mini Dragan Markovina (Mostar, 1981.) je hrvatski povjesničar, publicist, medijski kolumnist i ljevičarski aktivist iz Mostara, koji živi i radi u Splitu. Osnivač je i prvi predsjednik stranke Nova ljevica.INTERVJU 'Nova ljevica je tu da razbije strah': Dragan Markovina o prvim planovima i lavini napada na stranku Boris Pavelić, "Novi list", 26. prosinac 2016. godine

Životopis

Dragan Markovina rođen je u Mostaru, a s početkom rata u Bosni i Hercegovini, početkom 1990-ih, s obitelji je izbjegao u Hrvatsku. Danas živi i radi u Splitu. Kao radikalan kritičar postojećeg političkog stanja u Hrvatskoj, osnovao je 2016. godine političku stranku Nova ljevica, koja se zalaže za demokratski socijalizam.Dvjesto ljudi na osnivanju Nove ljevice, Novosti, 18. prosinca 2016.

Diplomirao je povijest na Hrvatskim studijima u Zagrebu, nakon čega od 2003. do 2014. godine radi na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu. U to je vrijeme predmet njegovog znanstvenog rada uglavnom bila Dalmacija u vrijeme mletačke vladavine te 2011. god. brani i doktorsku disertaciju pod naslovom "Dalmacija u mletačkim reformskim projektima 18. stoljeća". Od 2013. godine, kao izraziti ljevičar, upušta se u politiku i politički aktivizam.Ovaj znanstvenik vraća ljevicu u Split!, Leo Nikolić, tportal, 2. svibnja 2013.

Opisujući odgoj u očinskoj kući i utjecaje koje je odatle prenio u svoj svjetonazor, 2012. god. u televizijsku kameru govori: "Kad god je igrala Jugoslavija, na primjer kad bi išla himna, u stanu bi se digli na noge i slušali tu himnu. Ja danas kad čujem Lijepu našu, volim gledati da Hrvatska izgubi. Meni Hrvatska ništa ne predstavlja."Dragan Markovina: Ja sam i dalje žešći Jugoslaven od ikoga (VIDEO), Kamenjar.com, 19. prosinca 2016. Nakon što su neki mediji ukazali na te riječi izrečene u dužem autobiografskom intervjuu objavljenom na portalu www.osobnasjecanja.hr, izdavač te zbirke intervjua Documenta reagirao je uklanjanjem čitavog intervjua i objavom reakcije u kojoj tvrdi da se te njegove riječi ne mogu pravilno razumjeti izvan konteksta čitavog intervjua, u kojemu je D. Markovina "na autentičan način pokazao tugu zbog svih stradanja tijekom rata i ljutnju na pokretače i vinovnike ratnih događaja".Manipulacije zbirkom www.osobnasjecanja.hr / reakcija Documente , Documenta, pristupljeno 9. srpnja 2018. Sam Markovina će 2017. godine pokušati objasniti svoje stavove o kojima je govorio 2012. god., te uprijeti prstom u svoj animozitet prema Franji Tuđmanu, koji je očito nastao u vrijeme početka rata u BiH kada je D. Markovina bio u uzrastu od 10-11 godina: "Iako sam govorio o nogometnim reprezentacijama, puno puta sam jasno rekao kako sam odgojen u jugoslavenskom Mostaru i kako sam u njemu pokupio najbolje od duha toga zajedništva. To mislim i danas. Hrvatsku doživljavam kao svoju zemlju, jednako kao i BiH, ali za reprezentaciju nisam nikad navijao iz prostog razloga što me to uzgajanje tuđmanovskog nacionalizma neopisivo nervira i s njim se ne mogu identificirati. Posebno jer mi je upravo ta politika sravnila sa zemljom rodni grad."

Na promociji svoje knjige "Doba kontrarevolucije" u studenom 2017. godine Markovina iznosi svoje viđenje kraja Jugoslavije 1990-ih godina kao kontrarevolucije, te viziju svojeg budućeg društvenog i političkog angažmana kao jedne dugoročne društvene "terapije protiv kontrarevolucije".Sinoć je predstavljena nova knjiga Dragana Markovine, bili smo na promociji, Silvana Menđušić, Tportal, 14. studenog 2017.

Potpisnik je Deklaracije o zajedničkom jeziku, u kojoj se tvrdi da se u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori govore nacionalne standardne varijante zajedničkog policentričnog standardnog jezika, Alt URL. i o kojoj je govorio na predstavljanju Deklaracije.

Publikacije (izbor) Reformska nastojanja Mletačke Republike u Dalmaciji u drugoj polovici 18. stoljeća u kontekstu novih odnosa moći na jadranskom prostoru, Dragan Markovina, Historijski zbornik, Vol.63 No.1 Svibanj 2012. Uloga Dalmacije u pomorsko-trgovačkim kretanjima na jadranskom prostoru krajem 18. i početkom 19. stoljeća, Dragan Markovina, Školski vjesnik : časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, Vol.57 No.3. – 4. Prosinac 2008. Kultura sjećanja u Splitu: FENOMEN DVADESETOG STOLJEĆA, Dragan Markovina, Kulturna baština, No.38 Prosinac 2012.

Izvori

Vanjske poveznice

Dragan Markovina, pregled kod Hrvatske znanstvene bibliografije CROSBI Dragan Markovina, "Doba kontrarevolucije" , cjelokupna knjiga na stranicama Udruge antifašista Dubrovnik Dragan Markovina, biografija i članci na Telegram.hr

Kategorija:Hrvatski povjesničari Kategorija:Hrvatski političari od 1989. Kategorija:Hrvatski novinari Kategorija:Hrvatski politički aktivisti Kategorija:Hrvatski publicisti Kategorija:Životopisi, Mostar Kategorija:Životopisi, Split Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku