Hrvatski nacionalni simboli obuhvaćaju znakovlje, ikone i kulturne izražaje koji simboliziraju, predstavljaju ili su po nekoj drugoj osnovi svojstveni državnosti, ljudima, kulturi i nacionalnosti Hrvatske. Koriste se unutar države i u inozemstvu za predstavljanje državnosti i jedinstvenih kulturnih obilježja Hrvatske.
Službena obilježja državnosti Narodna zastava Zastava Republike Hrvatske Zastava Republike Hrvatske sastoji se od tri vodoravne pruge crvene, bijele i plave boje s grbom u središtu. Poznata je kao trobojnica i u raznim se oblicima koristi od 1848. godine. U njoj su sjedinjene boje povijesnih zastava Kraljevine Hrvatske (crvena i bijela), Kraljevine Slavonije (plava i bijela) te djelomice Kraljevine Dalmacije (plava i žuta).GrbGrb Republike Hrvatske Grb Republike Hrvatske sastoji se od jednog glavnog štita i pet manjih štitova koji mu čine krunu. Glavni je štit šahovnica koja sadržava 13 crvenih i 12 srebrnih (bijelih) polja. Čitav se grb ponekad jednostavno naziva šahovnicom. Pet manjih štitova predstavlja pet povijesnih regija Hrvatske (slijeva nadesno): Središnju Hrvatsku, Dubrovnik, Dalmaciju, Istru i Slavoniju.Državna himnaHimna Republike Hrvatske „Lijepa naša domovino” službena je himna Republike Hrvatske. Prve dvije riječi pjesme, Lijepa naša, često se koriste kao metonim za državu. Njezini su stihovi prvi puta napisani i objavljeni pod naslovom „Horvatska domovina” 1835. godine.
Ikonografija Glagoljica je najstarije poznato pismo Slavena. U Hrvatskoj se glagoljički natpisi pojavljuju u 11. stoljeću na obalnim područjima poput Istre, Kvarnera i Dalmacije, iako su natpisi pronađeni i u Lici, Slavoniji i Sjevernoj Hrvatskoj. Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. bio je prva hrvatska tiskana knjiga.Hercigonja 1984: 34. Slova ⰘⰓ (latinica: HR, oznaka za Hrvatsku) u stilu uglate glagoljice pojavljuju se na licu hrvatskih eurokovanica. Hrvatski pleter ili troplet vrsta je pleterne ornamentike, prepoznatljiva po uzorku s tri vrpce. Jedna je od najčešće korištenih uresa u hrvatskoj umjetnosti ranoga srednjeg vijeka, kada su se povremeno kombinirali i s prikazima životinja i bilja. Pleter se i danas koristi u Hrvatskoj kao simbol hrvatske kulture. Predsjednik Republike Hrvatske dodjeljuje civilno i vojno odlikovanje koje se zove Red hrvatskog pletera. Hrvatska šahovnica nacionalni je simbol Hrvatske i Hrvata. Kao i na grbu, crvena i srebrna polja ravnomjerno su raspoređena, iako se njihov raspored mijenjao kroz povijest. Dresovi i kape s uzorkom šahovnice učestali su kod hrvatskih sportskih reprezentacija i obožavatelja. Pojavljuje se i kao ukras na mnogim turističkim suvenirima. Sve hrvatske eurokovanice na licu imaju motiv šahovnice.
Kultura Kulturni simbol Suvremena kravata nastala je prema ranim kravatama koje su nosili hrvatski plaćenici Kraljevine Francuske u bitkama Tridesetogodišnjeg rata (1618. – 1648.). Tradicionalne male marame zavezane oko vrata plaćenika pobudile su interes Parižana, nakon čega je kravata postala popularan modni dodatak francuskog plemstva. Dan kravate u Hrvatskoj se slavi svake godine 18. listopada.OCTOBER – THE CRAVAT DAY!. Academia-cravatica.hr (October 18, 2003). Hrvatska čipka je traditionalni kulturni artefakt koji se izrađuje još od renesanse. S vremenom je hrvatski stil čipkarstva prepoznat za svoje jedinstvene uzorke. Godine 2009. UNESCO je hrvatsko čipkarstvo uvrstio u Unescovu nematerijalnu svjetsku baštinu. Najpoznatija središta čipkarstva u Hrvatskoj danas su Lepoglava u Zagorju, Sveta Marija u Međimurju i otok Pag.Licitari su šareni ukrašeni medenjaci koji pripadaju hrvatskoj kulturnoj baštini. Također su simbol Zagreba, gdje se koriste kao ukrasni pokloni, često na proslavama poput svadbi ili Valentinova. Godine 2010. UNESCO je izradu medenjaka u Sjevernoj Hrvatskoj uvrstio u nematerijalnu svjetsku baštinu.Narodna nošnjaHrvatske narodne nošnje tradicionalna su odjeća Hrvata. Svaka kulturna i geografska regija Hrvatske ima vlastitu inačicu nošnje koja se razlikuje u stilu, materijalu, bojama i obliku. Na mnoge regionalne nošnje utjecala je mađarska, austrijska, talijanska ili osmanska kultura.Hrvatski foklor: Narodne nošnje Narodne nošnje danas se najčešće nose za posebne prigode ili slavlja.Nacionalni sportSinjska alka je konjaničko natjecanje koje se u gradu Sinju održava svake prve nedjelje u kolovozu od 1715. godine, obilježavajući hrvatsko-venecijansku pobjedu nad Osmanskim Carstvom u Drugom morejskom ratu. Konjanici, poznati kao alkari, u punom galopu pokušavaju kopljem pogoditi viseći metalni prsten – alku – pri čemu se boduju po polju prstena koje su pogodili. Godine 2010. UNESCO je alku uvrstio u nematerijalnu svjetsku baštinu.Nacionalni instrumentTambura je hrvatsko nacionalno glazbalo sa žicama. Ime i pojedina obilježja dobila je od perzijskog tanbura, ali zbog stila sviranja također podsjeća na mandolinu i gitaru. Pragovi se mogu pomaknuti za sviranje različitih modova. Današnja inačica tambure nastala je krajem 19. stoljeća i često se povezuje sa Slavonijom.
Arhitektura Stari grad Varaždin nalazi se u Varaždinu, bivšoj prijestolnici hrvatske u dijelu 18. stoljeća. Stari je grad primjer srednjovjekovne obrambene arhitekture čija je gradnja počela u 14. stoljeću, nakon čega su mu u 15. stoljeću nadodane oble kule tipične za hrvatsku gotičku arhitekturu. Stari grad i njegov tlocrt pojavljivali su se na naličju novčanice od 5 kuna.Pulska arena je rimski amfiteatar koji se nalazi u Puli. Jedini je rimski amfiteatar u kojemu su očuvana sva četiri stubišna tornja. Sagrađen je između 27. pr. Kr. i 68. godine i ubraja se među šest najvećih sačuvanih rimskih arena u svijetu.Kristina Džin 2009: 7. Pulska arena pojavljivala se na naličju novčanice od 10 kuna uz tlocrt grada Motovuna.Dvorac Eltz je barokna palača u Vukovaru. Nakon oštećenja koje je pretrpio u Domovinskom ratu 1991. obnovljen je u skladu s predratnim izgledom, a danas se u njemu nalazi Muzej grada Vukovara. Dvorac Eltz pojavljivao se na naličju novčanice od 20 kuna uz vučedolsku golubicu.Stari grad Dubrovnik je srednjovjekovna jezgra grada Dubrovnika koju je UNESCO 1979. godine uvrstio na popis svjetske baštine. Od 14. do 19. stoljeća bio je središte pomorske Dubrovačke Republike i postao kolijevkom hrvatske književnosti. Stari grad Dubrovnik pojavljivao se na naličju novčanice od 50 kuna uz Knežev dvor.Katedrala sv. Vida u Rijeci je katolička katedrala u gradu Rijeci. U srednjem je vijeku, kao crkva sv. Vida, bila malena i jednostavna romaneskna crkva posvećena gradskom svetcu zaštitniku. Katedrala je rotunda, oblik koji je neobičan za ove predjele Europe. Riječka katedrala i njezin tlocrt pojavljivali su se na naličju novčanice od 100 kuna.Palača Slavonske generalkomande je bivši generalat (ured generala) Slavonske vojne krajine u Osijeku. Danas se u njoj nalazi rektorat Sveučilišta u Osijeku i jedan je od simbola toga grada. Palača se pojavljivala na naličju novčanice od 200 kuna uz Tvrđu, osječku gradsku jezgru u kojoj se nalazi.Dioklecijanova palača je antička palača izgrađena za rimskog cara Dioklecijana potkraj 3. stoljeća. Njezini ostatci danas čine središnji dio grada Splita. Godine 1979. UNESCO ju je uvrstio na popis svjetske baštine. Palača se pojavljivala na naličju novčanice od 500 kuna uz lik hrvatskog vladara iz 11. stoljeća.Zagrebačka katedrala je romanička katolička katedrala u Zagrebu, glavnom gradu Hrvatske. Katedrala ima jasna obilježja neogotičke arhitekture, a zbog svoje kulturne vrijednosti upisana je u registar kulturnih dobara. Tornjevi katedrale drže se za orijentire zbog toga što su vidljivi s osobito velike udaljenosti. Katedrala se pojavljivala na naličju novčanice od 1000 kuna uz kip kralja Tomislava koji je izradio Robert Frangeš Mihanović.
Jela i pića Nacionalno pićeVino ima dugu tradiciju u Hrvatskoj koja seže sve do starogrčkih doseljenika i njihove proizvodnje vina na otocima Dalmacije. Kao i kod drugih vina staroga svijeta, mnoge tradicionalne sorte grožđa još se uvijek uzgajaju u Hrvatskoj. Suvremene metode za proizvodnju vina česte su u većim vinarijama. Neka od najpoznatijih hrvatskih vina su teran, graševina, plavac, dingač i malvazija.Nacionalna kuhinjaHrvatska kuhinja vrlo je heterogena i tipično se dijeli na regije, koje njeguju različite kulinarske tradicije. Kontinent je obilježen receptima iz slavenske kuhinje s utjecajima mađarske, austrijske i turske kuhinje, a u obalnim područjima ističe se utjecaj talijanske kuhinje. Među najpoznatijim su hrvatskim jelima štrukli, brudet, pašticada, orehnjača i kulen.
Osobe Nacionalna personifikacijaMati Hrvatska je personifikacija Hrvatske. Zemlja se povijesno oslovljavala kao majka domovina, pa se često prikazuje kao ženski lik koji predstavlja tradicionalne ženske uloge njegovateljice i zaštitnice. Tijekom ilirskog pokreta u 19. stoljeću istaknuti su književnici i intelektualci likom Mati Hrvatske predstavljali hrvatsku državnost i nezavisnost.
Biljke i životinje