Dekreti predsjednika Republike (češ.: Dekrety presidenta republiky; slov.: Dekréty prezidenta republiky) i Ustavni dekreti predsjednika Republike (češ.: Ústavní dekrety presidenta republiky; slov.: Ústavné dekréty prezidenta republiky), poznatiji pod skupnim nazivom Benešovi dekreti, skupina su zakona koje je Čehoslovačka vlada u izgnanstvu izradila tijekom Drugoga svjetskog rata, kada čehoslovački parlament nije zasjedao. Dekrete je u razdoblju od 21. srpnja 1940. do 27. listopada 1945. izdao predsjednik Edvard Beneš, a retroaktivno ih je, 6. ožujka 1945., ratificirala prijelazna Narodna skupština Čehoslovačke.
Dekreti su se bavili različitim vidovima obnove Čehoslovačke i njezinoga pravnog sustava, denacifikacijom i obnovom zemlje. U novinarstvu i političkoj povijesti, pojam "Benešovi dekreti" ima nešto uže značenje i odnosi se samo na one dekrete koji su se ticali statusa Nijemaca i Mađara u poslijeratnoj Čehoslovačkoj, odnosno koji su služili kao pravna osnova za protjerivanje Nijemaca iz Čehoslovačke. Kao rezultat tih dekreta, mnogi Nijemci i Mađari koji su se nastanili u Čehoslovačkoj prije ili tijekom rata izgubili su državljanstvo i imovinu, a neki su i umrli tijekom procesa protjerivanja koji je proveden krajem 1940-ih godina. Benešovi dekreti imali su različito teritorijalno važenje tako da su se neki primjenjivali samo u Bohemiji i Moravskoj, dok su dekreti Slovačkog nacionalnog vijeća vrijedili za Slovačku.
Ovi dekreti i danas ostaju kontroverzna politička tema i u Češkoj i u Slovačkoj.
Pregled
Edvard Beneš je 1935. godine imenovan predsjednikom Čehoslovačke, međutim nakon Münchenskog sporazuma 1938. godine je pod njemačkim pritiskom podnio ostavku. Nakon njemačke okupacije 1939. godine, Beneš i njegovi suradnici bježe u Francusku, gdje 1939. godine formiraju Komitet narodnog oslobođenja Čehoslovačke. Primarni cilj Komiteta bilo je formiranje čehoslovačke vojske u Francuskoj. Nakon pada Francuske, Beneš i Komitet sele se u London, gdje je potonji priznat kao Čehoslovačka vlada u izgnanstvu. Vladu su 1940. godine priznali Britanci, a sljedeće godine i Sovjetski Savez i Sjedinjene Američke Države.
Beneš se, pod argumentom da je ostavka iz 1938. bila dana pod prisilom, vratio na mjesto predsjednika, a pomoć u državničkim poslovima pružale su mu vlada u izgnanstvu i državno vijeće. Godine 1942., vlada je usvojila uredbu prema kojoj bi Beneš zadržao mjesto predsjednika sve do organiziranja novih izbora.
Iako je Beneš samostalno izdao Dekret br. 1/1940 (o formiranju vlade), sve ostale dekrete predlagala je vlada uz supotpis premijera i resornog ministra, a prema odredbama čehoslovačkog ustava iz 1920. godine. Svi dekreti kasnije su prošli parlamentarnu ratifikaciju u Narodnoj skupštini. Počevši od 1. rujna 1944. godine, nakon Slovačkog nacionalnog ustanka, Slovačko nacionalno vijeće držalo je izvršnu vlast u Slovačkoj, što je dovelo do diferenciranja zakonskih akata; predsjednički dekreti su od tog trenutka važili za Slovačku samo ako su imali izričitu suglasnost SNV-a.
Dana 4. ožujka 1945., u slovačkim Košicama, koje je netom oslobodila Crvena armija, formirana je nova čehoslovačka vlada na čelu s Narodnim frontom, ali uz izraženu dominaciju Komunističke partije Čehoslovačke. Benešove ovlasti donošenja dekreta na prijedlog vlade ostale su do 27. listopada 1945., kada je formirana prijelazna Narodna skupština.
Doneseni dekreti mogu se podijeliti prema sljedećim kriterijima:
Vrsta akta Ustavni dekreti Dekreti
Donositelj Dekreti koje je vlada u izgnanstvu donijela prije 4. ožujka 1945. Dekreti koje je donijela vlada u oslobođenoj Čehoslovačkoj nakon 4. ožujka 1945.
Teritorijalno važenje Dekreti koji se tiču prijelazne vlade Dekreti s važenjem na cijelom teritoriju Čehoslovačke Dekreti s važenjem na teritoriju Bohemije i Moravske-Šleske
Pravna problematika Dekreti o upravi Dekreti o retribuciji Dekreti o reparacijama Dekreti o nacionalizaciji
Iako Ustav iz 1920. godine nije regulirao pravni status dekreta, čehoslovačke ratne i poslijeratne vlasti smatrali su ih apsolutno nužnima. Nakon što ih je prijelazna Narodna skupština ratificirala, oni su postali obvezujući zakoni s retroaktivnim djelovanjem, a čiji je cilj bio održavanje čehoslovačkog pravnog poretka za vrijeme okupacije. Kasnije vlasti ukinule su većinu dekreta, dok je ostatak prestao važiti silom zakona.
Popis dekreta
Napomena: Ovaj popis sadrži samo one dekrete koji su objavljeni u službenom Zborniku zakona Čehoslovačke (ZZČS)
{| class="wikitable sortable" style="font-size:90%;" width="100%" |- !width="5%"| !width="40%"| Naziv !width="5%"| Problematika !width="30%"| Sadržaj !width="5%"| Status !width="15%"| Bilješke |- |align="center"| 1/1945 |bgcolor=#F0DC82 align=left| Ustavni dekret predsjednika o novoj organizaciji vlade i ministarstava u prijelaznom periodu |align="center"| Uprava |align="left"| Uspostava vlade i ministarstava |bgcolor=#FF6060 align="center"| |style="font-size:smaller" align="left"| |- |align="center"| 3/1945 |bgcolor=#ADD8E6 align=left| Dekret predsjednika o izmjenama i dopunama nekih odredaba vojnog kaznenog zakona i zakona o obrani|align="center"| Uprava | |bgcolor=#FF6060 align="center"| |style="font-size:smaller" align="left"| |- |align="center"| 5/1945 |bgcolor=#ADD8E6 align=left| Dekret predsjednika o nevaljanosti nekih transakcija vezanih uz stvarna prava od trenutka gubitka slobode i o nacionalizaciji imovine Nijemaca, Mađara, izdajica, kolaboratora i nekih organizacija i udruga|align="center"| ReparacijeRetribucija |align="left"| Nevaljanost bilo kakvih transakcija s nekretninama nakon 29. rujna 1938. zbog prisile zbog okupacije ili kao posljedica nacionalnog, rasnog ili političkog progona te povratak nekretnina izvornim vlasnicima Uspostava nacionalne uprave za tvornice i poduzeća u vlasništvu "nepouzdanih osoba" (i.e. onih koji su se na popisu iz 1929. deklarirali kao Nijemci i Mađari te izdajica) |bgcolor=#FFE4B5 align="center"| |style="font-size:smaller" align="left"| |- |align="center"| 8/1945 |bgcolor=#ADD8E6 align=left| Dekret predsjednika o darovanju nekretnine Savezu Sovjetskih Socijalističkih Republika u znak zahvalnosti|align="center"| Uprava |align="left"| Darovanje nekretnine sovjetskoj ambasadi |bgcolor=#FFE4B5 align="center"| |style="font-size:smaller" align="left"| Sukladno konferenciji u Jalti, većinu Čehoslovačke je oslobodila je Crvena armija 1945. godine |- |align="center"| 12/1945 |bgcolor=#ADD8E6 align=left| Dekret predsjednika o konfiskaciji i ubrzanoj dodjeli poljoprivrednog zemljišta Nijemaca, Mađara, izdajica i neprijatelja čeških i slovačkih naroda|align="center"| Retribucija |align="left"| Konfisciranje poljoprivrednih zemljišta u vlasništvu: |bgcolor=#FFE4B5 align="center"| |style="font-size:smaller" align="left"| |- |align="center"| 16/1945 |bgcolor=#ADD8E6 align=left| Dekret predsjednika o kažnjavanju nacističkih zločinaca, izdajica i njihovih pomagača te izvanrednim narodnim sudovima|align="center"| Reparacije |align="left"| Osim uvođenja strožih sankcija za zločine počinjene nakon 21. svibnja 1938. (primjerice, smrtna kazna za službu u neprijateljskoj vojsci u slučaju otegotnih okolnosti, u odnosu na doživotni zatvor za isto kazneno djelo prema zakonu iz 1923.), dekret je kriminalizirao i nova ponašanja: Uspostava izvanrednih sudova koji bi odlučivali u vijeću kojim predsjedava profesionalni sudac, a čine ga još četiri suca-porotnika. Na odluke ovog suda nije postojala mogućnost žalbe. Smrtna kazna određena od ovog suda morala se izvršiti u roku od 2 sata od izricanja presude ili u roku od 24 sata, ako se ista morala izvršiti javno. |bgcolor=#FF6060 align="center"| |style="font-size:smaller" align="left"| |- |align="center"| 17/1945 |bgcolor=#ADD8E6 align=left| Dekret predsjednika o Narodnom sudu|align="center"| Reparacije |align="left"| Narodni sud je vodio procese protiv dužnosnika Protektorata za kaznena djela prema dekretu br. 16/1945 u vijećima sastavljenim od sedam osoba. Na odluke ovog suda nije postojala mogućnost žalbe. Smrtna kazna određena od ovog suda morala se izvršiti u roku od 2 sata od izricanja presude ili u roku od 24 sata, ako se ista imala izvršiti javno. |bgcolor=#FF91A4 align="center"| |style="font-size:smaller" align="left"| Dekret je proglašen uz razdoblje važenja od jedne godine |- |align="center"| 19/1945 |bgcolor=#ADD8E6 align=left| Dekret predsjednika o Zborniku zakona i propisa Čehoslovačke Republike|align="center"| Uprava | |bgcolor=#FF6060 align="center"| |style="font-size:smaller" align="left"| |- |align="center"| 20/1945 |bgcolor=#F0DC82 align=left| Ustavni dekret predsjednika o prijelaznom izvršavanju zakonodavne vlasti|align="center"| Reparacije |align="left"| Uspostava ovlasti predsjednika da, uz pristanak vlade, donosi obvezujuće zakone u obliku dekreta za svo vrijeme tijekom kojega parlament ne može normalno funkcionirati |bgcolor=#FF91A4 align="center"| |style="font-size:smaller" align="left"| Proglašen 15. studenoga 1940. godine u Londonu, a kasnije objavljen kao Zakon br. 20/1945 ZZČS |- |align="center"| 21/1945 |bgcolor=#F0DC82 align=left| Ustavni dekret predsjednika izvršavanju zakonodavne vlasti u prijelaznom periodu|align="center"| Reparacije |align="left"| Prolongacija važenja dekreta br. 20/1945 do početka zasjedanja prijelazne Narodne skupštine |bgcolor=#FF91A4 align="center"| |style="font-size:smaller" align="left"| Proglašen 5. ožujka 1945., a prestao važiti prvim zasjedanjem prijelazne Narodne skupštine 28. listopada 1945. |- |align="center"| 22/1945 |bgcolor=#ADD8E6 align=left| Dekret predsjednika o proglašenju zakona proglašenih izvan teritorija Čehoslovačke Republike|align="center"| Reparacije |align="left"| Davanje ovlaštenja vladi da odluči koji će zakoni proglašeni tijekom izgnanstva u Londonu biti objavljeni u službenom Zborniku zakona i ostati na snazi |bgcolor=#FFE4B5 align="center"| |style="font-size:smaller" align="left"| |- |align="center"| 25/1945 |bgcolor=#ADD8E6 align=left| Dekret predsjednika o unifikaciji poreznog zakonodavstva u Čehoslovačkoj Republici|align="center"| Uprava | |bgcolor=#FF6060 align="center"| |style="font-size:smaller" align="left"| |- |align="center"| 26/1945 |bgcolor=#ADD8E6 align=left| Dekret predsjednika o poništenju zakona od 9. srpnja 1945.|align="center"| Uprava |align="left"| Poništenje Zakona br. 165/1934 ZZČS o umirovljenju sudaca prema njihovoj starosti |bgcolor=#FFE4B5 align="center"| |style="font-size:smaller" align="left"|<div> Prema Zakonu br. 165/1934 ZZČS, suci su bili prisilno umirovljeni kada navrše 65 godina. Kako su nacisti pobili velik dio čehoslovačkih sudaca, javila se potreba za njihovom duljom službom zbog manjka kadra |- |align="center"| 27/1945 |bgcolor=#ADD8E6 align=left| Dekret predsjednika o ujednačenom upravljanju internim smještajem|align="center"| RetribucijaUprava |align="left"| Zakonski okvir za "povrat svih područja Čehoslovačke Republike njihovim izvornim, slavenskim stanovnicima" |bgcolor=#FF6060 align="center"| |style="font-size:smaller" align="left"| Dekret se nije odnosio samo na Čehe i Slovake protjerane iz graničnih područja od strane Nijemaca i Mađara nakon Münchenskog sporazuma i Prve bečke arbitraže |- |align="center"| 28/1945 |bgcolor=#ADD8E6 align=left| Dekret predsjednika o smještaju čeških, slovačkih i ostalih slavenskih farmera na poljoprivrednom zemljištu Nijemaca, Mađara i ostalih državnih neprijatelja|align="center"| RetribucijaUprava |align="left"| Distribucija zemljišta koje prethodno nije raspodijeljeno prema Zakonu br. 12/1945 ZZČS i to politički i nacionalno pouzdanim Česima, Slovacima i drugim Slavenima |bgcolor=#FFE4B5 align="center"| |style="font-size:smaller" align="left"| |- |align="center"| 33/1945 |bgcolor=#F0DC82 align=left| Ustavni dekret predsjednika o izmjeni čehoslovačkog državljanstva osoba njemačke i mađarske nacionalnosti|align="center"| Retribucija |align="left"| Čehoslovački državljani njemačke i mađarske nacionalnosti: