Državni praznik, nacionalni praznik, savezni praznik ili zakonski praznik jest praznik koji je generalno utvrđen zakonom i obično je neradni dan tokom godine.
Vrste Građanski praznik Građanski praznik, također poznat kao radni praznik, je dan koji je zakonski priznat i slavi se kao praznik u određenoj suverenoj državi ili jurisdikcijskoj podjedinici takve, npr. države ili pokrajine. Obično je to dan koji je zakonodavna vlast, parlament, kongres ili suveren proglasio statutom, ukazom ili dekretom neradnim danom kada su službeni organi vlasti, poput sudskog sistema, zatvoreni. U saveznim državama mogu postojati i različiti praznici za konstitutivne države ili pokrajine, kao u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se praznici koje je utvrdila savezna vlada nazivaju saveznim praznicima. Takvi dani mogu, ali i ne moraju biti uračunati u izračunavanje zastare u pravnim radnjama i obično su dani kada roditeljima koji nemaju starateljstvo daju naizmjenične posjete ili pristup svojoj djeci iz prethodnog braka ili veze prema rasporedu roditeljstva.
Termin se također može koristiti za razlikovanje dana koji se mogu slaviti kao sekularni praznici, a ne kao vjerski praznici, kao što je proslava Nove godine 1. januara (gregorijanski kalendar) i 14. januara (julijanski kalendar) u određenim istočnim pravoslavnim kršćanskim zemljama poput Rusije.
Državni praznici U Ujedinjenom Kraljevstvu, državni praznici su dani utvrđeni kao državni praznici u zakonu. U Engleskoj i Velsu, Veliki petak i Božić poznati su kao praznici običajnog prava, jer se slave po običaju od pamtivijeka. Državni praznici uvedeni su krajem 19. stoljeća kako bi se radnička prava koja građani imaju na praznike običajnog prava proširila na četiri dodatna dana.
U Irskoj se državni praznici ponekad kolokvijalno nazivaju "državni praznici".
Bosna i Hercegovina nema jedinstven sistem državnih praznika koji se primjenjuje na cijeloj teritoriji države. Umjesto toga, neradni dani i praznici uređeni su zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko distrikta, zbog čega se pojedini praznici obilježavaju različito. Neki praznici, poput Dana nezavisnosti (1. mart) i Dana državnosti Bosne i Hercegovine (25. novembar), obilježavaju se prvenstveno u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok Republika Srpska ima vlastiti zakon o praznicima i obilježava drugačiji skup praznika. Međunarodni praznik rada (1. i 2. maj) jedan je od rijetkih praznika koji se obilježava kao neradni dan u oba entiteta.
Utjecaji Glavna društvena funkcija državnih praznika je koordinacija slobodnog vremena. Ova koordinacija ima troškove, kao što su gužve i prenatrpanost (u rekreacijskim objektima, u transportnim sistemima) i koristi (lakše je ljudima organizovati društvene događaje).
Državni praznici predstavljaju važan dio izgradnje nacije i postaju važni simboli nacije. Oni mogu izgraditi i legitimizirati naciju i namijenjeni su podsticanju nacionalnog jedinstva, društvene kohezije i narodne identifikacije. Oni pružaju nacionalnim vladama godišnje prilike za jačanje statusa nacije.
Sabine Marschall tvrdi da se državni praznici mogu smatrati mjestima sjećanja, koja čuvaju posebne prikaze historijskih događaja i određenih nacionalnih ili javnih heroja.
Reference
*