mini|Oblasti Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.|250x250piksel Oblasti Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca su bile privremene teritorijalne jedinice, koje su postojale od 1922. do 1929.
Historija
Pozadina
Vidovdanskim ustavom usvojenim 28. juna 1921. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca je uspostavljena kao unitarna država, a 26. juna 1922. su ukinute pokrajine i uspostavljene 33 nove administrativne oblasti. One nisu imale nikakve veze s ranijim podjelama i, u interesu promoviranja jugoslavenstva, etatizma i multikulturalizma, nisu dobile nikakva etnička ili nacionalna imena. Uglavnom su dobili imena po rijekama, regijama i gradovima iz kojih su upravljali. Može se danas nazvati, kao što tvrdi Milan Basta bivši general Jugoslavenske narodne armije (JNA), početkom jugoslavenstva.
Podjela Granice oblasti su presijecale stare granice svih „historijsko-administrativnih dijelova“ (pokrajina) osim Bosne i Hercegovine. Jedino na prostoru BiH nije bilo teritorijalnih promjena, već je pokrajina ukinuta, a dotadašnji okruzi su postali oblasti. Za svaku oblast predviđeni su posebni autonomni organi i tijela, skupštine i vlade. U djelokrugu rada autonomnih organa i tijela našle su se ekonomske, finansijske, saobraćajne i prosvjetne nadležnosti. Pored definisanja uprave, predviđena je mogućnost da manje oblasti, pod određenim uslovima, mogu biti ujedinjene, a pojedine općine i srezovi izdvojeni iz postojećih oblasti i priključeni susjednim.
Vlast Na čelu oblasti nalazili su se veliki župani, kao politički predstavnici vlade. Zakon o općoj upravi davao je velikom županu nadležnost u svim strukama opće uprave. U opću upravu spadali su svi poslovi iz nadležnosti ministra unutrašnjih poslova, prosvjete, agrarne reforme, poljoprivrede i voda, građevina, trgovine i industrije, narodnog zdravlja, socijalne politike, vjera, šuma i rudnika, ukoliko se ne odnose na upravu u državnim domenima. Van opsega opće uprave ostali su, osim državnih domena šuma i ruda, još i poslovi ministarstava vanjskih poslova, vojske i mornarice, pravde, izjednačenja zakona, finansija, saobraćaja, pošta i telegrafa.
Ukidanje
Bile su veoma nepopularne u većini dijelova zemlje od svog formiranja, što je dovelo do stvaranja banovina i promjene imena u Kraljevina Jugoslavija 3. oktobra 1929.Ljubo Boban: Hrvatske granice od 1918. do 1993. godine, Školska knjiga, Zagreb/ HAZU, Zagreb, Zagreb, 1993., III. izd., str. 23., 24., 27. i 30.
Oblasti Postojalo je 33 oblasti u Kraljevini SHS, i to:Đorđe Đ. Stanković: „Nikola Pašić i Hrvatska“, str. 443, Beogradski izdavačko-grafički zavod, Beograd 1995. OblastPovršina (km2)Stanovništvo (1922)SjedišteOblastPovršina (km2)Stanovništvo (1922)SjedišteBačka7.267,0590.500Novi SadPrimorsko-krajiška14.121,9624.708KarlovacBeogradska9.581,4762.493BeogradRaška8.435,8264.803ČačakBihaćka5.603,0217.023BihaćSarajevska8.405,0287.214SarajevoBitoljska11.969,0341.095BitoljSkopska8.849,0336.423SkopljeBregalnička4.956,0104.460ŠtipSplitska9.836,4469.111SplitDubrovačka2.649,4136.698DubrovnikSremska6.865,9407.025VukovarKosovska8.471,9351.990PrištinaŠumadijska3.864,4241.862KragujevacKruševačka2.709,9152.976KruševacTimočka6.352,4240.506ZaječarLjubljanska9.489,0537.079LjubljanaTravnička10.116,0280.709TravnikMariborska7.569,0624.121MariborTuzlanska8.918,0416.413TuzlaMoravska2.889,4183.959ĆuprijaUžička7.555,7214.271UžiceMostarska9.139,0265.330MostarValjevska2.457,8133.984ValjevoNiška7.269,3422.273NišVranjska5.869,7249.321VranjeOsječka13.383,5775.723OsijekVrbaska9.018,0423.240Banja LukaPodrinjska3.551,3182.358ŠabacZagrebačka8.162,3809.482ZagrebPodunavska6.094,1405.113SmederevoZetska13.326,0348.957CetinjePožarevačka4.230,5219.103PožarevacUkupno248.97712.020.32333
Također pogledajte
Kraljevina Jugoslavija Administrativne podjele Jugoslavije Pokrajine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca Banovine Kraljevine Jugoslavije
Reference
Literatura
TOKOVI ISTORIJE - Časopis Instituta za noviju istoriju Srbije Uredba o podeli zemlje na oblasti, Službene novine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, 28. aprila 1922, broj 92
* Kategorija:Kraljevina Jugoslavija