mini|250px
Arhiv (lat. archivum, odnosno grč. archeion, ustanova vlade) je kolekcija zapisa ili materijala, na bilo kojem mediju ili u fizičkom objektu u kojem se nalaze.
Arhivi sadrže primarne izvorne dokumente koji su se akumulirali tokom života pojedinca ili organizacije, a čuvaju se kako bi prikazali historiju i funkciju te osobe ili organizacije. Profesionalni arhivisti i historičari općenito shvataju arhive kao zapise koji su prirodno i nužno nastali kao proizvod redovnih pravnih, komercijalnih, administrativnih ili društvenih aktivnosti. Metaforički su definirani kao "sekreti organizma", i razlikuju se od dokumenata koji su svjesno napisani ili stvoreni da bi prenijeli određenu poruku potomstvu.
Općenito, arhivska građa se sastoji od akata, povelja, dokumenata i drugih materijala koji su izabrani za permanentno ili dugoročno čuvanje na osnovu njihove trajne kulturne, historijske ili dokazne vrijednosti. Arhivirani spisi, koji mogu biti bilo koji pisani mediji, obično nisu publikovani, za razliku od knjiga i ostalih publikacija. Drugo ime za arhivsku građu je arhivalija.
Arhivi mogu biti stvarani od strane različitih organizacija, kao što su udruženja, državne ustanove i preduzeća, te također i od privatnih lica. Najviši nivo organizacije arhivske građe je poznat pod nazivom fond. Arhivi se razlikuju od biblioteka po tome što čuvaju unikatne dokumente, dok su muzeji zbirke predmeta.
Arhivski zapisi su obično neobjavljeni i vrlo često jedinstveni, za razliku od knjiga ili časopisa, od kojih može postojati mnogo identičnih primjeraka. To znači da se arhivi prilično razlikuju od biblioteka u pogledu svojih funkcija i organizacije, iako se arhivske zbirke često mogu naći unutar bibliotečkih zgrada. Iako su arhivi tradicionalno zbirke dokumenata, neki naučnici tvrde da zgrade mogu biti vrsta arhiva. Izbor onoga što uključiti u arhiv može biti politički čin.
Osoba koja radi u arhivima naziva se arhivista. Proučavanje i praksa organiziranja, očuvanja i pružanja pristupa informacijama i materijalima u arhivima naziva se arhivistika. Fizičko mjesto pohrane može se nazivati arhivom ili spremištem.
Računarski termin "arhiva" (odnosi se na računarsku datoteku koja pohranjuje sadržaj jedne ili više drugih datoteka) ne smije se miješati sa značenjem čuvanja evidencije.
Etimologija Riječ arhiv potiče od grčke riječi arkhé, koja znači uprava (vlada). Riječ se razvila od grčke riječi "arkheion", koja označava kuću ili stan arhonta. Tu su čuvani, i pod autoritetom arhonta tumačeni, važni zvanični državni dokumenti.
Antropološko značenje Arhiv može označavati bilo koju vrstu organiziranih sadržaja sačuvanih na nekom pisanom, ili drugom, mediju. Vođenje arhiva je u nekim organizacijama važno zbog efektivnijeg odlučivanja u svakodnevnom radu, ili čak zbog samog opstanka organizacije. Arhivi su se posebno razvili kod starih Kineza, Grka i Rimljana. Moderno arhivsko shvatanje nalazi mnoge korijene u Francuskoj revoluciji.
Arhivska istraživanja Historičari, genealozi, advokati, demografi i brojne druge profesije se koriste arhivskim istraživanjima u svome poslu. Istraživački proces je obično unikatan za svaki arhiv.
Također pogledajte Internet Archive
Reference
Vanjski linkovi
Arhiv Bosne i Hercegovine - Prva moderna arhivska ustanova u BiH Arhiv Federacije BiH Arhiv Republike Srpske Istorijski arhiv Sarajevo Portal UNESCO arhiva Međunarodno arhivsko vijeće Društvo američkih arhivista Online vodič za arhive u svijetu
Kategorija:Vlada