thumb|right Prag bola je tačka duž krivulje rastuće percepcije nadražaja na kojoj se bol počinje osjećati. To je potpuno subjektivan fenomen. Mora se napraviti razlika između nadražaja (vanjske stvari koja se može direktno izmjeriti, kao što je termometar) i rezultirajuće percepcije bola osobe ili životinje (unutrašnje, subjektivne stvari koja se ponekad može indirektno izmjeriti, kao što je vizuelna analogna skala). Iako dokument IASP definiše "prag bola" kao "minimalni intenzitet podražaja koji se doživljava kao bolan", zatim se dalje kaže (kontradiktorno slovom, iako ne i duhom) da:
Tradicionalno, prag se često definirao, kao najmanji intenzitet stimulusa pri kojem subjekt osjeća bol. Pravilno definiran, prag je zapravo iskustvo pacijenta, dok je izmjereni intenzitet vanjski događaj. Uobičajena praksa za većinu istraživača boli je definiranje praga u smislu stimulusa, a to treba izbjegavati. Stimulus nije bol i ne može biti mjera boli.
Iako formulacija možda ne prenosi to savršeno, jasno se misli na razliku između stimulusa i njegove percepcije, već spomenutu. Intenzitet pri kojem stimulus (npr. toplina, pritisak) počinje izazivati bol naziva se posebnim terminom, "prag intenziteta". Dakle, ako vruća ploča na koži osobe počne boljeti na 42 °C, to je "temperatura praga boli" za taj dio kože u tom trenutku. To nije prag boli (koji je unutrašnji/subjektivni), već temperatura na kojoj je prag boli prekoračen (koja je vanjska/objektivna).
Intenzitet pri kojem stimulus počinje izazivati bol varira od osobe do osobe i za datu osobu tokom vremena.
Toplota Temperatura na kojoj toplota postaje bolna za primaoca naziva se "toplotni prag boli" za tu osobu u tom trenutku. Jedna studija je pokazala da osobe orijentisane na jutro imaju viši prag bola za toplotu u poređenju sa osobama orijentisanim na večer.
Sluh Pritisak pri kojem zvuk postaje bolan za slušaoca je pritisak praga bola za tu osobu u tom trenutku. Prag pritiska za zvuk varira u zavisnosti od frekvencija i može zavisiti od godina. Ljudi koji su bili izloženi većoj količini buke/muzike obično imaju viši prag pritiska."Pomjeranje praga" također može uzrokovati promjenu praga pritiska. Dugotrajno izlaganje zvuku na nivoima koji izazivaju bol može uzrokovati fizička oštećenja, što potencijalno može dovesti do oštećenja sluha i tinitusa.
Jačina zvuka u akustici odnosi se na jačinu zvuka. To je uobičajeni termin za amplitudu zvuka ili nivo zvučnog pritiska. U literaturi se mogu naći različite vrijednosti za nivo pritiska praga bola i pritisak praga bola:
+Prag bola Nivo zvučnog pritiska Zvučni pritisak 120 dBSPL 20 Pa 130 dBSPL 63 Pa 134 dBSPL 100 Pa 137,5 dBSPL 150 Pa 140 dBSPL 200 Pa Također poledajte Apsolutni prag sluha Dolorimetar – instrument koji se koristi za mjerenje praga bola Vrijednost djelovanja izloženosti Limen – prag percepcije Fon Son Weber-Fechnerov zakon, u vezi s razlikom između stimulusa i osjeta Kriva ponderiranja i A-ponderiranje u vezi s dB(A)
Reference
Kategorija:Čula Kategorija:Bol