Nerej () u grčkoj mitologiji bio je najstariji sin Ponta (Mora) i Geje (Zemlje), a sam Pont je bio Gejin sin. Nerej i Dorida postali su roditelji 50 kćeri (Nereida) i sina (Nerita), s kojima je Nerej živio u Egejskom moru.Hesiod, Teogonija 233-36, nedvosmisleno je da je Nereus taj Starac mora (ἅλιος γέρων), dok Odiseja daje nadimak Nerej (xxiv.58) Proteju (iv.365, 387), i Forku (xiii.96, 345).
Ime Ime Nerej nije prisutno u Homerovim epovima; ime boga u Ilijadi je opisni naziv (, 'Starac mora'), a u Odiseji kombinacija (, 'Protej').; ; Pored Nereja i Proteja, opisni naziv "Starac mora" korišten je i za druga vodena božanstva u grčkoj mitologiji koja dijele nekoliko osobina, među njima Fork, Glauk i možda Triton. Pretpostavlja se da je "Starac mora" u jednom trenutku igrao kosmogonijsku ulogu uporedivu s Okeanom i da je mogao dobiti različita imena na različitim mjestima. Nije poznato da li je ime Nerej bilo poznato Homeru ili ne, ali ime Nereida je potvrđeno prije njega i može se naći u Ilijadi. Budući da Nerej ima značaj samo kao otac Nereida, sugerisano je da bi njegovo ime zapravo moglo biti izvedeno od imena njegovih kćeri;; dok je također sugerisano i porijeklo Nereida od Nereja, kao patronima. Prema Martinu Litchfieldu Westu (1966), Nerej je mnogo manje važan od svojih kćeri, spominjući da je Herodot ponudio "Nereide, a ne Nereja, kao primjer božanskog imena koje nije izvedeno iz Egipta".
U Hesiodovoj Teogoniji, gdje je ime prvi put potvrđeno, Nerej je predstavljen u neposrednoj suprotnosti s Eridom, a to se proteže i na njihovu djecu. Prije svega, postoji opozicija žensko-muško. Erida je najmlađe Niktino dijete i jedino za koje se spominju djeca, dok je Nerej najstariji Pontov sin i, opet, njemu se posvećuje najveća pažnja. Hesiod bira glagole i pridjeve da opiše Nereja u jukstapoziciji s Eridinom djecom, kao što su (, 'ne-laže') i (, 'ne-zaboravlja'), za razliku od (, 'Laže') i (, 'Zaboravnost').; ; ; ; Ovo je potaknulo naučnike da predlože izvedeno iz (, Eris 'Nesklad') s dodanim negativnim prefiksom νη‑ ne‑; naime, Ne-Eris 'Ne-Sklad', što se razvilo u ().; ; Nadalje, Hesiod se poigrava verbalnom sličnošću između Nereja i njegove posljednje kćeri (, Nemertes 'Nepogrešiva'), čije ime također nosi negativni prefiks νη‑.
Druga moguća etimologija mogla bi biti od (, nerón '(slatka) voda ili riba'), što je kontrakcija grčkog pridjeva (, nearós 'nov, svjež, mlad'). Općenito se vjeruje da se kontrakcija νεαρός u νηρός dogodila poslije Hesioda; međutim, kontrakcija ε i α u η je prilično stara i raširena u mnogim grčkim dijalektima.
Ime bi se moglo povezati s hesihijskim glosama (,, 'šuplje stijene') ili (, 'nisko ležeći'). Robert S. P. Beekes (2010) favorizira predgrčko (predindoevropsko) porijeklo, što sugeriše sufiks ‑εύς, ‑eús. Drugo mišljenje je mišljenje Apostolosa Athanassakisa (1983), koji je sugerisao ilirsko porijeklo imena i uporedio ga s albanskom riječju njeri 'čovjek'.
Prema Augustu Ficku (1890), najbliži indoevropski srodnik Nereja i Nereida je litvanski glagol nérti 'roniti'; štaviše, litvanska imenica nėrõvė 'sirena' povezana je s Nereidama. Papachristophorou (1998) podržao je izvođenje iz spomenutog litvanskog glagola, navodeći Pierrea Chantrainea (1968),; dok je Tsantsanoglou (2015) smatrao da je veza vjerovatna.
Ime Nereida preživjelo je u modernom grčkom folkloru kao (, neráides 'vile').; ;
Mitologija U Ilijadi,Iliad i.358, 538, 556; xviii.141; xx.107; xxiv.562. Starac mora je otac Nereida, iako se Nerej ne imenuje direktno. Nikada nije bio očigledniji Starac mora nego kada je opisan, poput Proteja, kao mijenjač oblika s moći proricanja, koji bi pomagao herojima poput HeraklaOr, as Proteus, Menelaus. koji su ga uspjeli uhvatiti čak i dok je mijenjao oblike. Nerej i Protej ("prvi") izgleda da su dvije manifestacije boga mora kojeg je zamijenio Posejdon kada je Zeus svrgnuo Krona.
Najraniji pjesnik koji je povezao Nereja s Heraklovim podvizima bio je Ferekides, prema sholionu o Apoloniju Rodoskom.On Argonautica iv.1396f, noted by Ruth Glynn, "Herakles, Nereus and Triton: A Study of Iconography in Sixth Century Athens", American Journal of Archaeology 85.2 (April 1981, pp. 121–132) str. 121f.
Tokom 5. vijeka p. n. e, Nereja je postepeno zamijenio Triton, koji se ne pojavljuje kod Homera, u slikama borbe između Herakla i boga mora koji je morao biti sputan kako bi prenio svoje informacije koje su koristili slikari vaza, nezavisno od bilo kakvog književnog svjedočanstva.Glynn 1981:121–132.
U kasnijoj pojavi, prema fragmentarnom papirusu, Aleksandar Veliki se zaustavio na sirijskoj obali prije vrhunca bitke kod Isa (333. p. n. e) i pribjegao molitvama, "prizivajući Tetiju, Nereja i Nereide, nimfe mora, i prizivajući Posejdona, boga mora, za kojeg je naredio da se u valove bace četveroprežna kola."Karl Wilhelm Ludwig Müller's ed. Papyrus Oxyrrhincus Fragmenta Historicorum Graecorum 148, 44, col. 2; quoted by Robin Lane Fox, Alexander the Great (1973) 1986:168 and note. Thetis was the mother of Alexander's hero Achilles.
Nerej je bio poznat po svojoj istinoljubivosti i vrlini:
Atički slikari vaza prikazivali su drapirani Nerejev torzo koji izvire iz dugog, spiralnog, ljuskavog ribljeg repa.Beazley Archive 201859; Theoi.com ; Glynn 1981. Bradati Nerej obično nosi štap autoriteta. Prikazan je i u scenama koje prikazuju bijeg Nereida dok se Pelej hrvao s njihovom sestrom Tetidom.
U Elijanovoj prirodnoj historiji, napisanoj početkom trećeg stoljeća, Nerej je također bio otac vodene supruge Afrodite i ljubavnice Posejdona po imenu Nerita, koja se transformisala u "školjku sa spiralnom ljuskom, male veličine, ali nenadmašne ljepote".
Nerej je bio otac Tetide, jedne od Nereida, koja je pak bila majka velikog grčkog junaka Ahileja, i Amfitrite, koja se udala za Posejdona.
Reference
Izvori
Glynn, Ruth, "Herakles, Nereus and Triton: A Study of Iconography in Sixth Century Athens", in the American Journal of Archaeology, vol. 85, no. 2, pp. 121–132. . Kerényi, Carl, The Gods of the Greeks, Thames and Hudson, London, 1951. Internet Archive.
Vanjski linkovi
Projekat Theoi, Nerej—bog mora u klasičnoj književnosti i umjetnosti
Kategorija:Grčka mitologija Kategorija:Mijenjači oblika u grčkoj mitologiji Kategorija:Djeca Geje Kategorija:Grčki bogovi mora