mini|Glagoljski Codex Zographensis (10 – 11. stoljeće, Bugarska) Azbuka (az i buki – naziv prva dva slova u poretku) je glagoljička i stara ćirilična abeceda. Nazivi slova predstavljaju riječi koje tvore dugu mnemotehničku rečenicu azъ buky vĕdĕ glagoljǫ dobrĕ jestъ živĕtĕ… – »ja slova znajući govorim dobro je živjeti…«

Glagoljica i ćirilica su usko povezane – dijele nazive slova i uglavnom poredak. Neka slova su imala i brojčanu vrijednost, koja se malo razlikuje između ta dva pisma.

Nazivi i poredak slova

Nazivi slova su originalno na staroslavenskom, i ne navode se svugdje u istom obliku. Tako se slovo vĕdĕ ponegdje naziva i vĕdi.

Pojedina imena prilagođavana su kasnijem jezičnom razvoju u različitim sredinama koje su koristile glagoljicu i ćirilicu, pa je tako npr. črьvь u hrvatskom dalo črv, u bugarskom чръв – črăv, a u ruskom червь – červ´.Michael Everson and Ralph Cleminson, "Revised proposal for encoding the Glagolitic script in the UCS", ISO/IEC JTC1/SC2/WG2 N2555, dostupno ovdje

Poredak varira u literaturi,Michael Everson, "Revised proposal for encoding the Glagolitic script in the UCS", ISO/IEC JTC1/SC2/WG2 N1931, dostupno ovdje za glagoljicu uglavnom za slova črv, ci, ša, šta, te za us, jus, es, jes.

Brojčane vrijednosti

Ćirilica je naslijedila brojčane vrijednosti iz grčkog pisma, a glagoljica ima redom dodijeljene. Međutim, većina se vrijednosti poklapa. U literaturi postoje male razlike oko dodjele većih brojčanih vrijednosti u glagoljici (iznad 1000).

Kada su se slova glagoljice koristila za zapis brojeva, pisala su se između posebnog znaka, tzv. ano teleia [srednje točke, ].

Tablica

Sljedeća tablica je sažeti pregled glagoljice i stare ćirilice, prateći poredak glagoljice. Slova se mogu podijeliti u tri skupine: slova naslijeđena iz grčkog (u ćirilici), odnosno za glasove slične grčkim (az, buki, dobrje…) posebna slova za staroslavenske glasove (vjedi, živjeti, dzelo…) slova koja su služila samo za transliteraciju grčkih slova, te za zapis brojeva, jer takvih glasova u staroslavenskom nije bilo (frt za fi, thita za theta, ot za omega…)

Imena u tablici su usporedno staroslavenska (kosim slovima) i kroatizirana.

Ime Glagoljica Ćirilica Izgovor(IPA) Slovo u hrvatskojlatinici oblauglatabrojstarabrojdanašnja azъ az 32x32px|Az 32x32px|az (uglata) 1 ćirilično az 1 А а a buky buki 32x32px|Buki 32x32px|buki(uglata) 2 ćirilično buki 2 Б б // b vĕdĕ vjedi 32x32px|vjedi (obla) 32x32px|vjedi (uglata) 3 ćirilično vjedi В в v glagoljǫ glagolju 32x32px|glagolju (obla 32x32px|glagolju (uglata) 4 ćirilično glagolju 3 Г г // g dobrĕ dobrje 32x32px|dobrje (obla) 32x32px|dobrje (uglata) 5 staro ćirilično dobrje 4 Д д // d jestъ jest 32x32px|Jest 32x32px|jest (uglata) 6 staro ćirilično jest 5 Е е e živĕtĕ živjeti 32x32px|živjeti (obla) 32x32px|živjeti (uglata) 7 staro ćirilično živjeti Ж ж // ž Ʒĕlo dzjelo 32x32px|Dzelo 32x32px|dzjelo (uglata) 8 ćirilično dzjelo 6 Ѕ ѕ (makedonska ćir.) dz zemli zemlji 32x32px|zemlji (obla) 32x32px|zemlji (uglata) 9 staro ćirilično zemlji 7 З з // z ïže iže 32x32px|iže (obla) 32x32px|iže (uglata) 10 staro ćirilično iže 8 И и i i i 32x32px|i (obla) 32x32px|i (uglata) 20 staro ćirilično i 10 І і (bjeloruski i ukr.) i g’ervь đerv 32x32px|đerv (obla) 32x32px|đerv (uglata) 30 staro ćirilično đerv srpski Ћ ћ i Ђ ђ // ć ili đ kako kako 32x32px|Kako 32x32px|kako (uglata) 40 staro ćirilično kako 20 К к // k ljudьje ljudje 32x32px|ljudje (obla) 32x32px|ljudje (uglata) 50 staro ćirilično ljudje 30 Л л // l myslite mislite 32x32px|Mislete 32x32px|mislite(uglata) 60 staro ćirilično mislite 40 М м // m našь naš 32x32px|naš (obla) 32x32px|naš (uglata) 70 staro ćirilično naš 50 Н н // n onъ on 32x32px|on (obla) 32x32px|on (uglata) 80 staro ćirilično on 70 О о o pokojь pokoj 32x32px|pokoj (obla) 32x32px|pokoj (uglata) 90 staro ćirilično pokoj 80 П п // p rьci rci 32x32px|rci (obla) 32x32px|rci (uglata) 100 staro ćirilično rci 100 Р р // r slovo slovo 32x32px|slovo (obla) 32x32px|slovo (uglata) 200 staro ćirilično slovo 200 С с // s tvrьdo tvrdo 32x32px|tvrdo (obla) 32x32px|tvrdo (uglata) 300 staro ćirilično tvrdo 300 Т т // t ukъ uk 32x32px|uk (obla) 32x32px|uk (uglata) 400 staro ćirilično uk 400 У у u frъtъ frt 32x32px|frt (obla) 32x32px|frt (uglata) 500 ćirilično frt 500 Ф ф // f hĕrъ hjer 32x32px|hjer (obla) 32x32px|hjer (uglata) 600 ćirilčko hjer 600 Х х // h otъ ot 32x32px|Ot 32x32px|ot (uglata) 700 ćirilično ot 800 odg. grčkom Ωviše se ne koristi šta šta 32x32px|šta (obla) 32x32px|šta (uglata) 800 staro ćirilično šta Щ щ šč ci ci 32x32px|ci (obla) 32x32px|ci (uglata) 900 ćirilično ci 900 Ц ц // c črьvь črv 32x32px|črv (obla) 32x32px|ci (uglata) 1000 ćirilično črv 90 Ч ч // č ša ša 32x32px|ša (uglata) 32x32px|ša (uglata) 2000 ćirilično ša Ш ш // š jerъ jor 32x32px|jor (obla) 32x32px|jor (uglata) stari ćir. jor Ъ ъ – "tvrdi znak" jery jeri 40x32px|Jeri staro ćir. jeri Ы ы – "jeri" jerь jer 32x32px|jer (obla) 32x32px|jer (uglata) stari ćir. jer Ь ь – "meki znak" ĕtъ jat 32x32px|jat (obla) 32x32px|jat (uglata) ćirilično jat izbačen iz ruskoga 1917.,iz bugarskoga 1945. jo jo 32x32px — — Ё ju ju 32x32px|Ju ćirilično ju Ю ю ju, u ęsъ es,»mali jus« 32x32px|Jus Malij ćirilični mali jus više se ne koristi jęsъ jes,»jotirani mali jus« 32x32px|Jus Malij Jotirovannij ćirilični mali jotirani jus više se ne koristi ǫsъ us,»veliki jus« 32x32px|Jus Bolšoj stari ćir. veliki jus više se ne koristi jǫsъ jus,»jot. veliki jus« 40x32px|Jus Bolšoj Jotirovannij stari ćir. jotirani veliki jus više se ne koristi thita thita 32x32px|Thita ćirilično fita 9 više se ne koristi ižica ižica 32x32px|Ižica ćirilično ižica izb. iz ruskoga 1917. je,»jotirani e« staro ćirilično je više se ne koristi ksi ksi staro ćirilično ksi više se ne koristi

Bilješke

Izvori