Bojnik je naseljeno mjesto u općini Novi Grad Sarajevo, Federacija BiH, BiH.
Povijest U prošlosti se Bojnik zvao CrnotinaCroatica 57, 2013. Milo Jukić: Novi podaci o podrijetlu nobelovca Ive Andrića, str. 259-260 (Cernotina) i Žarnotina. Prvi apostolski vikar u Bosni biskup fra Mate Delivić u svome izvješću iz 1737. godine naveo je mjesto Crnotinu (Cernotina) u župi Sarajevo, s 8 katoličkih kuća i 97 katolika.Taračin Do i okolica Povijest JODA (pristupljeno 6. travnja 2019.)Jelenić, Julijan, Izvještaj o apostolskom vikarijatu, što ga je prigodom kanskog pohoda sasatvio i koncem 1737. Sv. zboru za raširenje vjere spremio biskup i pravi apostolski vikar u Bosni fra Mato Delivić (Documenta res gestas Fratrum Minorum Provinciae Bosnae Argentinae ab an. 1699.-1835. spectantia, volumen I., Typographia Croatica Franciscanae provinciae, Mostar, 1927., str. 37.-38. U maticama matica župe Sarajevo, čiji najstariji dokumenti sežu u 1767. godinu, nađen je rod Andrića kao razmjerno brojan i nastanjen od 1772. godine. Starinački rod Hrvata Andrića poslije je zabilježen i u sarajevskim naseljima Dvoru i Otesu (od 1832.), kao i u samom gradu (od 1833.). Postoje i sarajevski Hrvati Andrići koji su od roda Mišića čiji je nadimak bio Andrić. Od tih Andrića je hrvatski književnik Ivo Andrić. Danas postoji katastarska općina Crnotina u Novom Gradu Sarajevu, dok je katastarska općina Bojnik u Sarajevu.OSS Katastarske općine (pristupljeno 6. travnja 2019.) Nekadašnje selo Crnotina danas je prigradsko naselje Bojnik.
Stanovništvo Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći:Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za Republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., statistički bilten br. 234, Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo
ukupno: 108
Srbi - 56 Muslimani - 46 Hrvati - 1 Jugoslaveni - 5
Izvori
Kategorija:Naselja u Sarajevskoj županiji Kategorija:Novi Grad Sarajevo