Husein Bošković (1890–1968) bio je zločinac i muslimanski komita iz Crne Gore.
Biografija Rođen je 1880. u selu Maoče kod Pljevalja u poturčenoj muslimanskoj porodici koja potiče od čuvenog crnogorskog bratstva Boškovića iy Rovaca. Od 1916. do 1917. bio je vojnik saradnik okupatora Austro-Ugarske. Godine 1919. prilikom izmirenja novčanog duga, jedan od njegovih kmetova, zajedno s četvoricom ljudi, ga zarobio i pokušao likvidirati. Međutim, uspio im je pobjeći. Nakon što se naoružao, vratio se i ubio tog kmeta, te se odmetnuo i formirao manju četu kojom je komandovao. Ova četa je imala dobro organizovanu odmetničku mrežu te veze s pljevaljskim muftijom i sreskim načelnikom.
Nakon ubistva Boška Boškovića, načelnika kolašinskog okruga, optužen je zajedno s Jusufom Mehonjićem, što je dovelo do osvete nad muslimanskim jatacima kod Bijelog Polja, čime je pospješeno iseljavanje muslimanskog stanovništva u Tursku i Bosnu. Da bi se opravdali, muslimani su širili netačnu priču da su ubice Boška Boškovića bili članovi plemena iz Rovaca, njegovog rivalskog plemena. Husein Bošković je u Sandžaku komitovao od jeseni 1916. protiv regularne jugoslovenske vojske i žandarmerije, te bio ranjavan više puta. Da bi suzbio komitu, kralj je 1919. na područje Sandžaka i istočne Bosne poslao Kostu Pećanca i njegove jedinice, pa je Bošković pobjegao u Tursku. Nakon odlaska u Tursku, vlada u Beogradu poslala je četiri agenta u Tursku da uhapse Boškovića i da mu se sudi zbog zločina nad nedužnim stanovništvom, u čemu nisu uspjeli.
Bio je član kvislinškog tzv. Komiteta za crnogorsku nezavisnost u saradnji sa Italijanima u II svjetskom ratu. Sačuvana je njegova fotografija kao člana tog fašističkog Komiteta zajedno sa Petrom Markovim Pekićem, Nikom Matovim Nikovićem, Dušanom Krivokapićem, članovima ovog komiteta. U Italiji se liječio 1923. Duže vrijeme je proveo u Albaniji gdje se borio na strani odmetnika i zločinca Bajrama Currija, odakle je pobjegao u Istanbul i otvorio kafanu. Na prijetnju da će se vratiti ako mu ne pošalju porodicu, jugoslavenske vlasti su mu 1928. poručile da dođe ako smije. U Turskoj je učestvovao u represiji i ubistvimj trakijskih Grka i za zasluge dobio imanje u mjestu Vize kod Kırklarelija. Umro je 1968. u Turskoj a da nije odgovarao za svoja zlodjela.
Reference
Kategorija:Biografije, Pljevlja Kategorija:Crnogorske komite Kategorija:Rođeni 1890. Kategorija:Umrli 1968.