Južna Dakota je savezna država SAD-a. Ime je dobila po Lakota i Dakota Siusima indijanskim plemenima, koji sastavljaju veliki dio stanovništva i povijesno dominiraju područjem.
Kao južni dio bivšeg područja Dakote, Južna Dakota je postala država 2. studenog 1889., istodobno sa Sjevernom Dakotom. Pierre je glavni grad države, a Sioux Falls, s oko 183.200 stanovnika, najveći je grad Južne Dakote. Južnu Dakotu graniče države Sjeverna Dakota (na sjeveru), Minnesota (na istoku), Iowa (na jugoistoku), Nebraska (na jugu), Wyoming (na zapadu) i Montana (na sjeverozapadu). Država je podijeljena rijekom Missouri, koja ju dijeli u dvije zemljopisno i socijalno različite polovice, koje stanovnici poznaju kao "East River" i "West River".
Okruzi (Counties) Južna Dakota se sastoji od 66 okruga (counties)
Vanjske poveznice Community and City Profiles: HomeTownLocator.com
Najveći gradovi
(Stanje 1. srpnja 2004) Sioux Falls - 136.695 Rapid City - 61.459 Aberdeen - 24.196 Watertown - 20.207 Brookings - 18.705 Mitchell - 14.887 Pierre - 13.983 Yankton - 13.491 Huron - 11.198
Stanovništvo
Indijanci Države Južna i Sjeverna Dakota dobile su ime po Dakota ili Siuskim Indijancima, čije ime znači 'saveznici'. Osim njih pradomovina je i plemenima Sutaio i Cheyenne. Svojevremeno su tu živjela i plemena Arapaho i Kiowa na Black Hillsu. Arikara na Missouriju, nakon odvajanja od plemena Skidi Pawnee, a kraće vrijeme još neke skupine siuskih Indijanaca: Ponca, Omaha i Winnebago.
Spomenici i zanimljivosti mini|lijevo|200px|Planina Rushmore, na kojoj su uklesane biste 4 američka predsjednika.
Izvori