180px|mini|desno|Zarobljenički logor Thalerhof Zarobljenički logor Thalerhof bio je logor koji su vlasti Austro-Ugarske osnovale u blizini Graza, na području današnje općine Feldkirchen bei Graz tokom Prvog svjetskog rata između 4. septembra 1914. i 10. maja 1917. godine. Službeno se zvao k.k. Internierten-Lager. Tu su deportirani rusinski () (ukrajinski) stanovnici iz Galicije i Bukovine, koji su navodno ili stvarno simpatizirali ratnog neprijatelja Rusiju. Već početkom rata u logor je zatvoreno 6700 zarobljenika. Slični logori bili su otvoreni za zarobljene Srbe u Aradu u Rumuniji i Bihaću u današnjoj Bosni i Hercegovini, kao i za Italijane u Linzu. Za razliku od izbjegličkih logora, kojih je bilo oko dvadeset, u zarobljeničkim logorima su uslovi života bili loši. U drugoj polovini rata otvarani su i logori za ratne zarobljenike.

Historija Osnivanje Prva grupa otetih galicijskih rusofila dovedena je u Thalerhof 4. septembra 1914. godine. U Thalerhofu nije bilo kasarni sve do zime 1914/15. Ljudi su ležali pod vedrim nebom, čak i po kiši i snijegu., originally published in 1966 by Archpriest R. N.Samelo (протоиерей Р. Н. Самело), New York Zarobljenici su mučeni i premlaćivani.Terrorism in Bohemia.; Medill McCormick Gets Details of Austrian Cruelty There. New York Times (December 16, 1917). U službenom izvještaju od 9. novembra 1914. navedeno je da je u logoru tada bilo oko 5700 zarobljenika, uključujući oko 2000 Lemka.Bogdan Horbal Bio je to najveći takav logor; u logoru Theresienstadt je tada bilo internirano oko 890 Rusina.

Stanje u logoru 180px|mini|desno|Smaknuće u logoru Thalerhof Smrt u logoru Thalerhof rijetko je bila prirodnog uzroka. Katastrofalni higijenski uslovi ubrzo su doveli do izbijanja epidemija poput kolere i tifusa. Samo u prvoj ratnoj zimi, 1914/15, trećina od 7000 zarobljenika umrla je od tifusa.Hans Hautmann: Za zarobljenike je potpuno izostala bilo kakva medicinska skrb. Hrana je bila vrlo loša i imala je nisku hranjivu vrijednost. Zbog nedostatka posuđa, zatvorenici su morali koristiti svoju odjeću poput šešira ili kapa, kako bi napunili tekućinu nalik na juhu, a pri dodjeli hrane bila je velika gužva. Veliku je ulogu imalo nasilje stražara nad logorašima. Radi zastrašivanja, pred ulazima u kasarne često su ležala krvava tijela, a teško pretučeni ljudi vješani su na stupove.Eine Beschreibung der Lager Theresienstadt und Thalerhof

Pregled mini|180px|desno|Kosturnica na groblju u općini Feldkirchen bei Graz, gdje je sahranjen dio od umrlih zarobljenika logora. Od 1914. do 1917. ukupno je oko 30.000 ljudi iz istočne Europe (uglavnom Ukrajinaca) bilo internirano u logor Thalerhof. Vojna uprava ih je bila osumnjičila za "rusko prijateljstvo". Od 1917. do 1918. u logoru Thalerhof bilo je smješteno oko 5000 ruskih ratnih zarobljenika. U zimi 1914/15. tamo je umrlo 1380, ukupno 1767 ljudi prvenstveno od epidemije kolere i trbušnog tifusa. Ruski vojni zarobljenici, su uglavnom tjerani na prisilni rad na seoskim gazdinstvima u današnjoj Štajerskoj.

Mrtvi su pokapani u krugu logora. Tokom izgradnje aerodroma u Grazu 1936. godine, njihovi ostaci ponovno su pokopani u kosturnici na groblju u Feldkirchenu, na Židovskom groblju u Grazu ili na Središnjem groblju u Grazu.Dem Vergessen entrissen. In: Feldkirchner Nachrichten. Mitteilungsblatt des Bürgermeisters der Marktgemeinde Feldkirchen, Folge 1. März 2008, S. 9–10. Raspravljalo se o tome je li se to stvarno dogodilo za sve ukope ili još uvijek postoje grobovi ispod objekata aerodroma. Naučna studija iz 2008. godine pokazala je da se to može sa sigurnošću isključiti. Tom istragom, koju je naručilo Ministarstvo obrane Austrije, otkriveno je 2093 pokopana mrtva logoraša.Forschungsprojekt zum Internierungsfriedhof Graz-Thalerhof im Auftrag des BMLVS.

Zatvaranje Logor je zatvoren u maju 1917. naredbom posljednjeg cara Karla. Kasarna je stajala do 1936. godine, kada je konačno srušena. 1767 tijela je ekshumirano i pokopano u masovnu grobnicu u obližnjem naselju Feldkirchen bei Graz. Mjesto bivšeg logora sada pripada Aerodromu Graz.

Recepcija

Napomene

Literatura

Georg Hoffmann, Nicole-Melanie Goll, Philipp Lesiak: Thalerhof 1914–1936. Die Geschichte eines vergessenen Lagers und seiner Opfer. In der Reihe: Mitteleuropäische Studien. Schriftenreihe der Fakultät für Mitteleuropäische Studien der Andrássy Gyula Deutschsprachigen Universität Budapest. . Band 4. Gabriele Schäfer Verlag, Herne 2010. ISBN 978-3-933337-76-4.

Vanjski linkovi

Reference

Kategorija:Austro-Ugarska u Prvom svjetskom ratu Kategorija:Historija Štajerske Kategorija:Feldkirchen bei Graz Kategorija:Zarobljenički logori u Prvom svjetskom ratu Kategorija:Zarobljenički logori u Austriji Kategorija:Historija Rusina Kategorija:Zločini u Prvom svjetskom ratu