mini|desno|315px|Zemljovid Međimurske županije mini|desno|250px|Narodna nošnja Međimurja snimljena u Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom. Zapadni dio dotiče obronke Alpa, dok su središnji i istočni dio ravnica (Panonske nizine). Pokrajina graniči s državama Mađarskom i Slovenijom, a vrlo blizu je i treća zemlja, Austrija.
Međimurje je počašćeno nadimkom »Hortus Croatiae« (Vrt Hrvatske ili Cvjetnjak Hrvatske). Neslužbeni grb međimurskog kraja su ptica grlica i cvijet ljubičica (u dijalektu znan kao fijolica). Po površini je najmanja županija u Hrvatskoj.
Administrativna podjela i stanovništvo Županija je podijeljena na 3 grada i 22 općine. Gradovi:
Grad Grb Površina Naselja Čakovec 50px 72,58 km² Čakovec Ivanovec Krištanovec Kuršanec Mačkovec Mihovljan Novo Selo na Dravi Novo Selo Rok Savska Ves Slemenice Šandorovec Štefanec Totovec Žiškovec Mursko Središće 50px 33,89 km² Hlapičina Križovec Mursko Središće Peklenica Štrukovec Prelog 50px 63,66 km² Cirkovljan Čehovec Čukovec Draškovec Hemuševec Oporovec Otok Prelog
Općine:
Općina Grb Površina Naselja Belica 50px 27,75 km² Belica Gardinovec Dekanovec 50px 6,02 km² Dekanovec Domašinec 50px 35,33 km² Domašinec Turčišće Donja Dubrava 50px 19,16 km² Donja Dubrava Donji Kraljevec 50px 36,35 km² Donji Hrašćan Donji Kraljevec Donji Pustakovec Hodošan Palinovec Sveti Juraj u Trnju Donji Vidovec 50px 13,64 km² Donji Vidovec Goričan 50px 21,56 km² Goričan Gornji Mihaljevec 50px 32,15 km² Badličan Bogdanovec Dragoslavec Breg Dragoslavec Selo Gornja Dubrava Gornji Mihaljevec Martinuševec Preseka Prhovec Tupkovec Vugrišinec Vukanovec Kotoriba 50px 26,58 km² Kotoriba Mala Subotica 50px 34,36 km² Držimurec Mala Subotica Palovec Piškorovec Strelec Sveti Križ Nedelišće 50px 58,32 km² Črečan Dunjkovec Gornji Hrašćan Gornji Kuršanec Macinec Nedelišće Parag Pretetinec Pušćine Slakovec Trnovec Orehovica 50px 28,33 km² Orehovica Podbrest Vularija Podturen 50px 31,23 km² Celine Ferketinec Miklavec Novakovec Podturen Sivica Pribislavec 50px 11,26 km² Pribislavec Selnica 50px 25,01 km² Bukovec Donji Koncovčak Donji Zebanec Gornji Zebanec Merhatovec Plešivica Praporčan Selnica Zaveščak Zebanec Selo Strahoninec 50px 8,35 km² Strahoninec Sveta Marija 50px 23,40 km² Donji Mihaljevec Sveta Marija Sveti Juraj na Bregu 50px 30,17 km² Brezje Dragoslavec Frkanovec Lopatinec Mali Mihaljevec Okrugli Vrh Pleškovec Vučetinec Zasadbreg Sveti Martin na Muri 50px 25,25 km² Brezovec Čestijanec Gornji Koncovčak Gradiščak Grkaveščak Jurovčak Jurovec Kapelščak Lapšina Marof Sveti Martin na Muri Toplice Sveti Martin Vrhovljan Žabnik Šenkovec 50px 9,18 km² Knezovec Šenkovec Štrigova 50px 39,31 km² Banfi Grabrovnik Jalšovec Leskovec Prekopa Robadje Stanetinec Sveti Urban Štrigova Železna Gora Vratišinec 50px 16,62 km² Gornji Kraljevec Vratišinec
Stanovništvo thumb|300px|Dobno-spolna piramida Međimurske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.
Međimurje je najgušće naseljeni dio Hrvatske. Na području veličine 729,5 km² (72,956 ha), često intimno zvanom Međimurje malo (Međimorje),Bartolić, Zvonimir. Ne Međumurje, niti Međimurje, nego Međimorje : (prinos poznavanju toponima Međimurje) u: Hrvatski kajkavski kolendar, Matica hrvatska, Ogranak, Čakovec, 1996., str. 210–213., 2021. je živjelo 105.250 ljudi što rezultira gustoćom stanovništva od 144,38 osobe/km². Gradovi su Čakovec, koji je središte za promet, obrazovanje, privredu, sudstvo, administrativne aktivnosti, te Prelog i Mursko Središće.
Lokalna je demografija doživjela brzu promjenu u razdoblju između 1950. i 1975. godine kada je numerički dramatično pala veličina obitelji. Populacijski prirast je minimalan u nacionalnom okviru, stanovništvo ima tendenciju postepenog kretanja prema području Istre i gradu Zagrebu. Sezonska radna snaga se kreće u različitim smjerovima kao sto su Zagreb, Rijeka te ostala obalna područja Hrvatske. Svako veće središte ima osnovnu školu dok u Čakovcu i Prelogu postoji gimnazija te nekoliko drugih srednjih škola, kao i Visoka učiteljska škola u Čakovcu (bivša Pedagoška akademija) za potrebe izobrazbe nastavničkog kadra. U novije vrijeme osnovano je i Međimursko veleučilište zbog rastuće potrebe za kadrom na područjima računarstva, menadžmenta i održivog razvoja. mini|250px|Rijeka Trnava protječe kroz Međimurje i utječe u Muru.
Međimurje je stoljećima bilo pod velikim utjecajem (čak i sastavnim dijelom) Mađarske, čija je kultura ostavila ogroman utjecaj u jeziku, glazbi i običajima. Na nekoliko se mjesta može probati lokalna kuhinja, čuti lokalna pjesma i ples. Brojni su športski klubovi, (njih više od 200), kao i klubovi na području planinarstva, lova, ribolova.
Županijska uprava thumb|250px|Polja i livade u nizinskom Dolnjem Međimurju
Zemljopis
Područje Međimurja većim dijelom je aluvijalna ravnica između rijeka Mure i Drave (Dolnje Međimurje), a manjim dijelom briježni kraj (Gornje Međimurje). Obje velike rijeke povremeno poplavljuju i ponekad mijenjaju tok. Zbog geoloških karakteristika i brojnih klizišta, Mura, koja izvire u Austriji, pomiče svoje riječno korito prema sjeveru. Izvor Drave je u Italiji. Osim podjele od drugih zemalja, rijeka razdvaja Međimurje od druge administrativne oblasti, (Varaždinske županije) na jugu. Bogatstvo voda u županiji upotpunjuje lokalna rijeka Trnava, koja teče sredinom Međimurja, te brojni potoci, koji su pritoci triju navedenih rijeka. Najviša je točka Mohokos s 344,4 m nadmorske visine, dok je ostatak područja nešto iznad 120 – 150m iznad razine mora. Kraj je s vremena na vrijeme pogođen potresima. Potres značajne snage pogodio je ovo područje 1880., dok je onaj 1736. bio katastrofalan, uništivši Čakovec a još teže susjedni Šenkovec.
Od obradivih površina, 35 000 ha se koristi za potrebe poljoprivrede. Korištene parcele su nažalost vrlo usitnjene (više od 21 000), bez velike mogućnosti ekonomske iskoristivosti. 2759 ha su voćnjaci, 1100 ha vinogradi, (u brdovitom zapadu u okolici mjesta Štrigova, Lopatinec, Zasadbreg). Pašnjaci zauzimaju oko 10.500 ha kao i područje šuma od kojih je najveća Murščak između mjesta Domašinec i Donji Hrašćan. Istočna je granica regije kod Legrada, uz ušće Mure u Drave i gdje se ulazi u administrativnu jedinicu (Koprivničko-križevačku županiju). Veći gradovi u okolici su Varaždin, Koprivnica, Bjelovar, Nagykanizsa, Murska Sobota, Maribor i Graz. Klima je kontinentalna s vrućim ljetima često popraćena olujama, te u pravilu veoma oštrim zimama.
Povijest
mini|250px|Međimurje s Čakovcem se na zemljovidu hrvatskih zemalja u 14. stoljeću nalazi na krajnjem sjeveru Prve ljudske naseobine u ovom području mogu se pronaći u periodu mlađeg kamenog doba, prije otprilike 7000 godina. Nije lako identificirati etničku strukturu ljudi iz tih perioda tako da o nalazištu iz neolitika (Ferenčica) pokraj Preloga, postoji samo legenda koja spominje loše, nasilne ljude. U periodu željeznog doba, plemena se mogu identificirati kao Kelti i Panoni kasnije porobljeni od legija Rimljana.
S prvim stoljećem nove ere Međimurje je spomenuto u spisima zemljopisca Strabona kao Insula intra Dravam et Muram, (otok između Drave i Mure). Kao takvo je i dio Ljudevitove i Braslavove kneževine Panonske Hrvatske.
1094. je godina utemeljenja biskupije u Zagrebu. Od tog doba regija je imala prisne veze s novoosnovanim moćnim gradom a veze s njim su ostale do danas unatoč mnogobrojnim vanjskim i pokušajima da se one unište. Tokom trinaestog stoljeća stvorene su lokalne jezgre nekih naselja koja poznajemo danas. Još u 1254. godini, ubrzo po invaziji Mongola 1242. godine, stvorena je jezgra Preloga.
Grad Čakovec je dobio ime po Dimitriju Čaku koji je početku trinaestog stoljeća podigao obrambene zidine, koje su žitelji u 1328. godini prirodno imenovali – Čakijeva utvrda. Dekretom ispostavljenim od kralja Roberta 1333. godine, utvrđena je jezgra obznanjena kao središte važnije od ostalih mjesta. Grad je kasnije dobio na dar hrvatski ban Stjepan I. Lacković, član utjecajne obitelji Lacković. Brz razvoj grada počinje sredinom šesnaestog stoljeća rodom Zrinskih dok je posebna bila godina 1579., kada je utvrda, napučena obrtnicima i trgovcima, dobila pravo trgovati, čime je pravno obznanjena gradska struktura te je Čakijeva utvrda postala – grad. mini|desno|250px|Današnja "Zrinska garda" u odorama iz vremena dok su vlasnici Međimurja bili Zrinski
Međimurje je bilo pod vlašću različitih sila, zona s velikim vojnim značajem između Beča i Carigrada. Najznačajnije je doba pod vlašću knezova Zrinskih u 16. i 17. stoljeću, hrvatskih vojskovođa i intelektualaca koji su kraju doprinijeli materijalno i duhovno. Nikola Zrinski, (1620. – 1664.), naročito uspješan u borbi protiv Otomanskog Carstva, biva proglašen generalom Hrvatske. Bile su slavni njegovi konjanici insulaneri.Bitke kroz povijest Hrvati – ratnici i vojnici, 5. prosinca 2009., pristupljeno 18. prosinca 2016. Kasnije, Petar Zrinski, u sukobu s politikom Austrije biva zatvoren, osuđen za veleizdaju i ubijen u Bečkom Novom Mjestu 1671. godine. Katarina Zrinski također biva zatvorena i umire 1673.
Osim vojno-strateškog položaja, područje je bilo na raskrižju putova, mjesto trgovine, izmjene roba, razvoja obrta, ideja. Golemu je štetu pričinio gradu zemljotres u 1738. Obitelj Althan koja je u to doba posjedovala grad je umnogome radila na njegovoj obnovi, no 1741. požar dodatno ranjava grad. Od tog doba dvorac počinje gubiti na važnosti, dok grad s ljudima i civilnim aktivnostima počinje bivati značajniji. Godine 1849., ban Josip Jelačić je oslobodio kraj od Mađara koji su tu vladali od 1720. Godine 1860. kraj dobiva prvu željezničku prugu, 1889. i drugu, a u 1893. uvedena je gradska električna rasvjeta.
Poslije Prvoga svjetskog rata Međimurje je ostalo izvan granica Hrvatske, prepušteno Mađarskoj, što je izazivalo nezadovoljstvo Hrvata u Međimurju. Osnovali su Narodno vijeće za Međimurje, čiji je predsjednik bio dr. Ivan Novak.Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća hkv-Hina: Spomendan odcjepljenja Međimurja od Mađarske, 9. siječnja 2012., pristupljeno 18. prosinca 2016. Godine 1918. izbija ustanak protiv mađarske vlasti, pljačkaju se ratni bogataši, državni uredi, trgovci i plemstvo. Mađarsko oružništvo uz pomoć vojske i mornara koji su se vraćali u Ugarsku brzo guši pobunu te počinje sa strijeljanjem kako pljačkaša tako i nedužnih ljudi, hrvatskih domoljuba. Pošto srpska vojska nije htjela prijeći Dravu, koja je bila službena linija razdvajanja, Narodno vijeće SHS u Zagrebu u dvama je navratima organiziralo protjeru Mađara iz Međimurja. Drugi pod vodstvom Slavka Kvaternika bio je uspješan. Međimurje su oslobodili prosinca 1918. godine. mini|desno|250px|Čateks d.d. spada među vodeće tvrtke hrvatske tekstilne industrije
Dana 9. siječnja 1919. održana je u Čakovcu u nazočnosti 10.000 žitelja Međimurja – Velika narodna skupština – kada je na Franjevačkomu trgu, nakon Svete mise, usvojena Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od Mađarske.Hrvatski sabor Internet redakcija: Važniji datumi iz povijesti saborovanja. 9. siječnja – Dan donošenja Rezolucije o odcjepljenju Međimurja od mađarske države, pristupljeno 18. prosinca 2016. Nakon oslobađanja, održane narodne skupštine i donesene rezolucije, izražena želja za pripajanjem tadašnjoj Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Najveću zaslugu za odcjepljenje, imao je dr. Ivan Novak, koji se zauzimao za uvođenje hrvatskoga jezika u škole i javni život, a među ostalim pokrenuo je i Međimurske novine.
Gospodarstvo