desno|300px Važnost europskog sjećanja za budućnost Europe je rezolucija Europskog parlamenta od 19. rujna 2019., kodne oznake 2019/2819 (RSP).www.europarl.europa.eu, pristupljeno 6. listopada 2019.
Uvod
Unatoč deklaraciji najvišeg tijela u Republici Hrvatskoj, Sabora iz 2006. godine, Deklaracija o osudi zločina počinjenih tijekom totalitarnoga komunističkog poretka u Hrvatskoj 1945. - 1990. godine te rezoluciji Vijeća Europe, Rezolucija Vijeća Europe 1481/2006 s istim smislom, potrebom osude zločina totalitarnoga komunističkog poretka, u Hrvatskoj se malo toga promijenilo.
Plenkovićeva vlada je 2017. godine stvorila vijeće kojemu je po dokumentu koji je navedeno vijeće proizvelo vjerojatni cilj bio rehabilitacija komunističkih zločina,narod.hr, objavljeno 8. ožujka 2018., pristupljeno 6. listopada 2019. koja nije uspjela.
Komunistički zločini i zločinci u državama istočne i središnje Europe još uvijek nisu jasno osuđeni, npr. u Sarajevu još uvijek jedna od glavnih ulica nosi ime Josipa Broza Tita.
Dan uoči glasovanja o rezoluciji, 18. rujna 2019. dvije su hrvatske zastupnice održale govore u Europskom parlamentu:zeljanazovko.eu, objavljeno 18. rujna 2019., pristupljeno 6. listopada 2019.
U raspravi u Europskom parlamentu govorilo se o zlima koje su komunizam i fašizam donijeli europskom kontinentu u Drugom svjetskom ratu, a nekoliko zastupnika, uključujući i povjerenika Avramopoulousa, govorili su o tome kako je "naša" generacija prva koja na svojoj koži nije osjetila rat, na što je reagirala Ruža Tomašić:direktno.hr , objavljeno 19. rujna 2019., pristupljeno 6. listopada 2019.
Rezolucija
Rezolucija ima nakon uvodnog dijela 22 točke, navode se točke relevantne za hrvatsko društvo:narod.hr, "Europski parlament izglasovao rezoluciju kojom izjednačava i osuđuje nacistički i komunistički režim", 3. listopada 2019., pristupljeno 6. listopada 2019.
3. podsjeća da su nacistički i komunistički režimi provodili masovna ubojstva, genocid, deportacije i doveli do nezapamćenih gubitaka života i slobode u 20. stoljeću u dotad neviđenim razmjerima u ljudskoj povijesti; najoštrije osuđuje djela agresije, zločine protiv čovječnosti i masovna kršenja ljudskih prava koje su počinili nacistički, komunistički i drugi totalitarni režimi;
5. poziva sve države članice EU-a da provedu jasno i principijelno preispitivanje zločina i djela agresije koje su počinili totalitarni komunistički režimi i nacistički režim;
10. zalaže se za zajedničku kulturu sjećanja koja će odbacivati zločine fašističkih, staljinističkih i drugih totalitarnih i autoritarnih režima iz prošlosti i služiti kao sredstvo za izgradnju otpornosti na današnje prijetnje demokraciji, naročito među mlađim naraštajima; potiče države članice da kroz opću kulturu promiču obrazovanje o raznolikosti našeg društva i o našoj zajedničkoj povijesti, uključujući obrazovanje o zvjerstvima počinjenim u Drugom svjetskom ratu, poput holokausta i sustavnog dehumaniziranja njegovih žrtava tijekom niza godina;
15. tvrdi da je Rusija i dalje najveća žrtva komunističkog totalitarizma i da će njezin razvoj u demokratsku državu biti otežan sve dok vlada, politička elita i politička propaganda nastavljaju s umanjivanjem komunističkih zločina i veličanjem sovjetskog totalitarnog režima; stoga poziva sve dijelove ruskog društva da se suoče sa svojom tragičnom prošlošću;
17. izražava zabrinutost zbog kontinuirane upotrebe simbola totalitarnih režima u javnom prostoru i u komercijalne svrhe te podsjeća na to da je nekoliko europskih zemalja zabranilo upotrebu i nacističkih i komunističkih simbola;
18. napominje da u javnim prostorima nekih država članica (parkovima, trgovima, ulicama itd.) i dalje postoje spomenici kojima se veličaju totalitarni režimi, što otvara put iskrivljivanju povijesnih činjenica o posljedicama Drugog svjetskog rata i propagiranju totalitarnog političkog sustava;
22. nalaže Predsjedniku da ovu rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, ruskoj Dumi i parlamentima zemalja Istočnog partnerstva.
Reakcije u Hrvatskoj
Jure Vujić kaže da: rezolucija na jedan način podsjeća i upozorava da neke zemlje bivšeg komunističkog bloka poput Hrvatske, unatoč pada Berlinskog zida i uvođenje demokracije, još uvijek nisu provele svoju „političku tranziciju“ usvajanjem prikladnog zakona o lustraciji poput sve ostale druge bivše komunističke zemlje Srednje i Istočne Europe. Naime, za razliku od Hrvatske ( i Slovenije), u Češkoj, bivšoj istočnoj Njemačkoj, u Slovačkoj, Poljskoj, Estoniji, Litvi, Latviji, Bugarskoj, Rumunjskoj, Makedoniji i Mađarskoj lustracija je različitim oblicima provedena.kamenjar.com, "Jure Vujić: Nova rezolucija Europskog parlamenta koja izjednačuje nacizam i komunizam potvrđuje da je Hrvatska još uvijek ‘zemlja slučaj’", objavljeno 3. listopada 2019., pristupljeno 6. listopada 2019.
Vijest je komentirao Ivica Granić, koji zaključuje:direktno.hr , objavljeno 5. listopada 2019., pristupljeno 6. listopada 2019.
Reakciju čelnika minorne stranke SRP Vladimira Kapuralina komentira Lili Benčik:www.braniteljski-portal.com, objavljeno 5. listopada 2019., pristupljeno 6. listopada 2019.
Unatoč točki 22. Rezolucije, kojom se nalaže njeno dostavljanje "vladama i parlamentima država članica", tj. Vladi RH i Saboru, unutar tri tjedna jedini hrvatski političar koji je javno progovorio o rezoluciji koja se direktno odnosi na Hrvatsku, u čijim su zatvorima samo dva osuđenika za komunističke zločine s državnim potpisom (Perković i Mustač), je Tomislav Karamarko. Karamarko je napisao:direktno.hr , "Karamarko na zanimljiv način čestitao Dan neovisnosti, spomenuo i 'Lex Tito'", objavljeno 7.10.2019., pristupljeno 8. listopada 2019.narod.hr, "Karamarko komentirao osudu komunističkih zločina u rezoluciji EP: ‘I nju hrvatski mjerodavni subjekti guraju pod tepih. Zašto?’", objavljeno, pristupljeno 8. listopada 2019.
Karamarko zaključuje: Inače slobodoljubljivi, progresivni i europeizirani mediji prešutjeli su i ovu, bezbroj puta opetovanu, EU inicijativu. Vlada? Propušta izvrsnu prigodu da se 'proslavi' konkretnim prijedlozima. Očekivao sam barem petominutnu press-konferenciju na tu temu. Sabor? Žestoki, duhoviti oporbenjaci - bez teksta... A mogli su ući u povijest i donijeti Hrvatskoj toliko željeni mir i ravnotežu. No draži im je Tito i ostala bulumenta zločinaca. Neka ga i dalje čuvaju, pod dirigentskom palicom fosiliziranih skojevaca i crvene buržoazije. Kapital i mediji su ionako u njihovim rukama pa zašto ne bi sačuvali i svoju 'religiju'?
Karamarko je inače jedini hrvatski dužnosnik koji je pokušao procesuirati (2011.) jedan komunistički zločin s državnim potpisom.vijesti.hrt.hr, objavljeno 2. studenog 2011., pristupljeno 8. listopada 2019. Boljkovac je 2014. nepravomoćno oslobođenvijesti.hrt.hr, "Boljkovac oslobođen optužbi za ratni zločin", objavljeno 22. svibnja 2014., pristupljeno 8. listopada 2019. i umro je iste godine.vijesti.hrt.hr, objavljeno 10. studenog 2014., pristupljeno 8. listopada 2019. U Hrvatskoj je zbog partizanskih zločina prijavljeno 30-ak osoba, no kako je većina osumnjičenika umrla ili je nedostupna, postupci su u najvećem broju slučajeva odbijeni, prekinuti ili su u mirovanju.
Od tiskanih medija u Hrvatskoj, na rezoluciju se u manje od tri tjedna osvrnula samo Slobodna Dalmacija, Ivan Ugrin u članku naslovljenome "EU parlament: Nacistički i komunistički zločini su isti!" 6. listopada.www.slobodnadalmacija.hr, objavljeno 6. listopada 2019., pristupljeno 8. listopada 2019. Ugrin članak završava rečenicom: U proteklih petnaestak dana, otkad je dokument usvojen, famozna tzv. Kusićeva komisija, odnosno Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima, koji je osnovala Vlada RH glede otvorenih povijesno-ideoloških pitanja, niti jednom riječju nije se očitovala glede navedene rezolucije.
Ivica Šola u istom je dnevniku (Slobodna Dalmacija) dan uoči praznika, 7. listopada 2019. stavio točku na i Josipovićima:www.slobodnadalmacija.hr, objavljeno, pristupljeno 8. listopada 2019.
Povezani članci Partizanski zločini u Drugom svjetskom ratu Jugokomunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata Lustracija u Hrvatskoj Vijeće za suočavanje s posljedicama vladavine nedemokratskih režima Praška deklaracija o zločinima komunizma
Izvori
Kategorija:Povijest neovisne Hrvatske Kategorija:Dekomunizacija Kategorija:Politika Kategorija:Protukomunizam