Nuristanski jezici, poznati i kao kafiriski jezici, su grana indoiranskih jezika u indoevropskoj jezičkoj porodici.SIL Ethnologue Imaju oko 130.000 govornika prvenstveno u istočnom Afganistanu i nekoliko susjednih dolina u Chitral distriktu Khyber Pakhtunkhwa, Pakistan. Područje naseljeno Nuristancima nalazi se u južnim planinama Hindu Kuša, a odvode ga rijeka Alingar na zapadu, rijeka Pech u sredini i rijeke Landai Sin i Kunar na istoku. U širem smislu, regija Nuristan (ili Kafiristan) nalazi se na sjevernom sjecištu indijskog potkontinenta i Iranske visoravni. Ovi jezici su ranije često bili grupisani sa indoarijskim (dardska podgrupa) ili iranskim, dok napokon kasnije nisu počeli biti klasifikovani kao treća grana u indoiranskom.
Podjela mini| Mapa nuristanskih jezika Georga Morgenstiernea.|223x223piksel Nuristanski jezici se dijele na sljedeće grane:
Sjeverni: Kamkata-vari (Bashgali) - uključuje dijalekte Kata-vari, Kamviri, Šehanski i Mumviri - 40.000 govornika Wasi-wari (Prasuni) - 8.000 govornika Južni: Askunu (Ashkun) - 40.000 govornika Waigali (Kalasha-ala) - 12.000 govornika Tregami (Gambiri) - 3.500 govornika Zemiaki - 500 govornika
Historija Nuristanski jezici nisu opisani u literaturi sve do 19. vijeka. Stariji naziv za regiju je bio Kafiristan, a jezici su se zvali kafiri ili kafiristani, ali su termini zamijenjeni današnjim od prelaska regije na islam 1896. Narod Kalaša je veoma blizak narodu Nuristanaca u pogledu kulture i historijske religije, i podijeljen je između govornika nuristanskog jezika, Kalasha-ala, i indoarijskog jezika, Kalaṣa-mun.
Postoje tri različite teorije o porijeklu nuristanskih jezika i njihovom mjestu u indoiranskim jezicima:
nakon studija Georga Morgenstiernea, nuristanski se općenito smatra jednom od tri primarne podgrupe indoiranskih (pored iranskih i indoarijskih ); sugestije da bi nuristanski umjesto toga mogao biti ogranak indoarijske podgrupe, zbog evidentne sličnosti s dardskim jezicima, i; također je predloženo da je nuristanski nastao unutar iranske podgrupe, a kasnije je bio pod uticajem indoarijskog jezika, kao što je dardski.
Ovim jezicima govore plemenski narodi u izuzetno izolovanom planinskom regionu Hindukuša, koji nikada nije bio podložan nijednoj stvarnoj centralnoj vlasti u moderno doba. Ovo područje se nalazi duž sjeveroistočne granice današnjeg Afganistana i susjednih dijelova sjeverozapada današnjeg Pakistana. Ovi jezici nisu dobili pažnju koju bi lingvisti htjeli da im posvete. S obzirom na vrlo mali broj ljudi koji se procjenjuju da ih govore, oni se moraju smatrati ugroženim jezicima.
Mnogi Nuristanci sada govore druge jezike, kao što su dari i paštunski (dva službena jezika Afganistana) i Khowar u Pakistanu.
Pranuristanski jezik
Najranije odstupanje nuristanskog od ostalih indoiranskih jezika može biti naznačeno činjenicom da Pedersenov zakon ne važi nakon *u: npr. Kam-viri 'miš'.
Nuristanski dijeli sa iranskim spajanje tenuisa i suglasnika sa disanim glasom, te prednje strane praindoiranskih primarnih palatalnih suglasnika. Potonji su zadržani kao dentalne afrikate u pranuristanskom jeziku, za razliku od pojednostavljenja sibilantima (u većini iranskog) ili interdentalnim (na perzijskom). Nuristanski se odlikuje nedostatkom debukalizacije do kao u indoarijskom. Kasnije je *dz prešao na u svim varijantama nuristanskog osim Kam-viri i Tregami.
Mnogi nuristanski jezici imaju red riječi subjekt–objekat–glagol (SOV), kao i većina drugih indoiranskih jezika, i za razliku od susjednog dardskog kašmirskog jezika, koji ima red riječi glagol-drugi.
Također pogledajte mini|Provincija Nuristan u današnjem Afganistanu, gdje živi većina govornika. Nuristanci Indoevropski jezici Indoiranski jezici Iranski jezici Indoarijski jezici Jezici Afganistana Jezici Pakistana Dardski jezici
Reference
Bibliografija
Decker, Kendall D. (1992). Languages of Chitral. In: Sociolinguistic Survey of Northern Pakistan 5. Islamabad: National Institute of Pakistan Studies, Quaid-i-Azam University and Summer Institute of Linguistics. . Grjunberg, A. L. (1971). K dialektologii dardskich jazykov (glangali i zemiaki). Indijskaja i iranskaja filologija: Voprosy dialektologii. Moscow. Morgenstierne, Georg (1926). Report on a Linguistic Mission to Afghanistan. Instituttet for Sammenlignende Kulturforskning, Serie C I-2. Oslo. . Jettmar, Karl (1985). Religions of the Hindu Kush Mallory, J. P. In Search of the Indo-Europeans: Language, Archaeology and Myth. Thames and Hudson, 1989. Mallory, James P.; Adams, Douglas Q. "Indo-Iranian Languages". In: Encyclopedia of Indo-European Culture. Fitzroy Dearborn, 1997. Strand, Richard F. "NURESTÂNI LANGUAGES" in Encyclopædia Iranica
Literatura
Hegedűs, Irén; Blažek, Václav (2010). "On the position of Nuristani within Indo-Iranian". Paper presented at the conference Sound of Indo-European 2 (Opava, Oct 2010).
Vanjski linkovi
Veb-sajt Reiko i Jun's Kalash Hindi/Urdu-Engleski-Kalasha-Khowar-Nuristanski-Paštunski - uporedna lista riječi Nuristânski veb-sajt Richarda Stranda - ova stranica je primarni izvor o lingvistici i etnografiji Nuristâna i susjednih regija, koju je tokom posljednjih četrdeset godina prikupio i analizirao vodeći naučnik o Nuristânu.
* Nuristanski N Kategorija:Jezičke porodice Kategorija:Jezici Kategorija:Jezici u Afganistanu Kategorija:Jezici u Pakistanu