Bitcoin (oznaka: ₿; kodovi: BTC i XBT) jest kriptovaluta, decentralizirani sistem elektronskog plaćanja i otvorena mreža ravnopravnih računara koju je 2008. osmislila nepoznata osoba ili grupa pod pseudonimom Satoshi Nakamoto. Transakcije se bilježe u javnoj distribuiranoj evidenciji poznatoj kao blockchain, dok čvorovi bez centralne banke ili drugog jedinstvenog upravitelja postižu saglasnost primjenom dokaza rada. Mreža je pokrenuta u januaru 2009. i smatra se prvom uspješnom decentraliziranom kriptovalutom koja je riješila problem dvostrukog trošenja bez pouzdanog finansijskog posrednika.
Naziv Bitcoin, napisan velikim početnim slovom, često označava protokol, mrežu i cjelokupni sistem, dok se oblik bitcoin upotrebljava za obračunsku jedinicu. Jedan bitcoin djeljiv je na 100 miliona najmanjih jedinica, nazvanih satoshi prema tvorcu sistema. Ponuda novih jedinica određena je protokolom i postepeno se smanjuje, a ukupan broj ne može premašiti približno 21 milion.
Bitcoin se koristi za prijenos vrijednosti, plaćanja, štednju i ulaganje, ali njegova cijena može znatno oscilirati. Transakcije su javno vidljive, dok su korisnici predstavljeni adresama, zbog čega se sistem opisuje kao pseudoniman, a ne anoniman. Kritike su usmjerene na potrošnju električne energije pri rudarenju, cjenovnu nestabilnost, upotrebu u nezakonitim djelatnostima, koncentraciju vlasništva i poteškoće u zaštiti potrošača.
Terminologija i oznake
Naziv Bitcoin sastavljen je od engleskih riječi bit, jedinice digitalnih podataka, i coin, što znači "kovanica". Nakamoto nije posebno objasnio izbor naziva. U bosanskom se za sistem i jedinicu najčešće koristi neprilagođeni oblik "Bitcoin" odnosno "bitcoin", dok se u dijelu stručne literature pojavljuje i fonetski prilagođeni oblik "bitkoin".
Simbol ₿ prihvaćen je u širokoj upotrebi i 2017. uključen u standard Unicode. Kod BTC nije službeni kod prema standardu ISO 4217, ali ga koriste berze, novčanici i tržišne baze podataka. Oblik XBT slijedi konvenciju prema kojoj kodovi nadnacionalne imovine počinju slovom X, ali ni on nije službeno uključen u ISO 4217.
Najmanja jedinica, satoshi ili skraćeno sat, iznosi 0,00000001 bitcoina. Upotrebljavaju se i milibitcoin, jednak hiljaditom dijelu bitcoina, te mikrobitcoin, jednak milionitom dijelu. Lightning Network i pojedine aplikacije mogu obračunavati još manje vrijednosti, iako se one pri konačnom poravnanju na glavnom blockchainu zaokružuju na cijeli satoshi.
Historija
Prethodnici
Bitcoin je nastao spajanjem ranijih ideja iz kriptografije, digitalnog novca i distribuiranih sistema. David Chaum je tokom 1980-ih razvio kriptografski zaštićen elektronski novac, ali se njegov sistem oslanjao na centralnog izdavaoca. Cynthia Dwork i Moni Naor opisali su 1992. računarski dokaz rada kao sredstvo za ograničavanje neželjenih elektronskih poruka, a Adam Back ga je kasnije primijenio u sistemu Hashcash.
Wei Dai je 1998. predstavio prijedlog b-moneyja, distribuiranog anonimnog elektronskog novca, dok je Nick Szabo razvio koncept bit golda, zasnovan na računarski skupim dokazima i kriptografski povezanim zapisima. Hal Finney je 2004. napravio sistem višekratnog dokaza rada. Ti projekti nisu postali samostalni decentralizirani novac, ali su sadržavali elemente koje je Nakamoto kasnije povezao u Bitcoin.
Glavni tehnički problem bio je sprečavanje dvostrukog trošenja bez centralne ustanove koja bi vodila evidenciju. Nakamotovo rješenje spojilo je digitalne potpise, mrežu ravnopravnih čvorova, vremensko označavanje, prilagođavanje težine dokaza rada i ekonomske nagrade za učesnike koji održavaju sistem.
Stvaranje i pokretanje
Domena bitcoin.org registrirana je 18. augusta 2008. Nakamoto je 31. oktobra iste godine na kriptografskoj e-mail listi objavio rad Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System, u kojem je predstavio elektronski novac čije se transakcije potvrđuju bez finansijskih ustanova.
Prvi blok, poznat kao genezni blok, izrudaren je 3. januara 2009. U njega je unesen naslov britanskog lista The Times o mogućoj novoj pomoći bankama: "The Times 03/Jan/2009 Chancellor on brink of second bailout for banks". Tekst je dokazivao da blok nije mogao biti stvoren prije tog datuma, ali je kasnije tumačen i kao komentar na bankarski sistem tokom svjetske finansijske krize.
Nakamoto je 8. januara objavio prvu verziju softvera, a mreža je počela djelovati narednog dana. Hal Finney bio je među prvim korisnicima i 12. januara primio je deset bitcoina od Nakamota, što se smatra prvom zabilježenom Bitcoin transakcijom između dvije osobe.
U početku su bitcoin rudari stvarali običnim procesorima, a jedinice nisu imale utvrđenu tržišnu vrijednost. Jedna od prvih javno zabilježenih procjena cijene nastala je 2009. na osnovu troškova električne energije potrebne za rudarenje. Programer Laszlo Hanyecz platio je 22. maja 2010. ukupno 10.000 bitcoina za dvije pizze, što se obično navodi kao prva dokumentirana kupovina fizičke robe bitcoinom.
Rani razvoj
Prve berze omogućile su trgovanje bitcoinom za konvencionalne valute tokom 2010. i 2011. Najpoznatija među njima postala je Mt. Gox, prvobitno osnovana kao platforma za razmjenu karata iz igre Magic: The Gathering. Kako su cijena i broj korisnika rasli, Bitcoin je privukao pažnju programera, ulagača, novinara i regulatornih organa.
Nakamoto je tokom 2010. postepeno prenio razvoj softvera drugim saradnicima, među kojima je bio Gavin Andresen. Posljednju poznatu javnu poruku objavio je u decembru 2010, a iz privatne komunikacije povukao se tokom 2011. Njegov identitet i dalje nije utvrđen.
Internetsko tržište Silk Road počelo je 2011. koristiti bitcoin kao glavno sredstvo plaćanja. Iako je nudilo i legalnu robu, postalo je poznato po prodaji narkotika i drugih zabranjenih proizvoda. Američke vlasti zatvorile su ga 2013, a njegov osnivač Ross Ulbricht kasnije je osuđen zbog više krivičnih djela. Povezanost s nezakonitom trgovinom znatno je utjecala na ranu javnu sliku Bitcoina.
Rast tržišta i krize
Bitcoinova cijena prvi je put premašila jedan američki dolar 2011. i nakon toga prolazila kroz više ciklusa naglog rasta i pada. Tokom 2013. privukao je širu međunarodnu pažnju, ali su berze i korisnici često bili izloženi krađama, tehničkim kvarovima i regulatornoj neizvjesnosti.
Mt. Gox je početkom 2014. obustavio isplate i proglasio stečaj nakon nestanka približno 850.000 bitcoina, od kojih je dio kasnije pronađen. Događaj je pokazao razliku između sigurnosti osnovnog protokola i sigurnosti posredničkih usluga koje za korisnike čuvaju privatne ključeve.
Tokom 2017. Bitcoin je doživio snažan rast cijene i broja transakcija. Neslaganje o povećanju kapaciteta mreže dovelo je u augustu do tvrdog račvanja i nastanka Bitcoin Casha. Zagovornici nove mreže povećali su najveću veličinu bloka, dok je Bitcoin zadržao manja ograničenja i usmjerio dio razvoja prema tehnologijama kao što su Segregated Witness i Lightning Network.
Cijena je krajem 2017. dostigla dotadašnji vrhunac, nakon čega je tokom 2018. znatno pala. Tržište se ponovo proširilo 2020. i 2021, kada su bitcoin počele kupovati pojedine kompanije i institucionalni ulagači. PayPal je 2020. omogućio dijelu korisnika kupovinu i prodaju kriptovaluta, dok su kompanije kao što su MicroStrategy i Tesla objavile kupovinu bitcoina kao dijela svoje imovine.
Nakon vrhunca 2021. tržište je ponovo palo, posebno tokom 2022, kada su propali brojni kriptovalutni projekti i berza FTX. Iako FTX nije upravljao Bitcoinovim protokolom, njegov stečaj dodatno je naglasio rizike povezane s centraliziranim posrednicima.
Razvoj nakon 2020.
Nadogradnja Taproot aktivirana je u novembru 2021. Uvela je Schnorrove potpise i poboljšala efikasnost, privatnost i mogućnost oblikovanja složenijih uvjeta trošenja.
Američka Komisija za vrijednosne papire i berzu odobrila je u januaru 2024. trgovanje prvim fondovima kojima se na berzi izravno prati cijena bitcoina na američkom tržištu. Odluka je omogućila ulagačima izloženost njegovoj cijeni preko reguliranih finansijskih proizvoda bez neposrednog upravljanja privatnim ključevima.
Četvrto prepolovljavanje nagrade za blok dogodilo se u aprilu 2024, kada je subvencija smanjena sa 6,25 na 3,125 bitcoina. Takva smanjenja ugrađena su u protokol i događaju se nakon svakih 210.000 blokova, približno jednom u četiri godine.
Tehnička osnova
Mreža ravnopravnih čvorova
Bitcoin djeluje preko otvorene mreže čvorova koji međusobno razmjenjuju transakcije i blokove. Ne postoji centralni server, administrator računa niti ustanova koja odobrava uključivanje u mrežu. Svako može pokrenuti odgovarajući softver, povezati se s drugim čvorovima i nezavisno provjeravati pravila protokola.
Puni čvor preuzima blokove od geneznog bloka do najnovijeg poznatog stanja i provjerava valjanost svake transakcije. Odbacuje blokove koji krše pravila, uključujući one koji sadrže neispravne potpise, stvaraju previše novih jedinica ili pokušavaju potrošiti već potrošeni izlaz.
Laki novčanici ne čuvaju cijeli blockchain, nego podatke dobivaju od punih čvorova i provjeravaju ih pojednostavljenim metodama. Takav pristup smanjuje zahtjeve za pohranom i mrežnim saobraćajem, ali uvodi veću zavisnost od drugih učesnika.
Blockchain
mini|desno|350px|Pojednostavljena struktura Bitcoinova bloka, koji sadrži zaglavlje i skup transakcija.
Bitcoinov blockchain javna je, hronološki uređena evidencija potvrđenih transakcija. Svaki blok sadrži kriptografski sažetak prethodnog bloka, čime se blokovi povezuju u lanac. Naknadna promjena starijeg zapisa izmijenila bi njegov sažetak i prekinula veze prema svim kasnijim blokovima.
Zaglavlje bloka sadrži verziju, sažetak prethodnog bloka, korijen Merkleova stabla transakcija, vremensku oznaku, ciljanu težinu i nonce. Merkleovo stablo omogućava provjeru da je transakcija uključena u određeni blok bez obrade svih drugih transakcija u njemu.
Novi blok u prosjeku nastaje svakih deset minuta. Taj razmak nije stalan; pojedini blokovi mogu biti pronađeni za nekoliko sekundi, dok se na druge čeka znatno duže. Protokol nakon svakih 2016 blokova prilagođava težinu tako da se prosječni razmak približno zadrži uprkos promjenama ukupne računarske snage.
Ako dva rudara gotovo istovremeno objave valjane blokove, mreža se može privremeno podijeliti na dvije grane. Čvorovi nastavljaju rad na grani s najvećom ukupnom količinom dokaza rada. Kada jedna grana dobije prednost, njeni blokovi postaju dio prihvaćene historije, dok se blokovi druge grane napuštaju.
Transakcije
Bitcoin ne vodi račune s jedinstvenim saldom na način bankovnog sistema. Umjesto toga koristi model nepotrošenih izlaza transakcija, poznatih kao UTXO (). Novčanik izračunava raspoloživa sredstva zbrajanjem izlaza koje korisnik može potrošiti odgovarajućim privatnim ključem.
Svaka transakcija navodi jedan ili više ranijih izlaza kao ulaze te stvara nove izlaze. Ukupna vrijednost izlaza ne može premašiti vrijednost ulaza. Razlika između njih predstavlja naknadu koju može preuzeti rudar čiji blok uključi transakciju.
Korisnik transakciju odobrava digitalnim potpisom izrađenim privatnim ključem. Čvorovi provjeravaju potpis pomoću odgovarajućeg javnog ključa ili podataka definiranih skriptom. Privatni ključ ne šalje se mreži i ne može se izvesti iz javnog potpisa primjenom trenutno poznatih praktičnih metoda.
Transakcije se najprije šire mrežom i ulaze u skup nepotvrđenih zapisa. Potvrdu dobijaju kada ih rudar uključi u blok. Svaki naredni blok povećava broj potvrda i otežava izmjenu historije. Za manje iznose pojedini primaoci prihvataju transakciju nakon jedne potvrde ili čak prije uključivanja u blok, dok se za veće vrijednosti obično čeka više potvrda.
Adrese i skripte