Tvrđava Sv. Križa je fortifikacijski objekt u Perastu.
Kad su Herceg Novi i cijela obala zaljeva sve do Risna pali u osmanske ruke 1483. godine, Perast je došao u neposredan dodir s Turcima. Mlečani nisu smatrali Perast najvažnijom strateškom točkom obrane zaljeva, nego Kotor. Stoga nisu podigli zidine oko Peraste, nego su kroz 16. i 17. st. stvorili obrambeni sustav od 9 kula, od kojih je najznačajnija kula Sv. Križa. Kroz povijest stanovništvo Perasta dijelilo se na plemiće koji su bili predstavljeni u općini (»comunita«) te pučane predstavljane u zajednici (»universa«). Svoje predstavnike plemići su imali u zboru, a u razdoblju od 1685. do 1719. u radu općeg zbora sudjelovali su i pučani. To tijelo biralo je gradskoga kapetana, suce, kaštelana (zapovjednika ove kule Sv. Križa) i vojvodu. Nakon 1719. mještani su mogli sudjelovati samo u izboru kaštelana odnosno zapovjednika ove utvrde.Hrvatska revija 1, 2005. , Goran Denis Tomašković, Mijo Igor Ostojić: Na vječnoj straži zaljeva
Do tvrđave se dolazi Veljom ulicom koja vodi od glavnog trga i katoličke crkve sv. Nikole, pored palače Martinović uz brdo, na istočnom kraju Penčića, u zapadnom dijelu Perasta. Jadranska magistrala put prolazi ispod tvrđave, a ispod magistrale je naselje Perast.(crnogorski) Opština Kotor Luka grada Perasta, prostorno planska dokumentacija, usvojeni planovi intervencija, pristupljeno 11. travnja 2016.Mapa grada Perasta by Expeditio, str. 2, pristupljeno 17. srpnja 2016.(crnogorski) Palate Martinović i Brajković-Martinović, bokabay.info, pristupljeno 17. srpnja 2016.
Tvrđava je danas u ruševnom stanju.Općina Kotor Studija zaštite graditeljskog nasljeđa Perasta. Pregled formiranih kartona za građevine. MonteCEP – Centar za planiranje urbanog razvoja, Kotor, str. 1, pristupljeno 17. srpnja 2016.
Izvori
Vanjske poveznice (srpski) Veroljub Trifunović Veroljub Trifunović: Perast - gospodar luka: 47: Smekija
Kategorija:Građevine u Perastu Kategorija:Utvrde u Crnoj Gori