mini|desno|Juraj Doža Juraj Dózsa ili Juraj DožaJolán Mann: Mađarski motivi u dramama Ödöna von Horvátha - Magyar motívumok Ödön von Horváth drámáiban, Filozofski fakultet Zagreb - Katedra za hungarologiju. Pristupljeno 26. srpnja 2016.Ante Sekulić: Hrvatski subotički toponimi , Klasje naših ravni 9-12/2013., Subotica, str. 15."U doba bune Jurja Dože (György Dózsa) nema o Subotici podataka..."Ante Sekulić: Povijest toponima oko Sombora, Klasje naših ravni 5-8/2014., Subotica, str. 51."Najprije: god. 1514. izbio je ustanak Jurja Dože..."Borislav Grgin: Plemićki rod Deževića Cerničkih u kasnome srednjem vijeku, Radovi Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Požegi, 1/2012., str. 123"Zapolja je tada obnašao visoku dužnost transilvanskog vojvode te je iste godine kod Temišvara razbio veliku seljačku vojsku i ugušio ustanak ugarskog i transilvanskog seljaštva pod vodstvom Jurja Dože." (mađ. Dózsa György, nje. Georg Dózsa, rum. Gheorghe Doja, slk. Juraj Dóža, srp. Ђерђ Дожа) (?, 1475. – ?, 1514.), vođa bune mađarskih seljaka. Pripadao sitnom sedmogradskom (erdeljskom, transilvanskom) plemstvu
Životopis Iz obitelji sekeljske podskupine, iz obitelji sitnog plemstva u Sedmogradskoj. Istaknuo se u prijašnjim protuturskim ratovima. Kada je ostrogonski nadbiskup Toma Bakač 1514. objavio križarski rat protiv Osmanlija, na čelo seljačke vojske križara (kuruca) postavio je Dózsu. Velik priljev seljaka u križarsku vojsku plemići su pokušavali spriječiti drastičnim mjerama. Ti su postupci bili povod Dózsinoj seljačkoj buni. Kralj je zabranio križarsku vojnu, a nadbiskup je pod prijetnjom anateme opozvao svoj proglas o križarskom ratu. U četveromjesečnim borbama seljačka je vojska odnijela više pobjeda i prodrla u Erdelj, gdje je osvojila mnoge utvrđene gradove. Za opsade Temišvara Dózsinu seljačku vojsku napala je i porazila vojska Ivana Zapolje 15. srpnja 1514. godine. Sam Dózsa bio je zarobljen i okrutno pogubljen. Prema svjedočenju suvremenika, cijela seljačka vojska imala je 100 000 boraca, od kojih su nakon poraza plemići poubijali 70 000.
Izvori
Kategorija:Mađarsko plemstvo Kategorija:Povijest Rumunjske Kategorija:Mađarska vojna povijest