mini|Zastava jugoslavenskih partizana i kasnije zastava DFJ mini|Zastava SSSR-a – služila je i kao zastava KPJ mini|200px|Faksimil odluke II. zasjedanja AVNOJ-a 1943. o federativnom uređenju Jugoslavije. Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) je bivša jugoslavenska komunistička institucija.

Povijest Utemeljiteljsko i prvo zasjedanje AVNOJ-a održano je 26. i 27. studenoga 1942. godine u Bihaću. AVNOJ je konstituiran kao općenarodno i općepolitičko predstavništvo Narodnooslobodilačkog pokreta. U Proglasu AVNOJ-a narodima JugoslavijeDokumenti prvog i drugog zasjedanja AVNOJ-a, Proglas AVNOJ-a narodima Jugoslavije str. 401- 406. Pristupljeno 28. ožujka 2016. poziva se na ratno djelovanje i promiče načelo federalizma, koje je prije rata najviše zastupao HSS pod vodstvom Mačeka, kako bi se zadobila šira društvena potpora, ali će to načelo nakon rata u stvarnosti biti izigrano zbog isključivog provođenja komunističke revolucije.

Na drugom zasjedanju AVNOJ-a 29. i 30. studenoga 1943. u Jajcu donesena je odluka o utemeljenju Nacionalnog komiteta oslobođenja Jugoslavije, s funkcijama privremene vlade. Odobrena je Odluka o uređenju buduće Jugoslavije na federativnome i demokratskome načelu uz priznavanje prava svim njenim narodima, što je kasnije imalo ustavotvorni značaj. Zasjedanju AVNOJ-a nazočila su 142 delegata. Odobreno je kako će o uređenju buduće države odlučiti njeni narodi nakon rata.

Treće zasjedanje AVNOJ-a održano je od 7. do 10. kolovoza 1945. u Beogradu. AVNOJ se preoblikovao u Privremenu narodnu skupštinu Demokratske Federativne Jugoslavije sa zadatkom pripremanja Ustavotvorne skupštine. 11. studenoga 1945. održani su izbori za Ustavotvornu skupštinu. Izbori su provedeni u atmosferi prijetnji i straha, tako da oporbene stranke poput Hrvatske seljačke stranke nisu istaknule svoju listu,Boban, Branka: Sudski progoni prvaka Hrvatske seljačke stranke (1945.-1948.) , str. 246-247. Pristupljeno 7. kolovoza 2014. a u prividno demokratskim izborima jedina istaknuta lista Narodni front Jugoslavije dobila je 91,5% glasova. Narodna skupština (konstituanta) je 29. studenoga 1945. proglasila Federativnu narodnu republiku Jugoslaviju. Jugoslavija je postala savezna narodna republika sa 6 narodnih republika Ustavom od 31. siječnja 1946., dok je u pogledu funkcioniranja u potpunosti preuzela staljinistički režim vladanja na čelu s Titom.Boeckh, Katrin: Vjerski progoni u Jugoslaviji 1944. – 1953.: staljinizam u titoizmu, Zagreb, 2006. UDK: 261.7(497.1)

Zemaljska vijeća i narodne skupštine Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke (1943. – 1944.), kasnije Crnogorska antifašistička skupština narodnog oslobođenja – CASNO od 1944. Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske Antifašističko sobranje narodnog oslobođenja Makedonije, 1944. (Inicijativni organi za Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Makedonije, 1943.) Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Sandžaka (1943. – 1945.) Slovensko narodnooslobodilačko vijeće (Slovenski narodnoosvobodilni svet, 1944.) Velika antifašistička narodnooslobodilačka skupština Srbije, 1944. (Glavni narodnooslobodilački odbor za Srbiju, 1941. – …)

Ustavno konstituiranje I glavni štabovi (hrv. stožer) su bili određeni putokaz k federalizaciji.ur. Andrija Dujić, et al. Ustavna reforma : saopćenja s Kolokvija na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Nakl. cjelina Političke teme : biblioteka suvremene političke misli, Zagreb : Centar za aktualni politički studij, 1971., str. 104. Imali su i određene političke funkcije.

Ustavnopravno konstituiranje federacije, započeto u Jajcu 1943., dovršeno je 1944. konstitucijom federalnih država – članica federacije, ovim tijekom:Bilandžić, Dušan. Historija Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije : glavni procesi : 1918. – 1985., 3. dop. izd., Školska knjiga, Zagreb, 1985., str. 70.Bilandžić, Dušan. Međunacionalni odnosi u socijalističkoj Jugoslaviji. U tiskopisu: Karaman, Igor (gl. ur.) Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture, Školska knjiga, Zagreb, 1980., str. 363. – 367.Hodimir Sirotković, ZAVNOH : Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske : rasprave i dokumenti, Zagreb : Dom i svijet, 2002., , str. 40. i 81. SNOS (slov. Slovenski narodnoosvobodilni svet), na Prvomu zasjedanju 19. veljače u Črnomelju (Črnomlju). ZAVNOH na Trećemu zasjedanju u noći između 8. i 9. svibnja u Topuskom. Odluke su od 9. svibnja.Marin Knezović, Portal crohis.com – Pristupljeno 18. ožujka 2012. ZAVNOBiH na Drugomu zasjedanju u Sanskomu Mostu od 30. lipnja do 2. srpnja. Glavne su odluke donesene 1. srpnja 1944. CASNO na Trećem zasjedanju ZAVNO Crne Gore i Boke, 13. – 15. srpnja u Kolašinu, odnosno do 16. srpnja.Zoran Lakić (prir.), Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke : zbirka dokumenata, Istorijski institut SR Crne Gore, Titograd, 1963., str. 269. i 271. Glavna je odluka donesena 14. srpnja 1944.Odluka CASNO o pretvaranju ZAVNO-a Crne Gore i Boke u Crnogorsku antifašističku skupštinu narodnog oslobođenja i konstituisanju ove u najviše zakonodavno i izvršno tijelo Crne Gore ASNOM na Prvomu zasjedanju, 2. kolovoza 1944. u Prohoru Pčinjskom.Решение на Антифашиското собрание на народното ослободуене на Македонија како врховно законодателно и исполнително народно преставително тело и највисок орган на државната власт на демократска Македонија (Odluka o proglašenju ASNOM za vrhovno zakonodavno i izvršno narodno predstavničko tijelo i najviši organ državne vlasti demokratske Makedonije) VANOSS (ASNOS) na Prvom zasjedanju 9. – 12. studenoga u Beogradu.Sirotković, 2002., str. 81. Glavne su odluke donesene 11. studenoga 1944.Ferdo Čulinović, Razvitak jugoslavenskog federalizma, Školska knjiga, Zagreb, 1952., str. 146. Pero Morača, Istorija Saveza komunista Jugoslavije : (kratak pregled), Beograd : Rad, 1966., str. 186. Jovan Stefanović, Ustavno pravo Jugoslavije i komparativno pravo, Knj. I., Zagreb : Školska knjiga, 1965., str. 289. Ivan Kristan, Družbena ureditev SFRJ : samoupravna socialistična demokracija, 2. dopolnjena izd., Maribor : Obzorja, 1980., str. 28.

Istaknuti članovi Josip Broz Tito Ivo Lola Ribar Edvard Kardelj Moša Pijade Milovan Đilas

Izvori

Vanjske poveznice

Odluke drugog zasjedanja AVNOJ-a (puni tekst)

Kategorija:Partizani Kategorija:Jugoslavija u Drugom svjetskom ratu Kategorija:Povijest Jajca