Ibrahim Bušatlija (Vitina, 8. ožujka 1930. – Sarajevo, 28. siječnja 2019.), bio je bosanskohercegovački geograf, geomorfolog i sveučilišni profesor. Djelovao je ponajprije na Odsjeku za geografiju Prirodno-matematičkoga fakulteta u Sarajevu, a bavio se geomorfologijom, fizičkom geografijom, kršom Bosne i Hercegovine, geografijom Bosne i Hercegovine te političko-geografskim pitanjima njezina teritorija i primorja.
Životopis
Bušatlija je rođen 1930. u Vitini kraj Ljubuškoga, u obitelji Bušatlija. Osnovnu školu završio je u rodnome mjestu, a nižu gimnaziju i učiteljsku školu u Mostaru. Prema navodima Kemala Mahića, od 1943. bio je sudionik Narodnooslobodilačke borbe, a poslije Drugoga svjetskog rata sudjelovao je u omladinskim radnim akcijama. Školske godine 1947./1948. radio je kao učitelj i upravitelj osnovne škole u Svinjarini u mostarskoj općini.
U Sarajevu je školske godine 1950./1951. završio Višu pedagošku školu, smjer zemljopis i povijest. Nakon toga predavao je zemljopis i povijest u Čitluku i Kalinoviku, gdje je bio i ravnatelj škole te povremeno inspektor za osnovnu nastavu. Od školske godine 1955./1956. do 1957. radio je kao nastavnik u osnovnoj školi »Blagoje Parović« u Sarajevu, a istodobno je predavao zemljopis u Drugoj gimnaziji u Sarajevu.
Zemljopis je diplomirao 1957. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Sarajevu. Iste je školske godine izabran za asistenta na Odsjeku za geografiju Filozofskoga fakulteta u Sarajevu, a od 1959./1960. radio je kao predavač geomorfologije. Doktorirao je 1965. na Odsjeku za geografiju Prirodno-matematičkoga fakulteta u Sarajevu disertacijom Reljef u površinskom slivu Nevesinjskog polja, nakon čega je izabran u nastavno-znanstveno zvanje docenta za predmet geomorfologija.
Školske godine 1966./1967. proveo je sedam mjeseci na specijalizaciji iz geomorfološkoga kartiranja na Moskovskom sveučilištu M. V. Lomonosova.
Akademska karijera
Na Odsjeku za geografiju Prirodno-matematičkoga fakulteta u Sarajevu predavao je metodologiju i povijest zemljopisnih istraživanja, opću fizičku geografiju, geomorfologiju, regionalnu geografiju te geografiju Bosne i Hercegovine. Kao nastavnik i predavač bio je angažiran i na Poljoprivrednom fakultetu te Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Sarajevu. Nakon rata u Bosni i Hercegovini nastavio je raditi na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, a prema Mahićevu tekstu bio je angažiran i na sveučilištima i fakultetima u Tuzli, Mostaru i Sarajevu.
Tijekom radnoga vijeka djelovao je u stručnim i strukovnim organizacijama, među njima u Geografskom društvu Bosne i Hercegovine i Speleološkom društvu Bosne i Hercegovine. Bio je član uredništava stručnih časopisa i sudjelovao u radu sveučilišnih, fakultetskih i stručnih komisija.
Javno djelovanje
Bušatlija se osobito nakon početka rata u Bosni i Hercegovini bavio geopolitičkim, političko-geografskim i geostrateškim temama, među kojima su položaj Bosne i Hercegovine, njezine granice te pitanja bosanskohercegovačkoga pristupa moru. Bio je predsjednik Pomorskog društva Bosne i Hercegovine iz Sarajeva.
Pred kraj života javno se zalagao za stajalište prema kojemu bi Sutorina trebala pripasti Bosni i Hercegovini, a o toj je temi sudjelovao u koautorskom znanstvenom radu Sutorina – uzurpirani geografski teritorij Bosne i Hercegovine, objavljenom 2015. u posebnom izdanju časopisa Acta geographica Bosniae et Herzegovinae. Protivio se i izgradnji Pelješkoga mosta prije rješavanja pitanja pomorske granice i prava pristupa Bosne i Hercegovine otvorenomu moru.
Preminuo je 28. siječnja 2019. u Sarajevu, u 89. godini života.
Djela
Autor je više znanstvenih i stručnih radova, studija, priručnika i udžbenika iz fizičke geografije, geomorfologije, geografije Bosne i Hercegovine, krša i političke geografije.
Među njegovim su radovima i knjigama:
Geografsko promatranje u zavičaju (1954.) Praktične vježbe i osmatranje učenika na meteorološkoj stanici (1956.) Geografija zavičaja (1956.) Reljef u površinskom slivu Nevesinjskog polja (1965.) Kanjon Rakitnice Kras Bosne i Hercegovine Visoke planine BiH Neum i bosansko primorje Geografija Bosne i Hercegovine Sutorina – uzurpirani geografski teritorij Bosne i Hercegovine
Izvori
Literatura
Kategorija:Geomorfolozi Kategorija:Bosanskohercegovački znanstvenici Kategorija:Životopisi, Ljubuški