Bosanskohercegovačka dijaspora u Chicagu i šireg područja Chicagolanda jesu zajednica koja obuhvata različite etničke, vjerske i migracijske skupine, među kojima su Bošnjaci, bosanskohercegovački Hrvati, bosanskohercegovački Srbi i drugi doseljenici iz Bosne i Hercegovine. Chicago se, uz Saint Louis, ubraja među najvažnija središta bosanskohercegovačkih Amerikanaca i jednu od najvećih bosanskohercegovačkih zajednica izvan Evrope.

Prema procjenama navedenim u knjizi Bosnian Americans of Chicagoland, u području Chicaga živi do 70.000 Bosanaca i Hercegovaca i njihovih potomaka. Najveća koncentracija zajednice razvila se u sjevernom dijelu grada, naročito u prostoru između Lawrence Avenuea i Howard Streeta, od Clark Streeta prema jezeru Michigan.

Historija Prvi doseljenici iz Bosne i Hercegovine dolazili su u Chicago krajem 19. i početkom 20. stoljeća, u vrijeme šireg evropskog iseljavanja u Sjedinjene Američke Države. U grad su stizali kao radnici, obrtnici i porodice koje su tražile sigurniji privredni život. Dio ranih doseljenika održavao je veze s domovinom i zamišljao povratak, ali se bosanskohercegovačko prisustvo u Chicagu postepeno učvrstilo kroz porodice, vjerska udruženja i kulturne organizacije.

Novi talas doseljavanja uslijedio je nakon Drugog svjetskog rata, kada su u Sjedinjene Američke Države dolazile osobe raseljene ratom i uspostavljanjem socijalističke Jugoslavije. Među njima je bilo obrazovanih ljudi, bivših službenika, trgovaca i radnika koji su se u novoj sredini često zapošljavali na slabije plaćenim poslovima. U tom razdoblju jača organiziranje bosanskohercegovačkih muslimana, koji su u Chicagu stvorili jednu od najstarijih bošnjačkih i muslimanskih ustanova u Sjedinjenim Američkim Državama.

Najveći talas dolaska počeo je tokom rata u Bosni i Hercegovini 1990-ih. Chicago je postao jedno od glavnih američkih odredišta za izbjeglice iz Bosne i Hercegovine, dijelom zbog razvijene mreže socijalnih službi, ranije prisutne zajednice i mogućnosti zapošljavanja. Mnogi novopridošli doseljenici imali su iskustvo logora, opsade, protjerivanja, gubitka članova porodice i dugog izbjegličkog čekanja prije preseljenja u SAD.

Naseljavanje i demografija Tokom 1990-ih bosanskohercegovačke izbjeglice uglavnom su se naseljavale u sjevernim četvrtima Chicaga, posebno u dijelovima Edgewatera, Rogers Parka i okolnih naselja. Taj prostor nudio je pristupačne stanove, javni prijevoz, blizinu škola i mogućnost zapošljavanja u uslužnim djelatnostima, industriji i malim porodičnim poslovima. U njemu su se razvili restorani, kafići, trgovine, prevodilačke usluge, vjerski centri i druga mjesta svakodnevnog okupljanja.

Prema procjenama za kraj 20. i početak 21. stoljeća, u Chicago se doselilo oko 40.000 Bosanaca i Hercegovaca, pretežno kao izbjeglice iz rata. Kasnije se broj osoba bosanskohercegovačkog porijekla u širem gradskom području povećao kroz porodično spajanje, rođenje djece u SAD-u i sekundarnu migraciju iz drugih američkih gradova.

Novije procjene stanovništva pokazuju da je Illinois jedna od najvažnijih saveznih država za doseljenike rođene u Bosni i Hercegovini. Prema podacima American Community Surveyja za 2018–2022, Illinois je imao oko 10.800 doseljenika rođenih u Bosni i Hercegovini, a sam Cook County oko 8.200.

Vjerske i kulturne ustanove Bosanskohercegovački muslimani imali su važnu ulogu u ranom razvoju muslimanskih organizacija u Chicagu. Godine 1906. osnovali su Džemijetul-hajrije, dobrotvorno udruženje namijenjeno očuvanju vjerskog i narodnog života te međusobnoj pomoći pri bolesti i ukopu. Udruženje je kasnije imalo ogranke i u drugim američkim gradovima, a smatra se jednom od najstarijih muslimanskih organizacija u Sjedinjenim Američkim Državama.

Početkom 1950-ih zajednica je pozvala Ćamila Avdića za prvog stalnog imama. Pod njegovim vodstvom osnovan je Bosnian Muslim Religious and Cultural Home, koji je prikupljao sredstva za džamiju otvorenu 1957. u Halsted Streetu. Organizacija je 1968. promijenila ime u Bosnian American Cultural Association, a početkom 1970-ih kupila je zemljište u Northbrooku, gdje je kasnije izgrađen Islamic Cultural Center of Greater Chicago. Iako je nastao iz bosanskohercegovačke muslimanske zajednice, služio je i drugim muslimanima u području Chicaga.

Izbjegličke službe i integracija Godine 1994. osnovan je Bosanski izbjeglički centar uz pomoć javnih i privatnih ustanova radi pomoći novim izbjeglicama. Centar je 1997. prerastao u neprofitni Bosansko-američki društveni centar (), koji pruža obrazovne, porodične, savjetodavne, socijalne i kulturne usluge. Organizacija je radila s izbjeglicama različitih nacionalnih i vjerskih pozadina, oslanjajući se i na osoblje koje je samo prošlo iskustvo izbjeglištva.

Integracija bosanskohercegovačkih izbjeglica u Chicagu odvijala se kroz zapošljavanje, školovanje djece, učenje engleskog jezika, kupovinu kuća i osnivanje malih preduzeća. Istovremeno je veliki dio zajednice nosio posljedice ratne traume, gubitka doma i promjene društvenog statusa. Istraživanja o bosanskohercegovačkim izbjeglicama u Chicagu posebno su se bavila traumom, radom, rodom, porodičnim odnosima i načinima na koje su izbjeglice rekonstruirale svakodnevni život u novom gradu.

Jezik, mediji i obrazovanje Bosanski jezik ostao je važan porodični i kulturni jezik prve izbjegličke generacije. U pojedinim školama u sjevernom Chicagu postojala je potreba za nastavnom i prevodilačkom podrškom učenicima iz Bosne i Hercegovine. Osnovna škola Eugene Field u jednom je periodu nudila dvojezičnu nastavu na engleskom i bosanskom jeziku.

Bosanska biblioteka u Chicagu organizirala je kulturne programe, izložbe i promocije s članovima bosanskohercegovačke muslimanske zajednice. Djelovala je kao mjesto očuvanja knjiga i štampe na bosanskom jeziku. Chicago je bio povezan i s filmskim predstavljanjem Bosne i Hercegovine kroz programe posvećene bosanskohercegovačkom filmu.

Za mnoge doseljenike Chicago je postao trajni dom, ali je veza s gradovima i selima porijekla ostala važan dio porodičnog i javnog identiteta. U zajednici su prisutni različiti oblici sjećanja na rat, uključujući obilježavanje genocida u Srebrenici, rasprave o izbjegličkom iskustvu i javne programe posvećene historiji Bosne i Hercegovine.

Također pogledajte

Bosanskohercegovačka dijaspora u Saint Louisu

Reference

Vanjski linkovi Bosnian Herzegovinian American Community Center Bosnians – Encyclopedia of Chicago Bosnian Americans of Chicagoland – University of Chicago

Kategorija:Bosanskohercegovačka dijaspora Kategorija:Chicago Kategorija:Illinois Kategorija:Bošnjačka dijaspora