Naš Hajduk je udruga građana/navijača koju je osnovao Klub navijača Torcida s ciljem provedbe demokratskih izbora za Nadzorni odbor HNK Hajduk, stjecanja dionica Hajduka te okupljanja članova Hajduka.

Na skupštini Našeg Hajduka članovi na mandat od četiri godine biraju Upravni odbor. To je kolektivno izvršno tijelo Našeg Hajduka koje broji pet članova među kojima su i predsjednik i tajnik te nitko od njih za tu dužnost ne prima nikakvu novčanu naknadu.

Od 2011. godine četiri su puta organizirani demokratski izbori za članove Nadzornog odbora HNK Hajduk Split.narod.hr Izabran novi Nadzorni odbor Hajduka, objavljeno 15. srpnja 2022., pristupljeno 23. lipnja 2023.

Naš Hajduk je do sada stekao 30,12 % dionica Hajduka i to kroz projekt otkupa dionica “Za sva vrimena” u sklopu kojega je do 2022. godine prikupljeno više od 19 milijuna kuna kroz donacije navijača. Taj novac nije vezan za članarine koje navijači uplaćuju izravno na račun kluba, nego se prikuplja odvojeno u vidu donacija. Naš Hajduk prava iz svojih dionica koristi na skupštinama dioničara HNK Hajduk Split š.d.d.

U srpnju 2022. godine Hajduk broji više od 90 tisuća aktivnih članova s plaćenom članarinom za tekuću godinu.

Osnivanje Našeg Hajduka Naš Hajduk je osnovan 2011. godine, a njegovom osnivanju prethodili su važni događaji u Torcidi koja je osnivač Našeg Hajduka.

Dva dana nakon Hajdukovog 93. rođendana, 15. veljače 2004., održana je Skupština Kluba navijača Torcida Split. Taj događaj umnogome je promijenio Torcidu kao navijačku grupu, ali i utjecao na stvaranje navijačkog pokreta koji će u 2011. za Hajduk značiti opstanak na životu. U narednim godinama navijači počinju aktivnosti kojima traže od kluba odgovornost, poštenje i rezultate.

Dana 25. rujna 2007. Torcida pokreće peticiju „Mi bi tili velikoga Ajduka“ kojom se traži odlazak ostatka Uprave Kluba te usvajanje Kodeksa upravljanja kojega bi trebali potpisati i pridržavati se svi zaposlenici Hajduka. Peticiju potpisuje više od 30 tisuća navijača. Potpisi su predani predsjedniku Skupštine Hajduka, gradonačelniku i županu, ali ne dolazi ni do kakvih promjena. Torcida nastavlja inzistiranje na usvajanju Kodeksa i promjenama u načinu upravljanju klubom.

Točke Kodeksa upravljanja Hajdukom:

Stručnost u obavljanju poslova Društva Vizija i strategija razvoja Društva Profesionalizam u obavljanju poslova Društva Zakonitost i transparentnost u poslovanju Društva Odgovornost u ostvarivanju športskih i poslovnih ciljeva Društva Moralnost i nekažnjavanje Neovisnost u upravljanju Društvom Sprječavanje sukoba interesa u Društvu Očuvanje ugleda i tradicije Društva

Sljedeći korak bio je projekt “Dite puka” koji je prezentiran 15. travnja 2008. godine u Klubu navijača Torcida. Kroz njega se po prvi put javno ističe želja navijača da postanu dioničari HNK Hajduk Split. Prilika za to ukazala se tijekom procesa preoblikavanja koji je pokrenula država.

Do preoblikovanja 2008. godine, Uprave Hajduka imenovale su se na skupštinama na kojima su pravo glasa imali politički predstavnici Grada Splita i Splitsko-dalmatinske županije. Hajduk je 2008. godine preoblikovanjem iz udruge u športsko dioničko društvo (š.d.d.) sanirao veliki dio dugova koje su lošim upravljanjem uzrokovale dotadašnje Uprave i dovele klub na rub stečaja te tako dobio novu priliku za stabilno i racionalno poslovanje. Međutim, dugovi nisu sanirani u potpunosti, posebno oni koji su se odnosili na sudske procese, a koji će tek narednih godina dolaziti na naplatu. Najpoznatiji su slučajevi bivših igrača i trenera te njihova potraživanja od kluba za neisplaćene obveze. I nakon preoblikovanja Grad Split nastavlja postavljati političke predstavnike u Nadzorni odbor i Upravu kluba.

“Navijači kao strateški partner Kluba jamstvo su da Hajduk više nikada neće biti poligon privatnih interesa pojedinaca i raznih interesnih grupa postavljenih ispred interesa Hajduka.” (Ulomak iz Torcidinog proglasa svim navijačima Hajduka 2008. godine.)

Kroz projekt “Dite puka” navijači kao pojedinačni dioničari prikupljaju 2,86 % dionica, ali sam projekt nije zaživio. Kodeks je i dalje glavna tema i u središte pozornosti dolazi 2009. godine kada Hajduk ispada od Žiline u Europi. Nakon tog poraza Uprava podnosi ostavke, a novi predsjednik Hajduka postaje prijatelj tadašnjeg gradonačelnika Splita.

Nezadovoljstvo navijača raste svakim novim danom, a kulminira prosvjedom i korteom preko 10 tisuća navijača splitskim ulicama te “najtežom odlukom koju je Torcida morala donijeti u 59 godina postojanja”. Riječ je o neodlasku na derbi s Dinamom na Poljudu 31. listopada 2009. te gledanju utakmice na Starom Placu.

“Na nekoliko sati na prvom Hajdukovom igralištu, mjestu mnogih pobjeda i slavlja igrača i navijača, mjestu s mnogo simbolike i uspomena, oživljava prava navijačka atmosfera i uz bučno navijanje i kompletan dekor s Poljuda navijači prate utakmicu na video-zidu! Utakmica, najveći hrvatski derbi, igrala se pred sablasno praznim Sjeverom na čijoj se ogradi našla samo jedna poruka na latinskom: Nec sine te nec tecum vivere possum – Ne mogu živjeti bez tebe ni s tobom.” (Ulomak iz knjige Naš Hajduk)

Ova utakmica i prosvjed navijača bili su dokaz da Torcida ima podršku velikog broja navijača što će uskoro dovesti do usvajanja Kodeksa i nužnih promjena u upravljanju Hajdukom. Usvajanje Kodeksa upravljanja Hajdukom postao je misija navijačima na koju su skretali pozornost velikim transparentom s natpisom “Kodeks” koji je zauzeo cijelu sjevernu tribinu što je u navijačkom svijetu jako važna stvar. Manji transparent s istim natpisom se nosi i na sva gostovanja. Također, širom Splita, Hrvatske, a i šire, navijači su ispisivali riječ “Kodeks” te time vršili pritisak na Upravu Hajduka i na Grad Split kao najvećeg dioničara da na Skupštini dioničara unesu Kodeks upravljanja u Statut kluba. Nakon stotina performansa, pravnih bitki i prosvjeda navijači su se konačno 2010. godine izborili za ono što bi trebalo biti standard u svakoj javnoj (i privatnoj) tvrtki. Velika pobjeda Torcide i uvrštavanje Kodeksa upravljanja u Statut kluba dogodili su se na Glavnoj skupštini HNK Hajduk Split, 31. kolovoza 2010. godine.

Nakon preoblikovanja, Nadzorni odbor i Upravu i dalje imenuju politički predstavnici koji su na vlasti u Gradu Splitu. Poslovanje je i dalje neracionalno te je Hajduk 2011. opet na rubu stečaja jer mu dugovanja iznose 164 milijuna kuna te ima preko 100 otvorenih sudskih sporova. Dana 13. veljače 2011. godine uslijedio je jubilarni stoti rođendan Hajduka koji je obilježen “vatrom koja se vidjela do svemira”.

U klubu se u tom trenutku zatekao i tadašnji gradonačelnik koji uviđa koliko su ljudi bijesni i razočarani onim što on i njegovi ljudi rade od Hajduka. Predstavnici navijača su pozvani u klub na razgovor, a iz prostorija Hajduka izlaze s neočekivanom ponudom gradonačelnika - da imenuju Nadzorni odbor. Navijači na to ne pristaju te predlažu da se raspiše javni natječaj odnosno izbori za Nadzorni odbor na kojima će članovi kluba birati 7 od 9 nadzornika Hajduka, a Grad Split kao najveći dioničar će izabrane Nadzornike potvrditi na Skupštini dioničara. Nakon niza sastanaka s predstavnicima Grada Splita na kojima im radna skupina Torcide prezentira projekt Naš Hajduk, održana je tematska sjednica Gradskog vijeća (15. srpnja 2011). i svih osamnaest prisutnih vijećnika glasalo je ZA projekt Naš Hajduk.

Osnivačka skupština Našeg Hajduka održana je 19. srpnja 2011. godine.

Naš Hajduk osnovala je Torcida i njeni članovi s ciljem organizacije demokratskih izbora za Nadzorni odbor Hajduka, stjecanja dionica Hajduka do većinskog paketa 50 % + 1 dionica po uzoru na bundesligaške klubove i okupljanja članova Hajduka.

Naš Hajduk objavio je 2020. godine istoimenu knjigu o detaljima navijačke borbe za klub od 2004. do 2016. godine. Također, snimljen je i istoimeni dokumentarni film koji je premijerno prikazan u lipnju 2020. godine. Film i posebno knjiga donose brojne detalje i anegdote te opširno opisuju izazove s kojima su se navijači susretali i događaje koji su obilježili navijačku borbu za bolji klub.

”Od pokreta koji kreće s tribina kroz bojkote i prosvjede, performanse i izraze otpora mraku i sili što se od devedesetih nadvijaju ne samo nad Hajdukom nego i nad hrvatski nogometom (...), Naš Hajduk i Torcida postaju pokret čiji članovi barataju pravom, ekonomijom, razumiju zakone, čitaju političke poteze i, što je najvažnije, na svojoj koži i koži svoga kluba konstantno osjećaju moć mašinerije nasuprot kojoj staju”, ulomak iz knjige “Naš Hajduk”, koji opisuje navijački angažman za opstanak Hajduka kao “članskog kluba”, te za poštene i transparentne odnose u hrvatskom nogometu.

Izbori za Nadzorni odbor HNK Hajduk Split 2011. – 2022.

Izbori za Nadzorni odbor 2011. godine

Projekt Našeg Hajduka se temelji na ideji da navijači izabiru članove Nadzornog odbora poput ostalih članskih klubova u Europi i svijetu. Članovi kluba su ti kojima je najviše stalo do prosperiteta kluba, kako u sportskom tako i financijskom smislu.

Nadzorni odbor Hajduka sukladno Statutu Hajduka 2011. godine imao je 9 članova.

Sedam članova Nadzornog odbora birali su članovi kluba preko demokratskih izbora u organizaciji Našeg Hajduka, a preostala dva člana Nadzornog odbora predlagali su ostali dioničari sukladno tadašnjem Statutu kluba.

Prvi demokratski izbori u HNK Hajduk Split održani su 5. studenoga 2011. godine. Klub je u tom trenutku brojao 8307 članova od kojih je 7579 imalo pravo glasa na Izborima. Članovima je bilo omogućeno glasanje na Poljudu ili dopisno putem pošte. Glasanju se odazvalo 3704 člana (49 %).

U razdoblju pred same izbore najveći izazov bilo je motiviranje kandidata na prijavu za izbore, ali ipak se na kraju na izbore prijavilo 50-ak kandidata od čega je njih 37 zadovoljilo uvjete natječaja. Članovi su s 3378 važećih listića odabrali nove članove Nadzornog odbora Hajduka.

Proces izbora nadgledali su i predstavnici Grada Splita kao najvećeg dioničara te su po njihovim tvrdnjama izbori bili izvrsno organizirani. Nakon Izbora, nove nadzornike Grad Split je na sjednici Gradskog vijeća prihvatio, a potom ih je na Skupštini dioničara održanoj 22. studenoga 2011. godine Grad Split i potvrdio.

Nakon završetka prvih demokratskih izbora, gotovo sljedećeg dana, krenuli su izazovi i propitivanja trebaju li se i izbori za četiri godine održati po istom principu, demokratski i putem javnog natječaja.

U ovim godinama projekt demokratskih izbora za HNK Hajduk Split ovisio je o odluci Gradskog vijeća Grada Splita. Uskoro se i promijenila vlast u Splitu te je neizvjesnost oko novih izbora postajala sve veća. Nakon pravne rasprave u Gradskom vijeću i van njega vijećnici ipak pristaju 25. studenoga 2014. godine dati pravo za provedbu izbora na još četiri godine.

Ovi događaji motivirali su navijače da što skorije krenu u otkup dionica Hajduka i tako spriječe ovisnost demokratskih izbora za Nadzorni odbor o političkoj volji gradskih vijećnika.

Izbori za Nadzorni odbor 2015. godine Drugi demokratski izbori u HNK Hajduk Split održani su 4. srpnja 2015. godine. Nadzorni odbor Hajduka je i tada kao i 2011. godine još uvijek brojao devet članova od kojih se sedam biralo putem demokratskih izbora, dok su preostala dva predlagali ostali dioničari sukladno tadašnjem Statutu kluba.

Klub je u datumu krajnjeg roka za sudjelovanje (22. svibnja 2015.) brojao 9872 člana od kojih je 7429 imalo pravo glasa, glasovanju je pristupilo njih 3198, a važećih listića je bilo 2963. Na izbore su se ovaj put prijavila 22 kandidata po strožim kriterijima za ispunjavanje uvjeta natječaja od prethodnih izbora 2011. godine.