Montréal (francuski izgovor:, engleski: Montreal, engleski izgovor: ) je drugi po veličini grad u Kanadi i najveći grad pokrajine Québec. Grad se nalazi na istoimenom otoku koji je smješten na ušću Saint Lawrence i rijeke Outaouais.
Kao i u ostatku Québeca, materinski jezik većine stanovništva je francuski, a u gradu živi i značajna anglofona manjina. Grad se smatra prijestolnicom frankofonske Sjeverne Amerike, te je drugi grad na svijetu, poslije Pariza, po broju ljudi koji govore francuskim jezikom.
U samom gradu živi 1.704.694 stanovnika prema popisu iz 2016., dok u širem području grada živi 4.098.927 stanovnika. Šire područje grada obuhvaća i 75 otoka i otočića, uz glavni otok Montréal.
Povijesno gledajući, Montréal se smatrao gospodarskim središtem Kanade, no od 70-tih godina 20. stoljeća Toronto preuzima ulogu najvećeg i najmoćnijeg grada kanadske federacije. Grad ostaje središtem zrakoplovne, farmaceutske, modne i turističke industrije, kao i industrije videoigara i umjetne inteligencije. U Montréalu se nalazi UN-ovo sjedište Međunarodne organizacije za civilno zrakoplovstvo te Svjetska antidopinška agencija, a 2006. godine UNESCO proglašava Montréal za svjetski grad dizajna. Smatra se jednim od najboljih gradova za život u Sjevernoj Americi, a prema mnogima ovaj grad je i kulturna prijestolnica Kanade. Također ovo je jedan od deset najčišćih gradova na svijetu.
U Montréalu je održana Svjetska izložba 1967., kao i Olimpijske igre 1976. godine, a od 1978. godine ugošćuje i Veliku nagradu Kanade utrku Formule 1.
Povijest
Francuska vlast lijevo|mini|Crtež Montréala oko 1647. godine Utvrđeno irokeško selo Hochelaga, nalazilo se na otoku u vrijeme dolaska Jacquesa Cartiera u listopadu 1535. godine. Mjesto je nazvano „Mons realis“ (latinski: Kraljevsko brdo). U 20. stoljeću arheologija|arheolozi su našli predmete koji svjedoče o ljudskoj prisutnosti na tom području 3000 do 4000 godina pr. Kr. U vrijeme kada je Samuel de Champlain 1608. osnovao grad Québec, selo Hochelaga više nije postojalo, a njegova točna lokacija i danas je nepoznata.
Godine 1615., Samuel de Champlain izražava zamisao o stvaranju novog grada na rijeci Saint Lawrence, u svrhu širenja katoličanstva među Indijancima u Novoj Francuskoj. Francuzi su se doselili na to područje tek 17. svibnja 1642., kad je skupina svećenika, časnih sestara i naseljenika pod vodstvom Paula Chomedeya de Maisonneuvea osnovala selo Ville-Marie, koje je kasnije postalo današnji Montréal. Od značajnijih doseljenika važno je spomenuti Jeanne Mance koja je osnovala Hôtel-Dieu, koji se smatra prvom bolnicom u Sjevernoj Americi.
mini|upright=1.8|Zemljovid Montréala za vrijeme francuskog režima Godine 1680., u Montréalu je živjelo 493 stanovnika, od toga 75 Parižana, 68 Normandijaca, 54 Onisana (La Rochelle), 35 Anžuvinaca, 34 Poituaca, 28 Manaca, 23 Sentonžaca, 17 Bretonaca, 16 Peršaca, 13 Angulemaca, 12 Šampanjaca i 10 Pikardijaca.
U kolovozu 1701., 1300 Indijanaca sastalo se u Montréalu kako bi sklopili mir između različitih indijanskih naroda i Francuza. Velikim montréalskim mirom prestali su sukobi koji su ometali trgovinu kožama u Novoj Francuskoj. Ubrzo je stanovništvo grada poraslo na preko 2000 stanovnika.
Mjesto je nastavilo ubrzano rasti i uskoro je postalo važno središte za trgovinu krznom i kožom. Grad je bio polazišna točka raznim francuskim istraživačima koji su istraživali unutrašnjost, kao što su Louis Jolliet, La Salle, La Vérendrye i Duluth. Drveni zidovi izgrađeni su 1725. godine. Unatoč vrlo jakom potresu 7. rujna 1732., grad se nastavio razvijati, te biva utvrđen oko 1740. godine. Grad je ostao u francuskim rukama sve do 8. rujna 1760., kada je vojvoda Lévis bio prisiljen grad predati britanskoj vojsci pod vodstvom lorda Jeffreya Amhersta.
Britanska vlast lijevo|mini|Montréal 1784. godine mini|Kanal Lachine 1875. godine Godine 1759., u Montréalu je živjelo više od 5000 stanovnika. Nakon britanskog osvajanja 1760., Montréal je još uvijek nalikovao francuskim gradovima s većinskim francuskim stanovništvom, ali su bogato građanstvo najvećim dijelom činili Englezi. Iako je najveći dio stanovništva govorio francuskim jezikom, najveći dio novina, plakata, te školovanje bili su na engleskom.
Ubrzani rast grada još je više potaknula gradnja kanala Lachine 1824., kojim se omogućila plovidba brodovima kroz brzace Lachinea na jugu otoka. U to vrijeme značajno se počela razvijati industrija. U drugoj polovici 19. stoljeća dolazi do velikog razvoja željeznice, te željeznička kompanija Kanadska pacifička željeznica ovdje osniva svoje sjedište 1880. godine, čime je grad postao veliki željeznički čvor Kanade.
Iako su grad pogodile epidemije i veliki požari, u Montréalu se snažno razvila industrija i trgovina kojom je najvećim dijelom upravljalo englesko građanstvo. Grad je, kao i ostatak pokrajine, pogodila pobuna 1837. protiv britanske vlasti. Između 1843. i 1849. ovdje se nalazio parlament Ujedinjene Kanade, kojeg su zapalili britanski pobunjenici koji su se protivili zakonu o povratku prava francuskom stanovništvu. U ovom požaru koji se proširio i do nacionalne knjižnice, uništeni su brojni povijesni spisi Nove Francuske.Une Histoire du Québec, Jacques Lacoursière, str. 109, Septentrion 2002.
Snažan razvoj banaka i drugih financijskih institucija pretvorili su Montréal u financijsko središte Kanade, što je ostao tijekom cijele prve polovice 20. stoljeća. U drugoj polovici 20. stoljeća gospodarska metropola Kanade postaje Toronto.
Novija povijest
+ Razvoj stanovništva Montréala Godina Stanovništvo 1801. 1811. 1821. 1831. 1841. 1851. 1861. 1871. 1881. 1891. 1901. 1911. Godina Stanovništvo 1921. 1931. 1941. 1951. 1961. 1971. 1981. 1991. 1996. 2001. 2006. 2016. Izvor : Grad Montréal
Zbog postepenog premještaja stanovništva prema zapadu, grad je godinama u ekonomskom i drugom smislu stagnirao. Nakon industrijske restrukturizacije i velikog kulturnog razvoja, grad je opet procvjetao.
Međunarodni status grad je dobio održavanjem Svjetske izložbe 1967. godine, koja je održana u isto vrijeme kad je bila i 325. godišnjica osnivanja grada, te Olimpijske igre 1976. godine.
mini|Kongresna palača
Dana 1. siječnja 2002. godine, sve općine koje se nalaze na otoku Montréalu s ukupnim brojem stanovnika od 1.871.774 osoba, kao i više periferijskih otoka koji se nalaue u širem području Montréala, spojeni su prema zakonu kojeg je donijela vlada Québeca, kako bi se stvorio novi preustrojeni grad Montréal.
27 naselja u predgrađu integrirani su sa starim gradom Montréalom, te pretvoreni u gradske okruge. Mnoga predgrađa protivila su se ovom ustroju, pogotovo anglofona naselja koja se nalaze na zapadu otoka.
Nakon što je na vlast došla liberalna vlada u Québecu, održan je referendum o izdvajanju općina, koji je održan 20. lipnja 2004. godine. Od 22 općine koje su pripojene gradu 2002., njih 15 je na referendumu odlučilo izdvojiti se iz grada Montréala i postati zasebne općine. Ovo izdvajanje je službeno stupilo na snagu 1. siječnja 2006. kada su oformljene nove općine na otoku.
Gradom Montréalom i novim izdovjenim općinama upravlja aglomerizacijsko vijeće koje je zaduženo za međuopćinske probleme (npr. policija, vatrogastvo, vodovod, gospodarski razvoj i sl.), dok su same općine zadužene za lokalna pitanja (tipa javnih radova i sl.).
Zemljopis mini|Ulica u Montréalu nakon naglog pada snijega Montréal se nalazi na jugozapadu kanadske pokrajine Québec, udaljen oko 275 km od grada Québeca, koji je glavni grad pokrajine, te 167 km od Ottawe, koja je glavni grad države.
Grad je smješten na središnjem i istočnom dijelu otoka Montréala, na ušću Saint Lawrence i rijeke Outaouais. Montréalska luka nalazi se na jednom kraju morskog puta rijeke Saint Lawrence (Voie maritime du Saint-Laurent), koji se proteže od Velikih jezera do Atlantskog oceana. Montréal omeđuje rijeka Saint Lawrence na jugu i rijeka Prairies na sjeveru. Na otoku se nalazi brdo s tri vrha zvano Mont Royal, po kojem je grad i nazvan.
Montréal je središte šireg područja Montréala (Communauté métropolitaine de Montréal), te graniči s gradovima Laval na sjeveru, Longueuil, Saint-Lambert, Brossard i drugim općinama na jugu, Repentigny na istoku, te tzv. zapadnim otočnim općinama na zapadu. Anglofone enklave Westmount, Montréal-Ouest, Hampstead, Côte Saint-Luc, grad Mont-Royal, te frankofona enklava Montréal-Est su u potpunosti okruženi gradom Montréalom.
Klima mini|Montréal u jesen. Montréal se nalazi na mjestu doticanja nekoliko klimatskih regija. Obično se klima u gradu smatra vlažnom kontinentalnom klimom (Dfb). Padaline su vrlo česte i obilne. Godišnje na grad padne oko 2,25 metara snijega, te 900 mm kiše. Statistički je ljeto godišnje doba s najviše padalina, ali je također i najsunčanije razdoblje.
Najhladniji mjesec u godini je siječanj, kada je prosječna najniža dnevna temperatura −14,9 °C. Zbog vjetra građani nisku temperaturu osjete znatno jače, nego što je prava razina temperature. Najtopliji mjesec u godini je srpanj u kojem je prosječna najviša dnevna temperatura 26,3 °C.
Najniža ikad zabilježena temperatura u gradu bila je −37,8 °C, 15. siječnja 1957., dok je najviša zabilježena temperatura bila 37,6 °C, dana 1. kolovoza 1975. godine. Zbog velike vlažnosti zraka po ljeti, temperatura se osjeti znatno jače nego što je njezina prava razina. Snijeg je sasvim normalna pojava u proljeće i jesen. Isto tako, uobičajena su i bablja ljeta (été indien).
Mjesec Sij. Velj. Ožu. Tra. Svi. Lip. Srp. Kol. Ruj. Lis. Stu. Pro. God.Prosječna temp. (°C) -10,3 -8,8 -2,4 5,7 12,9 18,0 20,8 19,4 14,5 8,3 1,6 -6,9 10,1Kiša (mm) 20,8 18,8 34,1 62,6 66,7 82,5 85,6 100,3 86,5 72,8 70,4 35,1 -Snijeg (cm) 47,7 41,2 31,3 10,9 1,6 0 0 0 0 2,6 24,1 54,8 -
Uprava lijevo|mini|Gradska vijećnica (Hôtel de ville) Gradsko vijeće
Gradsko vijeće Montréala (conseil de ville) je tijelo zaduženo za donošenje odluka u gradu, a njegovi članovi se izabiru na izborima. Sastoji se od 64 člana (45 vjećnika i 19 okružnih načelnika) koji predstavljaju sve dijelove grada. Vijeće je nadležno za više područja, uključujući gradsku sigurnost, okoliš, urbanizam, lokalne subvencije i sl. Gradsko vijeće je također zaduženo i za nadzor i donošenje određenih odluka u okružnim vijećima.
Izvršni odbor
Gradski izvršni odbor (comité exécutif) je izravno vezan za grdsko vijeće, te jezadužen za pripremanje različitih dokumenata, kao što su gradski proračun ili razni općinski aktovi koji se dalje prosljeđuju gradskom vijeću. Odbor je zadužen i za odobravanje raznih gradskih ugovora, subvencija, te za upravljanje ljudskim i financijskim resursima.
Okružna vijeća
Sveukupno u gradu postoji 19 okružnih vijeća (conseils d’arrondissement), koja se sastoje od okružnog načelnika, te minimalno 5 vijećnika (uključujući gradske vijećnike). Sveukupno u 19 gradskih okruga postoji 40 okužnih vijećnika. Ova vijeća su lokalno zadužena za stambena pitanja, lokalni razvoj, upravljanje parkovima, upravljanje financijam i sl.
Upravna podjela
središte|mini|upright=2.8|Panoramski pogled na Place d’Armes (Stari Montréal)
mini|upright=1.2|Okruzi Montréala
Montréal je upravno podijeljen na 19 okruga ili arondismana (arrondissements). To su:
Ahuntsic-Cartierville Anjou Côte-des-Neiges–Notre-Dame-de-Grâce Lachine LaSalle Le Plateau-Mont-Royal Le Sud-Ouest L'Île-Bizard–Sainte-Geneviève Mercier–Hochelaga-Maisonneuve Montréal-Nord Outremont Pierrefonds-Roxboro Rivière-des-Prairies–Pointe-aux-Trembles Rosemont–La Petite-Patrie Saint-Laurent Saint-Léonard Verdun Ville-Marie Villeray–Saint-Michel–Parc-Extension
središte|mini|upright=3.5|Panoramski pogled na središte grada (Ville-Marie)
Stanovništvo