Grčka dobrovoljačka garda (; ) bila je jedinica grčkih dobrovoljaca koja se borila u sastavu Vojske Republike Srpske (VRS) tokom rata u Bosni i Hercegovini. Jedinica je bila dio Drinskog korpusa, a njeni članovi su dokumentovani kao prisutni u zoni Srebrenice tokom jula 1995., gdje su podigli grčku zastavu nad gradom.NIOD Srebrenica: a 'safe' area Part III – The fall of Srebrenica, p. 413. NIOD report .
Historija i formiranje Prvi odred grčkih dobrovoljaca stigao je u Bosnu i Hercegovinu 1993. U martu 1995, na izričit zahtjev načelnika Glavnog štaba VRS-a Ratka Mladića, Grčka dobrovoljačka garda (ΕΕΦ) je postala regularna borbena jedinica Drinskog korpusa sa sjedištem u Vlasenici. Jedinica je brojala oko 100 boraca, od kojih su neki imali direktne veze sa ultradesničarskom organizacijom Zlatna zora (Chrysí Avgí).Anna Stai & Kostas Koutelos, "The twilight world of Golden Dawn", Searchlight Magazine, 2003. Politička podrška dobrovoljcima bila je snažna u određenim krugovima u Grčkoj; nadbiskup Serafim je 1993. pozvao Radovana Karadžića u Atinu, gdje je Karadžić pred okupljenima izjavio: "Imamo samo Boga i Grke na našoj strani".Helena Smith, "Greece faces shame of role in Serb massacre", The Guardian, 2003.
Učešće u Srebrenici (juli 1995) Izvještaj holandskog instituta NIOD o Srebrenici iz 2002. opisuje kako je Garda podigla grčku zastavu nad Srebrenicom nakon pada grada. Prema presretnutim telefonskim komunikacijama, general Mladić je lično tražio da se zastava podigne "u čast hrabrih Grka koji se bore na našoj strani".NIOD: "Srebrenica. Reconstruction, background, consequences and analyses of the fall of a ‘safe’ area." 2002, p. 2787. Također je dokumentovano da su tokom rata (1994-1995) iz Grčke stizale pošiljke lakog naoružanja i municije namijenjene VRS-u. Agencija Agence France Presse (AFP) izvijestila je da je desetak grčkih dobrovoljaca bilo direktno angažovano na ratištu u vrijeme masakra u Srebrenici."Greek volunteers fought alongside Bosnian Serbs", OMRI Daily Digest II, 14 July 1995.
Pravne kontroverze Grčki autor Takis Michas u svojoj knjizi Unholy Alliance (2002.) iznio je tvrdnje o prisustvu grčkih paravojnih snaga tokom genocida, što je dovelo do sudskog spora. Stavros Vitalis, jedan od vođa dobrovoljaca, tužio je Michasa 2009, ali je u javnom saopštenju priznao: "Bio sam prisutan sa grupom visokih srpskih oficira u svim operacijama ponovnog zauzimanja Srebrenice"."Greece: Suit Against Journalist For Srebrenica Claims to Go Forward", Balkan Investigative Reporting Network, 2010. Pod pritiskom organizacija poput Reporteri bez granica, Vitalis je povukao tužbu 2010..
Javna istraga u Grčkoj Godine 2005. grčki poslanik Andreas Andrianopoulos pokrenuo je pitanje odgovornosti dobrovoljaca, nakon čega je 163 akademika, političara i novinara zatražilo zvanično izvinjenje Grčke žrtvama Srebrenice. Ministar pravde Anastasios Papaligouras je 2006. pokrenuo istragu, ali je 2011. sudija zaključio da nema dovoljno dokaza za nastavak krivičnog postupka.Grohmann, Karolos; "Greece starts probe into Srebrenica massacre"; Reuters, 27 June 2006
Odgovor dobrovoljaca Kyriakos Katharios, pripadnik Garde, negirao je 2007. učešće u masakru, navodeći da je podizanje zastave bilo simboličan čin podrške, a ne znak učešća u zločinima. U intervjuu za Al-Jazeeru, tvrdio je da su borci bili na ratištu, ali ne i na mjestima egzekucija."The Greek role in Bosnia's war", Al-Jazeera, 2010.
Reference
Vanjski linkovi Arhiv MKSJ o jedinicama Drinskog korpusa Uloga grčkih dobrovoljaca u ratu u BiH (Al Jazeera Balkans)
Kategorija:Vojska Republike Srpske Kategorija:Strani dobrovoljci u ratu u Bosni i Hercegovini Kategorija:Srebrenica Kategorija:Genocid u Srebrenici Kategorija:Grčka u ratu u Bosni i Hercegovini