Orlja je planinska rijeka u centralnoj Bosni i Hercegovini, u slivu Krivaje. Nalazi se na području Olova, u prostoru Crnoriječke visoravni i planine Zvijezde. Desna je pritoka rječice Očevice, koja je lijeva pritoka Krivaje, dok se u ribolovnim aktima Zeničko-dobojskog kantona navodi kao rječica "od izvora do ušća u Krivaju". Ušće Orlje u Očevicu nalazi se kod zaseoka Meorača, u području gdje se sastaju tokovi Orlje i Očevice.

Tok Orlja izvire iz jakog kraškog vrela, odnosno iz pećine evidentirane pod nazivom Vrelo Orlje. Izvorište se nalazi oko 6 km zračne linije zapadno od Olova, u području koje se danas naziva Orlja. Hidrološkim metodama utvrđena je podzemna veza između ponora u Donjoj bijambarskoj pećini, poznatog kao ponor Brodić, i vrela Orlje.

Nakon približno 1 km toka rijeka ulazi u kanjon, koji je u prošlosti bio teško prohodan. Kanjon Orlje je jedna od očuvanijih klisura u slivu Krivaje, s visokim stijenama, kaskadama, vodopadima i šumskim staništima.

Prirodne osobine Orlja je stalni planinski vodotok s izraženim promjenama vodostaja, pri čemu su najniži vodostaji najčešći u ljetnom periodu. U geomorfološkom smislu njen tok obuhvata normalnu riječnu dolinu u gornjem dijelu i kanjonske oblike u srednjem i donjem toku.

U području Orlje zabilježena je velika raznovrsnost biljnih i životinjskih vrsta. Istraživanja provedena u okviru projekta zaštite izvora i kanjona Orlje navode 216 vrsta prizemne flore i 55 vrsta dendroflore. Područje je važno i zbog staništa vodozemaca, ptica, šišmiša i drugih vrsta vezanih za kraške i kanjonske ekosisteme.

Kulturno-historijski lokaliteti Uz gornji tok Orlje nalazi se stari jednolučni kameni most poznat kao Rimski most. Sagrađen je u osmanskom periodu, ali nije poznato tačno vrijeme gradnje, a u njegovoj konstrukciji korišteni su srednjovjekovni nadgrobni spomenici, stećci. Most se nalazi nekoliko stotina metara prije ulaska rijeke u kanjon, na starom putnom pravcu koji je povezivao olovski kraj s okolnim naseljima.

U austrougarskom periodu kroz kanjon je izgrađen krak šumske pruge koji se nastavljao na prugu Zavidovići – Han-Pijesak – Kusače. Kasnije je kroz kanjon urađen makadamski put Križevići – Meorača – Orlja, čime je područje postalo pristupačnije, ali je zadržalo izrazito prirodan karakter.

Zaštita i korištenje Orlja se spominje u dokumentima o planiranim malim hidroelektranama. Zbog očuvanosti kanjona, izvorišta, kraških veza i biodiverziteta, ekološke organizacije i istraživači navode Orlju kao osjetljiv vodotok čije bi prirodne vrijednosti mogle biti ugrožene hidroenergetskim i infrastrukturnim zahvatima.

Reference

Kategorija:Rijeke u Bosni i Hercegovini Kategorija:Pritoke Krivaje Kategorija:Olovo