Pojmovi primarna dobit, sekundarna dobit, a rjeđe i tercijarna dobit, koriste se u medicini i psihologiji za opisivanje izraženih podsvjesnih psiholoških motivatora koji mogu biti prisutni kod pacijenata koji ispoljavaju simptome. Ako je pacijent svjestan ovih motivatora, posebno u slučajevima kada se simptomi namjerno izmišljaju ili preuveličavaju radi lične koristi, tada se takvo ponašanje smatra simuliranjem. Razlika između primarne i sekundarne dobiti ogleda se u tome što kod primarne dobiti osoba ne može ići na posao zbog stvarne bolesti ili povrede, dok kod sekundarne dobiti simptom postaje sredstvo postizanja vanjskih koristi, kao što su izbjegavanje rada ili obaveza, pažnja okoline ili druge socijalne i materijalne prednosti.
Primarna dobit
Primarna dobit stvara unutrašnje psihološke koristi koje proizlaze iz samog simptoma. Na primjer, pacijent može osjećati krivicu zato što nije u stanju izvršiti neki zadatak. Ako se pojavi medicinsko stanje koje opravdava tu nesposobnost, ono može dovesti do smanjenja psihološkog pritiska i unutrašnje napetosti. Primarna dobit može biti sastavni dio bilo koje bolesti, ali se najtipičnije ispoljava kod funkcionalnog neurološkog simptomatskog poremećaja - psihijatrijskog poremećaja u kojem se stresori manifestuju kao fizički simptomi bez organskog uzroka. U takvim slučajevima psihološka "dobit" od simptoma često nije uočljiva vanjskom posmatraču.
Sekundarna dobit
Sekundarna dobit, poput primarne dobiti, može biti sastavni dio bilo koje bolesti, ali se za razliku od nje odnosi na vanjske koristi koje osoba ostvaruje zahvaljujući simptomima ili bolesti. Takve koristi mogu uključivati izostanak s posla, izbjegavanje vojne obaveze, ostvarivanje finansijske naknade, nabavku lijekova, izbjegavanje krivične odgovornosti ili drugih nepoželjnih obaveza i posljedica. Na primjer, osoba koja zbog stomačnih grčeva ne obavlja kućne poslove, pa te obaveze preuzimaju drugi članovi domaćinstva, ostvaruje sekundarnu dobit od svoje bolesti. U tom slučaju simptom donosi konkretne koristi iz okruženja. U kontekstu osoba s izraženim psihičkim poteškoćama ili invaliditetom, ovaj fenomen se ponekad označava kao "sekundarni hendikep", odnosno skup dodatnih pogodnosti ili prilagođavanja koja proizlaze iz same bolesti i mogu doprinijeti njenom održavanju.
Tercijarna dobit
Tercijarna dobit, znatno manje izučavan proces, predstavlja korist koju od pacijentove bolesti ostvaruje neka treća strana. Za razliku od primarne i sekundarne dobiti, koje se odnose na samog pacijenta, tercijarna dobit podrazumijeva koristi koje proizlaze za druge osobe iz pacijentovog zdravstvenog stanja. Primjeri mogu uključivati članove porodice koji ostvaruju određenu emocionalnu, socijalnu ili materijalnu korist zahvaljujući ulozi njegovatelja, zdravstvene ustanove koje ostvaruju finansijsku korist kroz pružanje usluga ili druge osobe koje na različite načine profitiraju od održavanja pacijentove bolesti ili simptoma.
Također pogledajte Psihologija abnormalnog ponašanja i doživljavanja Konverzivni poremećaj Simuliranje Odbrambeni mehanizmi Uloga bolesnika
Reference
Kategorija:Psihologija abnormalnog ponašanja i doživljavanja Kategorija:Medicinska sociologija Kategorija:Psihosomatika Kategorija:Psihološki koncepti Kategorija:Psihijatrijska dijagnostika