mini|desno|280px|Stanovništvo Njemačke od 1800. do 2000. godine. Podaci FRG-a i DDR-a su kombinirani. Demografiju Njemačke prati Savezni statistički ured Njemačke (njemački: Statistisches Bundesamt). Prema podacima od 31. prosinca 2015. u Njemačkoj živi 82.175.700 stanovnika, čineći je šesnaestom najnaseljenijom zemljom na svijetu. Ukupna stopa plodnosti iste godine je 1,5 (najviša vrijednost od 1982.)
Populacijski fond Ujedinjenih naroda navodi Njemačku kao domaćina drugom najvećem broju međunarodnih migranata diljem svijeta, iza Sjedinjenih Američkih Država. Više od 16 milijuna ljudi su useljenici prve i druge generacije. 96,1 % njih boravi u zapadnoj Njemačkoj i Berlinu.Bundeszentrale für politische Bildung: "Die soziale Situation in Deutschland: Bevölkerung mit Migrationshintergrund I Oko 7.000.000 njih su stranci, koji se definiraju kao oni koji nemaju njemačko državljanstvo. Najveća etnička skupina ne-njemačkog podrijetla su Turci. Od 1960-ih, Zapadna Njemačka i kasnije ujedinjena Njemačka privlače doseljenike prvenstveno iz Južne i Istočne Europe, kao i Turske, od kojih su mnogi (ili njihova djeca) s vremenom stekli njemačko državljanstvo. Dok je većina tih imigranata stigla kao gostujući radnici, Njemačka je također bila glavna destinacija za izbjeglice koje su podnijele zahtjev za azil u Njemačkoj, dijelom jer je njemački ustav dugo imao klauzulu koja jamči politički azil kao ljudsko pravo, ali ograničenja tijekom godina od tada su ograničila opseg.
Pokrajine S krajem 2011. godine procjenjeno je da u Njemačkoj živi 81,8 milijuna stanovnika, te je ona najnaseljenija zemlja u Europskoj uniji i 16. najveća zemlja na svijetu prema broju stanovnika. Gustoća naseljenosti iznosi 229,4 stanovnika po četvornom kilometru.
Njemačka je podijeljena na šesnaest država koje se zajednički nazivaju Länder. Zbog razlika u veličini i populaciji podjela tih država varira, osobito između gradskih država (Stadtstaaten) i država s većim teritorijima (Flächenländer). Njemačke savezne pokrajine središte površina(km²) stanovništvo(31. pros. 2015.) gustoća naseljenosti Sjeverna Rajna-Vestfalija Düsseldorf 34,110 17,865,516524 Bavarska München 70,550 12.843.514182 Baden-Württemberg Stuttgart 35,751 10.879.618304 Donja Saska Hannover 47,614 7.926.599167 Hessen Wiesbaden 21,115 6.176.172293 Saska Dresden 18,420 4.084.851221 Rhineland-Palatinate Mainz 19,854 4.052.803204 Berlin Berlin 892 3.670.6224,100 Schleswig-Holstein Kiel 15,800 2.858.714181 Brandenburg Potsdam 29,654 2.484.82683 Saska-Anhalt Magdeburg 20,452 2.245.470110 Tirinška Erfurt 16,173 2.170.714134 Hamburg Hamburg 755 1.787.4082,366 Mecklenburg-Vorpommern Schwerin 23,212 1.612.36269 Saarland Saarbrücken 2,569 995.597388 Bremen Bremen 419 671.4891,599Njemačka Berlin 357,340 82.175.684230</div>
Gradovi BerlinHamburgMünchen Rang Grad Savezna pokrajina Stanovnika Köln Frankfurt am MainStuttgart 1. Berlin Berlin 3.670.622 2. Hamburg Hamburg 1.787.408 3. München Bavarska 1.450.381 4. Köln Sjeverna Rajna-Vestfalija 1.060.582 5. Frankfurt am Main Hessen 732.688 6. Stuttgart Baden-Württemberg 623.738 7. Düsseldorf Sjeverna Rajna-Vestfalija 612.178 8. Dortmund Sjeverna Rajna-Vestfalija 586.181 9. Essen Sjeverna Rajna-Vestfalija 582.624 10. Leipzig Saska 560.472 11. Bremen Bremen 557.464 12. Dresden Saska 543.825 13. Hannover Donja Saska 532.163 14. Nürnberg Bavarska 509.975 15. Duisburg Sjeverna Rajna-Vestfalija 491.231 Izvor: Statistički ured države i pokrajina
Strani državljani u Njemačkoj
Ovaj popis ne uključuje strance s njemačkim državljaninom i strane državljane bez stalnog statusa. RangNacijaPripadnika (2016)% stranih državljana Ukupno 10.039.080 100 Državljani Europske unije4.279.77042,6 Državljani zemalja kandidata za EU1.944.19519,41 1.492.580 14.92 783.085 7.83 637.845 6.44 611.450 6.15 533.660 5.36 348.475 3.57 332.605 3.38 263.320 2.69 253.485 2.510 245.380 2.411 227.195 2.312 223.100 2.213202.9052,014 192.340 1.915 183.625 1.816 172.560 1.717 163.560 1.618 149.160 1.519 136.340 1.420 136.080 1.421 130.915 1.322129.1501,323114.1451,124107.0051,1 Državljani ostalih članica EU344.4903,42548.8800,5
Etničke manjine i migrantska pozadina Savezni ured za statistiku definira osobe s migrantskim podrijetlom sve osobe koje su nakon 1949. godine migrirale na područje sadašnje Savezne Republike Njemačke, kao i sve strane državljane rođene u Njemačkoj i sve osobe rođene u Njemačkoj kao njemačke državljane s barem jednim roditeljem migrirantom u Njemačkoj ili je rođen u Njemačkoj kao stranac. Ovdje prikazane brojke temelje se samo na ovoj definiciji.
U 2010. godini u Njemačkoj je živjelo 2,3 milijuna obitelji s djecom mlađim od 18 godina, u kojima je barem jedan roditelj imao strane korijene. Oni predstavljaju 29% od ukupno 8,1 milijuna obitelji s maloljetnom djecom. U usporedbi s 2005. godinom kada se počelo prikupljati detaljne informacije o stanovništvu s migrantskim podrijetlom udio obitelji migranta porastao je za 2 postotna boda. U 2015. godini 36% djece mlađe od 5 godina imalo je migrantsku pozadinu.Bevölkerung mit Migrationshintergrund auf Rekordniveau
Većina obitelji s migrantskim podrijetlom živi u zapadnom dijelu Njemačke. Obitelji s migrantskim podrijetlom češće imaju troje ili više maloljetne djece u kućanstvu od obitelji bez migrantskih podrijetla. U 2009. godini 3,0 milijuna osoba imigrantskih podrijetla imalo je turske korijene, 2,9 milijuna ima korijene u državama sljednicama Sovjetskog Saveza (uključujući i veliki broj ruskih govornika etničkih Nijemaca), njih 1,5 milijuna imalo je korijene u državama sljednicama Jugoslavije i 1,5 milijuna poljskih korijena.
U 2008. godini 18,4% Nijemaca bilo koje dobne skupine i 30% njemačke djece imalo je najmanje jednog roditelja koji je rođen u inozemstvu.
Sastav stanovništva 2016. godine Sastav stanovništva % Stanovnika Europa 93.1 76.737.000 Europska unija 90,2 74.372.000 Nijemci (bez Nijemaca iz dijaspore)Ovaj broj predstavlja broj osoba bez "doseljeničke pozadine", što znači osoba s dva roditelja uglavnom ili cijelog njemačkog podrijetla. To ne predstavlja broj ljudi koji sebe smatraju Nijemcima. Ovaj broj ne uključuje ljude s njemačkim roditeljima, koji su nakon 1955. došli u modernu Njemačku (uključujući Aussiedler i Spätaussiedler i potomke tih osoba. 81,3 67.027.000 Poljaci 3,6 2.850.000 Talijani 1,0 861.000 Rumunji 1,3 1.130.000 Grci 0,5 443.000 EU ostali (većinom Španjolci, Hrvati, Nizozemci, Portugalci i Austrijanci) 2,5 2.061.000 Europa ostali 2,9 2.365.000 Rusi 1,5 1.223.000 ostali (većinom državljani bivše Jugoslavije, bez Hrvatske i Slovenije) 1,4 1.142.000 Bliski istok/Sjeverna Afrika 4,9 4.069.600 Turci (uključujući turske Kurde) 3,4 2.797.000 Arapi 1,3 1.108.000 ostali (većinom Iranci) 0,2 164.000 Supsaharska Afrika 0,6 510.000 Istočna Azija, Južna Azija i Jugoistočna Azija 1,4 1.119.000 Vijetnamci 0,2 167.000 Kinezi (Han) 0,3 212.000 ostali (većinom Indijci, Afganistanci i Pakistanci) 0,9 795.000 Amerika 0.5 451.000 Amerikanci 0,3 324.000 Australija/Oceanija <0,1 40.000 ostali/nedefinirani/miješani 0,1 47.000 ukupno 100 82.973.000
Izvor