) koja uvjetuje ponašanje drugih, manjih država. Prevlast velikih država temelji se na njihovu geostrateškom i geopolitičkom položaju, broju stanovnika te posebno na ekonomskoj i vojnoj snazi. Suvremena politička misao pojave ideološke dominacije, rasizma i šovinizma smatra posljedicama izrazite neravnopravnosti koju održava hegemonijski odnos. thumb|right|300px|Drevna Grčka pod hegemonijom Tebe, 371–362 p. n. e. U Staroj Grčkoj (oko 8. – oko 6. godine p. n. e.), hegemonija je označavala političko-vojnu dominaciju hegemona grada-države nad drugim gradovima-državama. U 19. stoljeću, "hegemonija" je označavala "društvenu ili kulturnu prevlast ili prevlast; prevlast jedne grupe unutar društva ili sredine" i "grupu ili režim koji vrši neprikladan uticaj unutar društva". (Definitions 2a and 2b)
U kulturnom imperijalizmu, vodeća država diktira unutrašnju politiku i društveni karakter podređenih država koje čine hegemonističku sferu uticaja, bilo od strane unutrašnje, sponzorisane vlade ili od strane eksterna, instalirana vlada. Termin "hegemonizam" označava geopolitičku i kulturnu prevlast jedne zemlje nad drugim zemljama, npr. hegemonija Velike sile uspostavljene sa evropskim kolonijalizmom u Africi, Aziji i Latinskoj Americi.
U Marksističkoj filozofiji, Antonio Gramsci je definirao kulturnu hegemoniju kao manipulaciju vladajuće klase sistemom vrijednosti i običajima društva, tako da je perspektiva vladajuće klase pogled na svijet društva; tako, u odnosima između društvenih klasa zajednica, termin "hegemonija" opisuje kulturnu dominaciju vladajuće klase, koja primorava na potčinjavanje ostalih društvenih klasa.
Etimologija thumb|right|upright=1.35| Liga Korintske hegemonije: Kraljevina Makedonija (362. p. n. e.) (crvena) i Korintska liga (žuta) Od postklasične latinske riječi hegemonia (1513. ili ranije) od grčke riječi ἡγεμονία hēgemonía, što znači "autoritet, vladavina, politička prevlast", u vezi s riječju ἡγεμών hēgemōn "lea".Oxford English Dictionary.
Također pogledajte 1954 gvatemalski „državni udar“ Noam Chomsky Kolonijalizam Kulturna hegemonija Dominantna ideologija David Harvey Hegemonistička muškost Imperijalizam, najviši stepen kapitalizma Medijska hegemonija Monetarna hegemonija Posthegemonija Regionalna hegemonija Meka snaga Edward Soja Kolaps države Supremacizam
Reference
Dopunska literatura Anderson, Perry (2017). The H-Word: The Peripeteia of Hegemony. London: Verso.
Vanjski linkovi
Kategorija:Teorija međunarodnih odnosa Kategorija:Marksistička teorija Kategorija:Države po statusu snage