Gorsko velebilje (crna bunika, crni bun, velika bunika, veliki bun, velebilje, lat. Atropa bella-donna) otrovna je biljka iz porodice Solanaceae. Raste u Europi, sjevernoj Africi i zapadnoj Aziji. Također je unesena i naturalizirana u dijelovima Kanade i SAD. Sadrži otrovne alkaloide atropin, skopolamin i hioscijamin. Morfologija Atropa belladonna, poznata kao velebilje ili beladona, razgranata je zeljasta biljka visoka približno 50–150 cm. Stabljika je osobito razgranata u gornjem dijelu, a cijela biljka ima neugodan miris i obrasla je običnim i žljezdastim dlačicama.

Listovi su jajasto-kopljasti, cjelovitog ruba i razvijeni na peteljkama. U gornjem dijelu stabljike često su smješteni u nejednakim parovima, pri čemu je jedan list znatno veći, a drugi manji. Između njih, odnosno u njihovim pazušcima, razvijaju se jedan ili dva pojedinačna cvijeta na dugim stapkama.

Čaška je podijeljena na pet režnjeva, koji se tijekom sazrijevanja ploda povećavaju i zvjezdasto šire oko njegove osnove. Vjenčić je usko zvonast do cjevasto-zvonast, dug 2,5–3,5 cm. Boja mu varira od smeđeljubičaste do žućkastozelene, a s unutarnje strane vidljive su purpurne žile. Završava s pet kratkih režnjeva koji su obično blago savijeni prema van.

Plod je kuglasta, sjajna crna bobica približno veličine trešnje. Vrlo je otrovna, kao i ostali dijelovi biljke. Velebilje cvjeta od lipnja do kolovoza, a raste uglavnom u svijetlim šumama, na šumskim čistinama i rubovima šuma, od brežuljkastog do planinskog pojasa.

Biljka sadrži snažno djelujuće spojeve koji se u strogo određenim i kontroliranim količinama koriste u medicini. Zbog velike otrovnosti nije prikladna za samostalnu ljekovitu uporabu, a gutanje bobica može izazvati teško trovanje.WFO, pristupljeno 14. srpnja 2026.

Povijest Ova biljka se dugo koristi kao lijek, kozmetičko sredstvo i otrov. Prije srednjeg vijeka korištena je kao anestetik u kirurgiji. Stari su je Rimljani koristili kao otrov. U još starija vremena korištena je kao otrov za strijele.

Otrovnost

Velebilje je jedna od najotrovnijih biljaka istočne hemisfere. Oralna uporaba može biti uzrok brojnih kliničkih stanja, poput komplikacija u trudnoći, srčanih bolesti, bolesti crijeva i želuca te psihijatrijskih poremećaja. Svi dijelovi biljke sadrže toksične alkaloide. Korijen sadrži do 1,3 %, listovi do 1,2 %, stabljika 0,65 %, cvijeće 0,6 %, zreli plodovi 0,7 %, i sjemenke do 0,4 % alkaloida; listovi ih najviše sadrže u vrijeme pupanja i cvjetanja, a korijen na kraju vegetacije.

Sinonimi Homotipski: Atropa lethalis Salisb. in Prodr. Stirp. Chap. Allerton: 132 (1796), nom. illeg. superfl. Boberella bella-donna (L.) E.H.L.Krause in J.W.Sturm, Deutschl. Fl. Abbild., ed. 2. 10: 57 (1903) Heterotipski: Atropa bella-donna subsp. caucasica (Kreyer) Avet. in Biol. Zhurn. Armenii 34: 908 (1981) Atropa bella-donna f. lutea (Döll) G.Dietr. in Exkursionsfl. Istrien: 16 (2014) Atropa bella-donna var. lutea Döll in Fl. Baden 2: 770 (1859) Atropa borealis Kreyer ex Pascher in Flora 148: 101 (1959) Atropa caucasica Kreyer in Rezul't. shestiletn. nabl.: 48 (1925) Atropa cordata Pascher in Flora 148: 108 (1959) Atropa digitaloides Pascher in Flora 148: 109 (1959) Atropa lutea (Döll) Al-Nowaihi & M.M.Mourad in Taeckholmia 19: 175 (1999), without basionym ref. Atropa mediterranea Kreyer ex Pascher in Flora 148: 101 (1959) Atropa paschkewiczii Kreyer in Mogilevsk. Opytn. Stants. Lek. Rast. 1: 35 (1925) Belladona baccifera Lam. in Fl. Franç. 2: 255 (1779) Belladona trichotoma Scop. in Fl. Carniol., ed. 2, 1: 160 (1771)

Dodatna literatura Wilfort, R. Ljekovito bilje i njegova upotreba, Zagreb 1974.

Izvori

Kategorija:Velebilje Kategorija:Otrovne biljke Kategorija:Sveto i magijsko bilje