desno|mini|300x300piksel| Spomenik Itar Pejo koji je postavljen u starom gradu Prilepu, Severna Makedonija 2008. godine. mini|Spomenik Hitru Petru ispred Kuće humora i satire u Gabrovu u Bugarskoj koja je izgrađena 1981. Hitar Petar ili Itar Pejo (Itar Petar) (, ),Tomé Sazdov, Macedonian Folk Literature, Macedonian Heritage Collection, translated by Synthia Keesan, Macedonian Review Editions, 1987, p. 167. što znači „Lukavi Petar“Marcel Cornis-Pope, John Neubauer as ed., History of the Literary Cultures of East-Central Europe: Junctures and disjunctures in the 19th and 20th centuries, Volume 2, John Benjamins Publishing, 2006, , p. 238. ili „Pametni Petar“, lik je iz bugarskog i makedonskog folklora.Evguenia Davidova as ed., Wealth in the Ottoman and Post-Ottoman Balkans: A Socio-Economic History, Bloomsbury Publishing, 2016, , p. 237.
On je siromašni seoski nadničar, ali posjeduje izuzetnu lukavost, dosjetljivost i snalažljivost. U Bugarskoj se često prikazuje kao „tipični Bugarin“, a u Sjevernoj Makedoniji kao „tipični Makedonac“. On je vječiti protivnik bogatih plemića, sveštenika i lihvara, ili pak „tipičnog Osmanskog“ lika – Nasredina, kojeg uvijek uspije nadmudriti. Zbog toga se smatra isključivo pozitivnim likom i junakom običnog naroda. Prema različitim narodnim predanjima, potječe ili iz oblasti Ruse, prema drugom iz oblasti Haskova, prema trećem iz Gabrova, a prema četvrtom iz Prilepa, ali se općenito smatra zamišljenim narodnim junakom.Величко Вълчев, „Хитър Петър и Настрадин Ходжа. Из историята на българския народен анекдот“, Българска академия на науките. София, 1975, стр. 350.
Kao lik, Hitar Petar se prvi put pojavljuje u 16–17. stoljeću, kada je veći dio Balkana još uvijek bio pod osmanskom vlašću. Priče o njegovim podvizima prisutne su u folkloru mnogih krajeva. Njegovo ime se prvi put pojavljuje u pisanim izvorima krajem 1850-ih. Petko Slavejkov je 1858. godine pisao o Hitrom Petru. Godine 1862. Kuzman Šapkarev je od Metodija Kuseva zabilježio dugu priču o Itrom Petru. Godine 1869. Dobri Vojnikov je koristio njegovo ime kao vlastiti nadimak, a između 1870. i 1874. Dimităr Paničkov je objavljivao novine pod nazivom „Hitar Petar“. Marko Cepenkov je 1870. godine poslao Petku Slavejkovu veliki broj poslovica o Itrom Peji. Ilija Blaskov je 1873. godine u Ruseu objavio knjižicu s anegdotama o Hitrom Petru. Slavejkov, Vasil Čolakov i Dimitar Mančov su također u to vrijeme zapisivali narodne priče o Hitrom Petru.Татяна Цанкова, Хитър Петър – македонец или българин? Анекдоти за Хитър Петър в репертоара на съвременни разказвачи на фолклорен хумор , в Народна култура на балканджиите, том 8, Ангел Гоев - съставител, Фабер, 2010 , стр. 224-230. Njegovi podvizi su kasnije adaptirani u operu iz 1967. godine i dvije komedije: Nasradin Hodža i Hitar Petar iz 1939. i Hitar Petar iz 1960. godine.
Postoji mnogo proznih i poetskih djela u kojima se Hitri Petar pojavljuje kao glavni junak, a bio je i česta tema makedonskog humora i karikaturista. Godine 1977. MRT je snimila televizijsku seriju prema scenariju Mileta Nedelkovskog. Postoji više od trideset priča o Hirom Petru, koje je prvi sakupio pisac Stale Popov u zbirci Itar Pejo. Slavko Janevski je 1966. godine objavio zbirku poezije Evanđelje o Itru Peji, koja sadrži pjesme „Itar Pejo za drugog“ i „Svetovraža“.
Hitar Petar je sličan drugim likovima iz evropskog i orijentalnog folklora, a naročito Nasredinu iz islamskog folklora, njemačkom Till Eulenspiegelu, flamanskom Thyl Ulenspiegelu, mađarskom Csalóka Péteru i jevrejskom Hersheleu Ostropoleru.
U Sjevernoj Makedoniji se smatra da je Hitar Petar porijeklom iz oblasti Mariovo, a spomenik ovom liku podignut je u Prilepu.
Nunatak Hitar Petar na Trinity poluostrvu na Antarktiku nazvan je po ovom folklornom liku.SCAR Composite Gazetteer of Antarctica
Reference
Vanjski linkovi
Kategorija:Makedonski folklor Kategorija:Bugarski folklor Kategorija:Folklorni likovi