thumb|Katalozi programa Mreže zagrebačkih centara za kulturu, KvARTura
Centri za kulturu Grada Zagreba osnovani su početkom i sredinom 20. vijeka s idejom razvoja kulturnih sadržaja u lokalnim zajednicama na području grada Zagreba. Grad Zagreb je osnivač ili suosnivač 16 centara za kulturu kojima je cilj decentralizacija i poboljšanje aktivnosti s područja kulture u pojedninm gradskim četvrtima.
Od 2023. novi cilj gradskoj upravi je ojačati kulturni sektor, kako kroz podršku za postojeće programe i aktere, tako i dalje strateški razvijati nove modele rada, razviti nove infrastrukture, prostore i programe u kulturi kroz novu ustanovu Centra za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture.
Historija Osnivanje prvog Centra za kulturu datira u 1907. kada je u Zagrebu osnovano Pučko učilište koje danas djeluje pod imenom Pučko otvoreno učilište Zagreb (POUZ). Pokretač ideje bio je hrvatski filozof Albert Bazala, a prva predavanja su započela 1912. Osnivač POUZ-a je Grad Zagreb, a POUZ danas nudi 147 programa u području obrazovanja i kulture s oko 250 nastavnika i preko 3300 polaznika.
Nakon Drugog svjetskog rata, u razdoblju od 1948. do 1958. osnovani su Posudionica narodnih nošnji - danas dio KUC-a Travno, Dom kulture Augusta Cesarca - danas Centar za kulturu i film Augusta Cesarca, Dom kulture Ribnjak - danas Centar mladih Ribnjak, Centar kulture na Peščenici - KNAP i Narodno sveučilište Dubrava. Slijedi osnivanje Međunarodnog centra za usluge u kulturi, 1972. godine - danas dio Kulturnog centra Travno i 1978. Centra za kulturu Trešnjevka - CeKaTe-a.
Politika osnivanja javnih centara za kulturu nastavlja se dvijehiljaditih kroz osnivanje dva nova centra: Zagrebački nezavisni centar za kulturu Pogon osnovan je 2008, a Centar za promicanje tolerancije i očuvanja sjećanja na holokaust u 2017.
Razvoj U 2023. godini Grad Zagreb je osim značajnog podizanja financijske podrške postojećim programima i akterima u kulturi, inicirao i osnivanje ustanove Centar za kulturno-društveni razvoj Novi prostori kulture (vodi Hrvoje Laurenta), koja djeluje inovativno i razvojno prema kapilarnoj distribuciji kulturnih sadržaja i participaciji građana, te razvoju novih infrastruktura. Opsežni i intenzivni projekt Zagrebački kvartovi kulture je aktivirao naselja koja nemaju funkcionalne kulturne centre i/ili čak ni kulturnu infrastrukturu općenito. Infrastrukturni kvantitativni i kvalitativni razvoj za potrebe kulture uključuje veliki broj projekata među kojima je najveći onaj Središnje gradske knjižnice i Društveno-kulturnog centra Paromlin.
Reference
Kategorija:Kultura u Zagrebu Kategorija:Kulturna politika Kategorija:Demokratija Kategorija:Decentralizacija Kategorija:Participacija