mini|desno|280px|Stara geografska karta Međimurja iz 1690. godine Međimurska županija, također poznata kao Međimurje, je županija na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom. Zapadni dio dotiče obronke Alpa dok su središnji i istočni dio ravničarski (Panonske nizije). Županija graniči s državama Mađarskom i Slovenijom dok je veoma blizu treća država, Austrija.
Međimurje je počašćeno nadimkom Hortus Croatiae ("Vrt Hrvatske" ili "Bašča Hrvatske"). Neslužbeni grb kraja su ptica grlica i cvijet ljubičica (u dijalektu poznata kao - fijolica). Po Međimurju je ime dobila jedna hrvatska autohtona pasmina konja, koja je nekad bila rasprostranjena po mnogim područjima Habsburške Monarhije.
Historija
Prva ljudska naselja u ovom području mogu se pronaći u periodu mlađeg kamenog doba, prije otprilike 7 000 godina. Nije lahko identifikovati etničku strukturu ljudi iz tih perioda tako da o nalazištu iz neolita (Ferenčica) u blizini Preloga, postoji samo legenda koja spominje loše, nasilne ljude. U periodu željeznog doba, plemena se mogu identifikovati kao Kelti i Panoni kasnije porobljeni od legija Rimljana. Iz rimskog perioda najznačajniji lokalitet je minicipij Halikan, koji se nalazio na mjestu današnjeg Svetog Martina na Muri.
Sa prvim vijekom nove ere Međimurje je spomenuto u spisima geografa Strabon a kao Insula intra Dravam et Muram, (ostrvo između Drave i Mure). Danas centar, Čakovec spomenut je pod imenom Aquama ili grad sa mnogo vode, pošto se mjesto nalazilo u području sa mnogo močvara i riječnih rukavaca.
Godina 1093. je godina utemeljenja Nadbiskupije u Zagrebu. Od tog doba regija je imala prisne veze sa novoosnovanim moćnim gradom, a veze sa njim su ostale do danas unatoč mnogobrojnim vanjskim i pokušajima da se one unište. Tokom 13. vijeka stvorene su lokalne jezgre nekih naselja koje poznajemo danas. Još u 1254, brzo po invazije Mongola 1242. godini stvorena je jezgra Preloga. mini|lijevo|230px|Defile "Zrinske garde", historijske vojne jedinice, u centru Čakovca
Grad Čakovec je dobio ime po Dimitriju Čaku, koji je početku 13. vijeka podiže odbrambene zidine koje su stanovnici u 1328. godini prirodno imenovali - Čakijeva utvrda. Dekretom ispostavljenim od kralja Roberta 1333. godine, utvrđena je jezgra obznanjena kao središte važnije od ostalih mjesta. Grad je kasnije dobio kao poklon ban Stjepan I Lacković, član uticajne porodice Lacković. Brz razvoj grada počinje sredinom 16. vijeka pod porodicom Zrinski, a posebna je bila godina 1579. kada je utvrđenje, napučeno obrtnicima i trgovcima, od Jurja IV Zrinskog dobilo pravo da trguje, čime je pravno objavljena gradska struktura, te je Čakijeva utvrda postala grad.
Međimurje je bilo pod vlašću različitih sila, zona sa velikim vojnim značajem izmedu Beča i Carigrada. Najznačajnije je doba pod vlašću Zrinskih (16. i 17. vijek), vojskovođa i intelektualaca koji su kraju doprinjeli materijalno i duhovno. Nikola Zrinski (1620 - 1664), naročito uspješan u borbi protiv Osmanskog Carstva, biva proglašen generalom Hrvatske. Nešto kasnije, njegov mlađi brat Petar Zrinski, u sukobu sa politikom habsburške Austrije, biva zatvoren, osuđen za veleizdaju i ubijen 1671. Katarina Zrinski također biva zatvorena i umire 1673.
Osim vojno-strateškog položaja, područje je bilo na raskršću puteva, mjesto trgovine, izmjene roba i ideja. Golemu je štetu pričinio gradu zemljotres u 1738. Porodica Altan, koja je u to doba posjedovala grad, je mnogo radila na njegovoj obnovi, ali 1741. požar dodatno ranjava grad. Od tog doba dvorac počinje gubiti na važnosti, dok grad sa ljudima i civilnim aktivnostima počinje bivati značajniji. mini|desno|230px|Dvorac Feštetić u selu Pribislavec
Godine 1791. posjednici Međimurja postaju grofovi Feštetići i oni upravljaju njime sve do 1923. U mjestu Pribislavec kraj Čakovca postoji dvorac koji nosi njihovo ime i podsjeća na njihovu 132 godine dugu vlast na ovom području.
Godine 1849. hrvatski ban Josip Jelačić je oslobodio kraj od Mađara koji su tu vladali od 1671. 1860. kraj dobija prvu željezničku prugu, 1889. i drugu, a u 1893. uvedena je gradska električna rasvjeta.
1918. izbija ustanak protiv Mađarske vlasti, pljačkaju se ratni bogataši, državne kancelarije, trgovci i plemstvo. Mađarsko oružništvo uz pomoć vojske i mornara koji su se vraćali u Ugarsku brzo guši pobunu te počinje sa strijeljanjem kako pljačkaša tako i nedužnih ljudi, hrvatskih patriota. Pošto Srpska vojska nije htjela preći Dravu koja je bila službena linija razdvajanja, Narodno vijeće u Zagrebu je u dva navrata organizovalo protjeru Mađara iz Međimurja. Drugi ustanak pod vodstvom Slavka Kvaternika bio uspješan.
Administrativna podjela
Županija je podijeljen na 3 grada i 22 općine.
Gradovi:
Grad Grb Površina Br. stanovnika Naselja Čakovec 70px 72,58 km² 27.122 Čakovec Ivanovec Krištanovec Kuršanec Mačkovec Mihovljan Novo Selo na Dravi Novo Selo Rok Savska Ves Slemenice Šandorovec Štefanec Totovec Žiškovec Mursko Središće 70px 33,89 km² 5.855 Hlapičina Križovec Mursko Središće Peklenica Štrukovec Prelog 70px 63,66 km² 7.027 Cirkovljan Čehovec Čukovec Draškovec Hemuševec Oporovec Otok Prelog
Općine:
Općina Grb Površina Br. stanovnika Naselja Belica 70px 27,75 km² 2.822 Belica Gardinovec Dekanovec 70px 6,02 km² 739 Dekanovec Domašinec 70px 35,33 km² 1.923 Domašinec Turčišće Donja Dubrava 70px 19,16 km² 1.658 Donja Dubrava Donji Kraljevec 70px 36,35 km² 4.043 Donji Hrašćan Donji Kraljevec Donji Pustakovec Hodošan Palinovec Sveti Juraj u Trnju Donji Vidovec 70px 13,64 km² 1.197 Donji Vidovec Goričan 70px 21,56 km² 2.343 Goričan Gornji Mihaljevec 70px 32,15 km² 1.740 Badličan Bogdanovec Dragoslavec Breg Dragoslavec Selo Gornja Dubrava Gornji Mihaljevec Martinuševec Preseka Prhovec Tupkovec Vugrišinec Vukanovec Kotoriba 70px 26,58 km² 2.938 Kotoriba Mala Subotica 70px 34,36 km² 4.344 Držimurec Mala Subotica Palovec Piškorovec Strelec Sveti Križ Nedelišće 70px 58,32 km² 11.017 Črečan Dunjkovec Gornji Hrašćan Gornji Kuršanec Macinec Nedelišće Parag Pretetinec Pušćine Slakovec Trnovec Orehovica 70px 28,33 km² 2.720 Orehovica Podbrest Vularija Podturen 70px 31,23 km² 3.517 Celine Ferketinec Miklavec Novakovec Podturen Sivica Pribislavec 70px 11,26 km² 2.963 Pribislavec Selnica 70px 25,01 km² 2.636 Bukovec Donji Koncovčak Donji Zebanec Gornji Zebanec Merhatovec Plešivica Praporčan Selnica Zaveščak Zebanec Selo Strahoninec 70px 8,35 km² 2.598 Strahoninec Sveta Marija 70px 23,40 km² 1.990 Donji Mihaljevec Sveta Marija Sveti Juraj na Bregu 70px 30,17 km² 4.929 Brezje Dragoslavec Frkanovec Lopatinec Mali Mihaljevec Okrugli Vrh Pleškovec Vučetinec Zasadbreg Sveti Martin na Muri 70px 25,25 km² 2.391 Brezovec Čestijanec Gornji Koncovčak Gradiščak Grkaveščak Jurovčak Jurovec Kapelščak Lapšina Marof Sveti Martin na Muri Toplice Sveti Martin Vrhovljan Žabnik Šenkovec 70px 9,18 km² 2.708 Knezovec Šenkovec Štrigova 70px 39,31 km² 2.357 Banfi Grabrovnik Jalšovec Leskovec Prekopa Robadje Stanetinec Sveti Urban Štrigova Železna Gora Vratišinec 70px 16,62 km² 1.673 Gornji Kraljevec Vratišinec
Stanovništvo
Broj stanovnika po popisima- Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001. 1857. 1869. 1880. 1890. 1900. 1910. 1921. 1931. 1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2001. 2011. 2021. 55.412 61.397 66.638 73.728 79.808 88.623 92.760 99.346 110.686 112.551 112.073 115.660 116.825 119.866 118.426 113.804 105.250
thumb|300px|Starosna piramida Međimurske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.
Međimurje je najgušće naseljen dio Hrvatske. Na području veličine 729.5 km2 (72 956 hektara), često intimno zvanom Međimurje malo, u 126 naselja živi 126 500 ljudi što rezultira gustoćom stanovništva od 164.2 stanovnika po km2. Najznačajniji gradovi su Čakovec, koji je centar za saobraćaj, obrazovanje, privredu, sudstvo, administrativne aktivnosti, te Prelog i Mursko Središće. Čakovec u užem gradskom okviru ima 17 500 stanovnika. Stanovništvo grada je kao i čitavog područja je etnički ogromnom većinom hrvatsko (96%) sa samo 4 posto manjina a to su Mađari, Slovenci, Albanci i Romi.
mini|desno|230px|Voćke u proljetnom cvatu u selu Vučetinec u bregovitom dijelu Međimurja Lokalna je demografija doživjela brzu promjenu u periodu izmedu 1950. i 1975. kada je numerički dramatično pala veličina porodice. Prirodni priraštaj je minimalan a nacionalnom okviru, stanovništvo ima tendenciju postepenog kretanja prema području Istre i gradu Zagrebu. Sezonska radna snaga se kreće u različitim smjerovima kao što su Zagreb, Rijeka te ostala obalna područja Hrvatske. Svako veće središte ima osnovnu školu dok su u Čakovcu na raspolaganju gimnazija, druge srednje škole kao i Visoka učiteljska škola u Čakovcu (bivša Pedagoška akademija) za potrebe obrazovanja prosvjetnog kadra.
Međimurje je vijekovima bilo pod velikim uticajem, čak i sastavni dio Mađarske čija je kultura ostavila ogroman uticaj na jezik, muziku i običaje. Medimurska hiža je mjesto gdje se može probati lokalna kuhinja, čuti lokalna pjesma i vidjeti tradicionalni ples. Brojni su sportski klubovi, (njih više od 200), kao i klubovi na području planinarstva, lova, ribolova.
Geografija
Područje je najvećim dijelom aluvijalna ravnica između rijeka Mure i Drave. Obje rijeke poplavljaju i često mijenjaju tok. Zbog geoloških karakteristika i brojnih klizišta, Mura, koja izvire u Austriji, pomiče svoje riječno korito prema sjeveru. Izvor Drave je u Italiji. Osim podjele od drugih država, rijeka razdvaja Međimurje od druge administrativne oblasti, (Varaždinska županija) na jugu. Sredinom županije teče manja rijeka Trnava, koja sakuplja vodu iz mnogobrojnih potoka, njenih pritoka, i na kraju utiče u Muru nedaleko naselja Goričan. mini|lijevo|230px|Rijeka Trnava teče kroz Međimurje i utiče u Muru
Najviša tačka je vrh Mohokos s 344 metara nadmorske visine, dok je ostatak područja nešto iznad 120–150 m iznad razine mora. Kraj je s vremena na vrijeme pogođen zemljotresima. Zemljotres značajne snage pogodio je ovo područje 1880, dok je onaj 1736. bio katastrofalan, uništivši Čakovec a jos teže susjedni Šenkovec.
Od obradivih površina, 35000 hektara se koristi za potrebe poljoprivrede. Korištene parcele su nažalost vrlo usitnjene (više od 21000), bez velike mogućnosti ekonomske iskoristivosti. 2759 hektara su voćnjaci, 1100 hektara vinogradi, (u brdovitom zapadu u okolini mjesta Štrigova, Lopatinec, Zasadbreg). Pašnjaci zauzimaju oko 10500 hektara kao i područje šuma od kojih je najveća Murščak između mjesta Domašinec i Donji Hrašćan. mini|desno|230px|Mlin (vodenica) na rijeci Muri
Istočna granica regije je kod Legrada, uz ušće Mure u Drave i gdje se ulazi u administrativnu jedinicu (Virovitičko-podravska županija). Veći gradovi u okolini su Varaždin, Koprivnica, Bjelovar, Nagykanisza, Murska Sobota, Maribor i Graz.
Klima je kontinentalna sa vrućim ljetima često popraćena olujama, te u pravilu veoma oštrim zimama.
Privreda
Većina industrijskih postrojenja nekada bila je bazirana na tekstilu i kompanijama kao što su Međimurska trikotaža osnovana od strane jevrejske porodice Graner, i Modeks iz Murskog Središća.
Međimurska županija je danas privredno oslonjena na mnoštvo industrijskih djelatnosti. Obuća se proizvodi u pogonima Jelen i Meiso. Metalno-preradivačka industrija je prisutna u pogonima Ferro-Preis, TMT, Tehnix dok je građevinarstvo u pogonima Tegra i Beton. Hemijska industrija je u Meplastu u i Muraplastu. Zrinski je štamparija i izdavačka kuća sa temeljima još u 16. vijeku.
Kotoriba je poznata po nekadašnjoj kompaniji koja se bavila proizvodnjom košara, pletenog namještaja i sl. pod imenom Maltar i Drugovi. Kompanija, kasnije preimenovana Međimurjeplet je imala značajan utjecaj u lokalnoj ekonomiji tokom 20. vijeka i danas. Saobraćaj, komunikacija i trgovina sa kompanijom Trgocentar su aktivnosti čija će važnost u budućnosti rasti.