Antifašističko sobranje narodnog oslobođenja Makedonije (, ASNOM) bilo je najviše predstavničko i zakonodavno tijelo na teritoriji Makedonije za vrijeme okupacije Kraljevine Jugoslavije od strane Sila Osovine u Drugom svjetskom ratu.

Osnovao je od strane makedonskih partizani, u završnoj fazi Narodnooslobodilačke borbe u Makedoniji, 2. augusta 1944. kod manastira Prohor Pčinjski, u Bugarskoj okupacionoj zoni Jugoslavije. Istovremeno, Nezavisnu Državu Makedoniju pokušali su proglasiti makedonski desničarski nacionalisti podržani od strane Nacističke Njemačke.

Pozadina U aprilu 1941. Sile Osovine su izvršile invaziju i ubrzo okupirale Kraljevinu Jugoslaviju. Pošto je jugoslavenski poraz bio neminovan, Komunistička partija Jugoslavije (KPJ) naložila je svojih 8.000 članova da skladište oružje u iščekivanju oružanog otpora, koji će se do kraja 1941. proširiti na sva područja zemlje osim Makedonije. Nadovezujući se na svoje iskustvo u tajnim operacijama širom zemlje, KPJ je nastavila sa organizovanjem jugoslavenskih partizana, kao boraca otpora predvođenih Josipom Brozom Titom. KPJ je ocijenila da je njemačka invazija (Operacija "Barbarossa") na Sovjetski Savez stvorila povoljne uslove za ustanak i njen politbiro je 27. juna 1941. osnovao Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije sa Titom kao vrhovnim komandantom. lijevo|mini|Podjela Vardarske Makedonije od strane Sila Osovine. Nakon nacističke invazije i početka okupacije Jugoslavije, Makedonija je bila podijeljena između nekoliko država Sila Osovine. Ova podjela rezultirala je formiranjem različitih teritorijalnih entiteta, od kojih su neki bili pod izravnom okupacijom, dok su drugi bili pod "nezavisnom" upravom u okviru njemačkih saveznika.

Kraljevina Bugarska okupirala je najveći dio Vardarske Makedonije, uključujući gradove Bitolj, Ohrid i Kumanovo. Provodila je politiku asimilacije i prisilne bugarske nacionalizacije na tom području. Dio Makedonije duž albanske granice bio je pod kontrolom Fašističke Italije, odnosno njezine marionetske države, Kraljevine Albanije. Ovo područje je bilo pod utjecajem albanske vlasti i politike, s ciljem promovisanja albanske nacionalne svijesti. Ostatak Makedonije bio je pod izravnom kontrolom Nacističke Njemačke i Italije.

Formiranje Inicijativni odbor za osnivanje ASNOM-a formiran je u novembru 1943. u selu Crvena voda. U njegovom sastavu nalazili su se: Metodije Andonov Čento (predsjednik), Strahil Gigov (sekretar), Cvetko Uzunovski, Venko Markovski i Mihailo Apostolski.

U martu 1944. odbor je uputio pismo svim Narodnooslobodilačkim odborima u Makedoniji da izvrše izbor delegata za Prvo zasjedanje ASNOM-a. Prvi sastanak Inicijativnog odbora održan je 30. aprila 1944. u selu Stajovce, te na njemu je u rad odbora uključeno još 17 članova.

Prvo zasjedanje lijevo|mini|146x146px|Delegati pristižu na Prvo zasjedanje ASNOM-a. mini|Memorijalni centar ASNOM-a u Pelincu. mini|176x176piksel|Spomenik Prvom zasjedanju ASNOM-a u Skoplju. Prvo zasjedanje ASNOM-a održano je simbolično 2. augusta 1944. (dan Ilindenskog ustanka) u staroj vodenici (objekat više ne postoji) koja se nalazila u okolini manastira Prohor Pčinjski (danas Srbija). Iako je izabrano 116 delegata, zasjedanju je prisustvovalo samo oko 60. Na zasjedanju su donesene odluke, kojima je:

ASNOM proglašen za vrhovno zakonodavno i izvršno predstavničko tijelo i najviši organ državne vlasti u Demokratskoj Makedoniji; Makedonski jezik uveden kao službeni jezik u državi; Ilindan proglašen za narodni i državni praznik u državi; prihvaćene sve odluke Drugog zasjedanja AVNOJ-a i odobren rad Glavnog štaba NOV i PO Makedonije.

Prvo zasjedanje otvoreno je himnom Unutrašnje makedonske revolucionarne organizacije (VMRO) - "Ustani zoru slobode" i nezvaničnom jugoslavenskom himnom - "Hej, Slaveni". ASNOM je objavio Manifest koji opisuje položaj Vardarske Makedonije pod starom Jugoslavijom kao koloniju i proglašava "bratstvo i jedinstvo" sa ostalim jugoslavenskim narodom. Izjavila je i podršku ravnopravnosti svih nacionalnosti u Makedoniji i pozvala Albance, Turke i Vlahe da se uključe u narodnooslobodilačku borbu. Upućen je i poziv na "ujedinjenje cijelog makedonskog naroda", odnosno na cijelom geografskom području Makedonije. Inauguracionim sastankom je predsjedavao Panko Brašnarov, bivši član VMRO-a i najstariji član, a za predsjednika je izabran Metodije Andonov Čento. Obojica su željeli veću nezavisnost buduće republike. Oni su ulazak u Jugoslaviju vidjeli kao oblik druge srpske dominacije nad Makedonijom i preferirali su članstvo u balkanskoj federaciji ili pak potpunu nezavisnost. Čento i djelimično Brašnarov sukobili su se sa Svetozarom Vukmanovićem-Tempom, predstavnikom Josipa Broza Tita u Makedoniji. Jedan od saradnika u ASNOM-u bio je Kiro Gligorov, budući prvi predsjednik Republike Makedonije. Prema nekim istraživačima, prvo zasjedanje je bilo izmanipulisano od strane projugoslavenskih predstavnika, a broj prisutnih delegata je osporen.Мичев, Добрин. Партизанското движение във Вардарска Македония, 1941–1944 г. сп. Македонски преглед, МНИ, кн. 2, София, 1995, стр. 5–40; Палешутски, Костадин. Югославската комунистическа партия и македонският въпрос, 1919 – 1945, Изд. на Българската Академия на Науките, София, 1985, стр. 319. Веселин Ангелов (2003) Македонската кървава Коледа (Създаване и утвърждаване на Вардарска Македония като република в югославската федерация. (1943 – 1946), , стр. 67-68; Michael Palairet, Macedonia: A Voyage through History (Vol. 2, From the Fifteenth Century to the Present), Volume 2, Cambridge Scholars Publishing, 2016, , p. 210. Na kraju zasjedanja izabran je Prezidijum (Predsjedništvo) ASNOM-a.

Razvoj događaja