Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine (AKAZ) je zakonom osnovano pravno lice, vladina agencija i federalni organ nadležan za stručne i s njima povezane upravne poslove u oblasti poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, kao i za akreditaciju u zdravstvu na području Federacije Bosne i Hercegovine. Osnovana je Zakonom o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, koji je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine donio 2005. Zakonom je AKAZ određen kao nadležni organ u oblasti poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i akreditacije u zdravstvu, a Agencija ima svojstvo pravnog lica. Sjedište Agencije je u Sarajevu.Zakon o sistemu poboljšanja kvalitete, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, "Službene novine FBiH", br. 59/05, 52/11 i 6/17.

Djelatnost AKAZ-a obuhvata razvoj, koordinaciju i primjenu standarda sigurnosti i kvaliteta u zdravstvu, razvoj sistema akreditovanja, provođenje postupaka akreditacije zdravstvenih ustanova, vanjsku provjeru kvaliteta, razvoj i širenje kliničkih vodilja zasnovanih na dokazima, razvoj indikatora izvedbe, vođenje registara i statistike iz svog djelokruga, te edukaciju zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika. Agencija također sarađuje s nadležnim organima i institucijama Federacije i kantona, kao i s međunarodnim institucijama i organizacijama u oblasti kvaliteta, sigurnosti i akreditacije u zdravstvu.Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine (AKAZ). Pravilnik o radu Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine. Sarajevo: AKAZ; 2018.Statut AKAZ-a, čl. 7; Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, čl. 1, 5, 6, 7, 10 i 34–36

Historija i pravni okvir Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu donio je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine tokom 2005. Zakon je proglašen 30. septembra 2005. u Sarajevu. Njime je uređen sistem poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, kao i postupak akreditacije zdravstvenih ustanova na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine. Istim zakonom osnovana je Agencija za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji Bosne i Hercegovine.Federacija Bosne i Hercegovine. Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu. Službene novine Federacije BiH, broj 59/05, 30. septembar 2005.

AKAZ je Zakonom definisan kao pravno lice koje obavlja stručne i s njima povezane upravne poslove koji zahtijevaju posebno organizovanje i samostalnost u radu. Zakon također predstavlja osnivački akt na osnovu kojeg se Agencija upisuje u nadležni sudski registar.

Nadležnosti i djelatnosti AKAZ obavlja stručne i s njima povezane upravne poslove u vezi s poboljšanjem kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga, te je nadležan za provođenje akreditacije u zdravstvu.

U okviru svojih nadležnosti Agencija naročito:

koordiniše, prikuplja, razvija i usvaja organizacijske i kliničke standarde; razvija kliničke vodilje i indikatore izvedbe; razvija sistem akreditovanja usklađen s evropskom i međunarodnom praksom; utvrđuje listu nadležnih ocjenjivača vanjske provjere kvaliteta; provodi postupak akreditacije zdravstvenih ustanova; dodjeljuje, ukida i obnavlja akreditaciju; vodi registre i statistiku iz svog djelokruga; utvrđuje programe trajne edukacije i obučavanja zdravstvenih radnika i zdravstvenih saradnika; sarađuje s nadležnim organima i institucijama Federacije i kantona; sarađuje s međunarodnim institucijama i organizacijama u oblasti kvaliteta, sigurnosti i akreditacije u zdravstvu.

Ciljevi sistema poboljšanja kvaliteta i sigurnosti uključuju definiranje parametara kvaliteta zdravstvenih usluga, razvoj sistema akreditovanja, koordinisanje i usvajanje standarda, razvoj kliničkih vodilja zasnovanih na dokazima, te uspostavljanje međusobnog priznavanja s inostranim tijelima za akreditaciju u zdravstvu koja primjenjuju iste ili slične standarde.Statut Agencije za kvalitet i akreditaciju u zdravstvu u Federaciji BiH, čl. 7, alineje 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 i 8. Član 5. Zakona o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu.

Standardi kvaliteta i sigurnosti Standard predstavlja mjerilo koje određuje skup pravila, protokola, zahtjeva ili izjava o očekivanom kvalitetu zdravstvene zaštite. Zakon razlikuje minimalne standarde, koji predstavljaju minimalne zahtjeve radi zaštite i sigurnosti pacijenta, i optimalne standarde, kojima se određuju zahtjevi za pružanje kvalitetne zdravstvene usluge.

AKAZ koordiniše, prikuplja, razvija i usvaja organizacijske i kliničke standarde, uključujući kliničke vodilje i indikatore izvedbe, u skladu s utvrđenim prioritetima.Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, član 4, Statut AKAZ-a, član 7.

Kliničke vodilje Kliničke vodilje predstavljaju sistemski razvijene smjernice koje zdravstvenim radnicima, zdravstvenim saradnicima i pacijentima pomažu u donošenju odluka o odgovarajućem zdravstvenom tretmanu u određenim kliničkim okolnostima.

Jedan od ciljeva sistema kvaliteta jeste definisanje, vrednovanje i širenje kliničkih vodilja zasnovanih na dokazima radi učinkovite i efikasne kliničke prakse.Čl. 4, 5 Zakona o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu.

Indikatori izvedbe AKAZ razvija i koristi indikatore izvedbe kao jedan od elemenata sistema praćenja i unapređenja kvaliteta zdravstvenih usluga. Zakon ih navodi zajedno s organizacijskim i kliničkim standardima i kliničkim vodiljama kao elemente sistema akreditovanja i poboljšanja kvaliteta.

Indikatori izvedbe omogućavaju praćenje određenih aspekata rada zdravstvenih ustanova i mogu služiti za procjenu dostignutog nivoa kvaliteta i identifikaciju područja u kojima je potrebno poboljšanje.Čl. 5 Zakona, čl. 7. Statuta.

Certifikacija i akreditacija AKAZ provodi postupak akreditacije zdravstvenih ustanova na osnovu utvrđenih standarda i kriterija. Učešće u programu akreditacije je prema Zakonu dobrovoljno i vrši se na zahtjev zdravstvenih ustanova primarne i bolničke zdravstvene zaštite, kao i privatne prakse. Akreditacija se dodjeljuje ustanovama za koje se utvrdi da ispunjavaju standarde i kriterije koje je propisala Agencija.

Akreditacija predstavlja proces samoocjene i vanjskog kolegijalnog pregleda kojim se procjenjuje nivo izvršenja zdravstvenih usluga u odnosu na propisane standarde i kontinuirano poboljšanje zdravstvenog sistema i zdravstvenih usluga.Čl. 4, 6, 10. Zakona.

Postupak akreditacije Postupak akreditacije započinje podnošenjem zahtjeva zdravstvene ustanove za učešće u programu poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga i postupku akreditacije. Agencija nakon prijema zahtjeva i dokumentacije vrši njihovu procjenu i daje saglasnost za nastavak aktivnosti u postupku akreditacije.

Zdravstvena ustanova u postupku akreditacije provodi samoocjenu, odnosno procjenu kvaliteta svog rada u odnosu na propisane standarde. Nakon pripreme ustanove provodi se vanjska provjera kvaliteta koju obavlja tim nadležnih ocjenjivača sa liste koju utvrđuje Agencija.

Na osnovu rezultata vanjske provjere Agencija donosi rješenje o akreditaciji. Akreditacija se izdaje na određeni rok koji, prema Zakonu, ne može biti duži od tri godine. U izvještaju o vanjskoj provjeri navode se nalazi pregleda, uspjesi u poboljšanju kvaliteta i sigurnosti, te preporuke za poboljšanje u oblastima u kojima su utvrđeni nedostaci.

Akreditovana zdravstvena ustanova tokom važenja akreditacije dostavlja Agenciji informacije o održavanju ispunjenih standarda i aktivnostima na poboljšanju kvaliteta. AKAZ može obavljati najavljene godišnje kontrolne posjete, kao i određene nenajavljene kontrolne posjete.Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, čl. 10; Pravilnik o akreditaciji i certifikaciji zdravstvenih ustanova.Čl. 4 Zakona, čl. 7 Statuta AKAZ-a.

Vanjska provjera kvaliteta Vanjska provjera kvaliteta predstavlja postupak u kojem se izvršenje zdravstvenih usluga u zdravstvenoj ustanovi upoređuje s objavljenim standardima, pri čemu se identifikuju mogućnosti za poboljšanje kvaliteta zdravstvenih usluga.

Vanjske provjere provode nadležni ocjenjivači. Za ocjenjivače mogu biti imenovani stručnjaci iz oblasti zdravstvenog usmjerenja koji imaju odgovarajuće radno iskustvo. Kriterije za njihovo imenovanje propisuje Upravni odbor, a lista ocjenjivača utvrđuje se svake druge godine.Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, čl. 4. i 28. Službene novine Federacije BiH, br. 59/05, 52/11 i 6/17.

Sigurnost pacijenata Poboljšanje sigurnosti zdravstvenih usluga jedan je od osnovnih ciljeva sistema koji uređuje Zakon. Sigurnost zdravstvenih usluga obuhvata kapacitet zdravstvene ustanove za mjerenje i sprječavanje nastanka medicinskih grešaka, dok se sigurnost pacijenta odnosi na sprječavanje nepovoljnih događaja i štete u procesu pružanja zdravstvenih usluga.

Zdravstvene ustanove dužne su Agenciji redovno prijavljivati utvrđene incidente i nepovoljne događaje koji mogu biti povezani s pružanjem zdravstvenih usluga. Takvi podaci se identifikuju, dokumentuju, statistički obrađuju i analiziraju, pri čemu je predviđena njihova anonimnost i povjerljivost.Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, čl. 4, 5. i 12. Službene novine Federacije BiH, br. 59/05, 52/11 i 6/17.

Uloga zdravstvenih ustanova Zdravstvene ustanove dužne su uspostaviti, razviti i održavati sistem poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga prilagođen vlastitim uslovima rada. Za provođenje odgovarajućih mjera i aktivnosti zdravstvena ustanova imenuje Komisiju za poboljšanje kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga.

Komisija, između ostalog, prikuplja podatke potrebne za unutrašnju i vanjsku provjeru kvaliteta, provodi unutrašnju provjeru, učestvuje u vanjskoj provjeri i sarađuje s AKAZ-om i drugim institucijama u oblasti kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga.Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, čl. 8. i 10. Službene novine Federacije BiH, br. 59/05, 52/11 i 6/17.

Uloga korisnika zdravstvenih usluga Korisnici zdravstvenih usluga imaju pravo i obavezu učestvovati u procesu poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga. Zakon predviđa i njihovo učešće u Komisijama zdravstvenih ustanova i organima Agencije.

Učešće korisnika predstavlja dio sistema u kojem se kvalitet zdravstvene zaštite ne posmatra samo kroz rad zdravstvenih profesionalaca i ustanova, nego i kroz interese i iskustvo korisnika zdravstvenih usluga.Čl. 15 Zakona.

Organizacija i upravljanje Za obavljanje poslova i zadataka AKAZ-a Zakonom su predviđeni Savjetodavno vijeće, Upravni odbor, nadležni ocjenjivači vanjske provjere kvaliteta, direktor i drugi organi utvrđeni Statutom Agencije.

Savjetodavno vijeće predstavlja interese učesnika u procesu poboljšanja kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih usluga. Vijeće daje prijedloge, mišljenja i sugestije u vezi sa strategijama, planovima, politikama i procedurama kvaliteta i sigurnosti, kao i sistemom akreditacije.

Upravni odbor upravlja Agencijom, donosi statut i druge opće akte, utvrđuje planove rada i razvoja, finansijski plan i godišnji program rada, te razvija i odobrava sistem akreditacije. Upravni odbor također donosi odluke o izdavanju, ukidanju i obnavljanju akreditacije zdravstvenim ustanovama.

Direktor rukovodi Agencijom, predstavlja i zastupa Agenciju, te odgovara za zakonitost njenog rada i materijalno-finansijskog poslovanja.Zakon o sistemu poboljšanja kvaliteta, sigurnosti i o akreditaciji u zdravstvu, čl. 23–27. Službene novine Federacije BiH, br. 59/05, 52/11 i 6/17.

Edukacija