Commonwealth Fusion Systems (CFS) je američka kompanija za fuzijsku energiju osnovana 2018. u Cambridgeu, Massachusetts, nakon izdvajanja iz Massachusetts Institute of Technology (MIT). Navedeni cilj je izgradnja male fuzijske elektrane prema projektu ARC tokamaka. Učestvovao je u shemi za inovacije javnog i privatnog znanja INFUSE Ministarstva energetike Sjedinjenih Država, s nekoliko nacionalnih laboratorija i univerziteta.
Historija CFS je osnovan 2018. godine kao spin-off MIT centra za nauku i fuziju plazme. Nakon početnog finansiranja od 50 miliona dolara u 2018. od italijanske multinacionalne kompanije Eni, CFS je zatvorio svoju srundu serije A finansiranja rizičnog kapitala u 2019. sa ukupno 115 miliona američkih dolara u finansiranju od Enija, Bill Gatesov Breakthrough Energy Ventures, Vinod Khosla-in Khosla Ventures i drugi. CFS je prikupio dodatnih 84 miliona američkih dolara u seriji A2 sredstava od singapurskih Temasek, norveških Equinor i Devonshire Investors, kao i od prethodnih investitora. Od oktobra 2020. godine, CFS je imao oko 100 zaposlenih.
U septembru 2020. godine kompanija je prijavila značajan napredak u fizičkom i inženjerskom dizajnu SPARC tokamaka, i u oktobru 2020. godine razvoj novog visokotemperaturnog superprovodljivog kabla, nazvanog VIPER. U periodu od 9 mjeseci od 2019. do 2020. godine, kompanija je kupila preko 186 milja žice u dužinama od 400-600 metara od dobavljača, više nego što su neki prodavci proizveli u prethodnih 6 godina.Molodyk, A., et al. "Development and large volume production of extremely high current density YBa2Cu3O7 superconducting wires for fusion." Scientific reports 11.1 (2021): 1-11.
U martu 2021., CFS je najavio planove za izgradnju sjedišta, proizvodnje i istraživačkog kampusa (uključujući SPARC tokamak) u Devensu, Massachusetts. Također 2021. godine, izvršni direktor Bob Mumgaard imenovan je u upravni odbor Fusion Industry Association, koji je osnovan kao neprofitno udruženje s fokusom na borbu protiv klimatskih promjena.
U septembru 2021. kompanija je najavila demonstraciju visokotemperaturnog superprovodljivog magneta, sposobnog da generiše magnetna polja od 20 Tesla. Prema New York Timesu, ovo je bio uspješan test "...najmoćnije svjetske verzije tipa magneta ključnog za mnoge napore fuzije..."
U novembru 2021., kompanija je prikupila dodatnih 1,8 milijardi dolara u sredstvima Serije B za izgradnju i upravljanje SPARC tokamakom, koji su finansirali Temasek Holdings, Google, Bill Gates i Eni.
U decembru je kompanija započela izgradnju SPARC-a u Devensu, Massachusetts.
U martu 2022., Axios je izvijestio da se kao rezultat sankcija protiv Rusije, CFS suočio sa značajnim problemima u lancu snabdijevanja.
Do kraja 2022., CFS je narastao na otprilike 350 zaposlenih i spremao se preseliti u svoj kampus u Devensu.
Svečano otvaranje kampusa Devens održano je u februaru 2023.
U martu 2023. godine, Eni i Cfs potpisali su višegodišnji ugovor o saradnji u pribavljanju komponenti i odobrenja neophodnih za izgradnju prve SPARC eksperimentalne elektrane, kao i izgradnju prve Arc elektrane i identifikaciju zemalja koje bi mogle biti zainteresovane da budu domaćini.
U maju 2023. Ministarstvo energetike Sjedinjenih Država odobrilo je kompaniji dodatna sredstva.
CFS je 2024. godine najavio planove za izgradnju prve svjetske komercijalne nuklearne fuzijske elektrane u industrijskom centru James River u okrugu Chesterfield, Virginia. Postrojenje će proizvoditi oko 400 MWe.
Tehnologija CFS namjerava demonstrirati neto pozitivnu energiju u tokamaku putem SPARC tokamaka, koji će utrti put za električno ARC postrojenje od više stotina MW. Planiraju da to postignu ugradnjom superprovodljivog magneta velikog otvora i velikog polja (20 Tesla) napravljenog od VIPER-a, superprovodljive trake od itrij-barij-bakrenog oksida. Kao visokotemperaturni superprovodnik, VIPER može izdržati veće električne struje i magnetna polja nego što je to ranije bilo moguće. Prethodni tokamaci koristili su bakrene ili superaprovodljive magnete niske temperature koji moraju biti velike veličine da bi stvorili magnetsko polje koje je neophodno za postizanje neto energije. CFS visokotemperaturni superprovodnički magnet je namijenjen stvaranju mnogo jačih magnetnih polja, omogućavajući tokamacima da budu mnogo manji.
Prvi magnet ove vrste napravljen je i testiran 2021. Magnet u obliku slova D sastojao se od 16 slojeva, od kojih je svaki sadržavao HTS traku. Bio je težak 10 tona i visok 8 stopa, uključujući 165 milja trake. SPARC će uključivati 18 sličnih magneta. Tehnologija magneta koja se koristi u SPARC-u ima za cilj da pruži "svijetu jasan put ka snazi fuzije", prema CFS CEO Bobu Mumgaardu.
Od oktobra 2024., SPARC ima za cilj da počne sa radom 2026. godine, sa ciljem da pokaže neto snagu (Q > 1) 2027. CFS također planira izgradnju elektrane na osnovu ARC dizajna početkom 2030-ih. I SPARC i ARC planiraju da koriste gorivo deuterij - tricij.
Predviđa se da će SPARC imati goruću plazmu. To znači da bi proces fuzije bio pretežno samozagrijavanje.
Također pogledati
Reference
Kategorija:CS1 Italian-language sources (it) Kategorija:Kompanije za fuzijsku energiju