Tonino Picula (Mali Lošinj, 31. kolovoza 1961.) hrvatski je političar, ministar vanjskih poslova u Vladi Ivice Račana, zastupnik u Hrvatskome saboru te aktualni zastupnik u Europskome parlamentu u četvrtom mandatu, gdje je zajedno s ostalim članovima SDP-a udružen u grupaciju Progresivnog saveza socijalista i demokrata.
Životopis
Osnovnu i srednju školu završio je u gradu Šibeniku. Diplomirao je godine 1986. sociologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te stekao zvanje profesora sociologije. Kao stručni suradnik u Hrvatskom saboru kulture te tajnik časopisa "Kulturni radnik" radi od 1987. do 1989. godine, nakon čega godinu dana radi kao stručni suradnik u Centru za idejno teorijski rad. S osamostaljenjem Republike Hrvatske i početkom Domovinskog rata aktivno se angažira u njezinoj obrani kao pripadnik Oružanih snaga.
Oženjen je i sa suprugom Marijanom ima kćerku.
Politička karijera
Do trećesiječanjskih izbora 2000. godine djelovao je kao tajnik za međunarodne odnose u SDP-u te predsjednik Gradske organizacije SDP-a Velike Gorice i član Županijske skupštine Zagrebačke županije.„Tonino Picula, životopis“ , Dnevno, 8. travnja 2013. Pristupljeno 30. lipnja 2013.
Nakon pobjede šestorke obnaša dužnost ministra vanjskih poslova u Vladi Ivice Račana. Za mandata Tonina Picule Republika Hrvatska je potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju te predajom zahtjeva za članstvo u EU započela proces pristupanja koji je završio 1. srpnja 2013. s punopravnim članstvom u Europskoj uniji.
U razdoblju između 2004. i 2008. godine obnašao je dužnost predsjednika Glavnog odbora SDP-a, a potom četiri godine i dužnost člana Predsjedništva stranke. Biran je za zastupnika u Hrvatskom saboru na svim parlamentarnim izborima od 2000. godine. U Saboru je djelovao kao predsjednik Odbora za vanjsku politiku te član Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, Odbora za međuparlamentarnu suradnju, Odbora za ratne veterane te Odbora za europske integracije.
Od 2003. godine je i voditelj Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini OESS-a u kojoj aktivno djeluje posljednjih deset godina. U razdoblju od 2010. do 2011. bio je izvjestitelj Odbora za politička i pitanja sigurnosti PS OESS-a, a od 2011. do 2014. obnaša dužnost potpredsjednika Parlamentarne skupštine OESS-a. Imenovan je za posebnog koordinatora i voditelja promatračkih misija OESS-a na parlamentarnim i predsjedničkim zborima u Moldaviji (2010.), Kazakstanu (2011.), Rusiji (2012.), Gruziji (2012.) i Armeniji (2013.).
Godine 2005. izabran je za gradonačelnika Velike Gorice. Na ponovljenim izborima 2006. ponavlja uspjeh te gradonačelničku dužnost obnaša sve do lokalnih izbora u svibnju 2009.
Po završetku hrvatskih pregovora za članstvo u EU Tonino Picula postaje promatrač Hrvatskog sabora u Europskom parlamentu, dok na prvim hrvatskim izborima za Europski parlament 2013. biva izabran s najvećim brojem preferencijalnih glasova birača.„IZBORI ČLANOVA U EUROPSKI PARLAMENT IZ REPUBLIKE HRVATSKE“, Državno izborno povjerenstvo, 15. travnja 2013. Pristupljeno 30. lipnja 2013.
Za najutjecajnijeg hrvatskog zastupnika u EP proglašen čak dva puta, 2020. i 2023. godine. Picula se prema obrazloženju EU Matrixa našao među prvih 100 zahvaljujući radu na području vanjske i kohezijske politike EU-a.
Godine 2024. proglašen je najutjecajnijim na području vanjske politike, te 28. najutjecajniji zastupnik od ukupno 705 zastupnika u EP.
Mandati u Europskom parlamentu CEFTA i prometni koridori Već u kolovozu 2013. zastupnik se angažirao oko zaštite hrvatskih gospodarskih interesa nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji i izlaska iz CEFTA-e čime su najviše pogođene domaća prehrambena i poljoprivredna industrija koje čak 45 % svoje proizvodnje izvoze na ovo tržište. Rezultat višemjesečne komunikacije s Europskom komisijom i Europskim parlamentom je usvajanje amandmana kojim se poziva na prilagodbu trgovinskih sporazuma kojim će se nastaviti tradicionalan opseg trgovanja između Hrvatske i njezinih prijašnjih partnera iz CEFTA-e tako da bi hrvatski proizvođači i dalje mogli bescarinski izvoziti svoje proizvode u zemlje regije.„U EP podržan Piculin poziv BiH za očivanje trgovinske razmjene s RH“, Večernji list, 22. siječnja 2014. Pristupljeno 29. travnja 2014.
Ravnopravnost hrvatskih građana
Picula se fokusirao na pitanje potrošačke neravnopravnosti prilikom trgovine putem interneta. Razlog tomu je što Republiku Hrvatsku neki prodavači još uvijek nisu prepoznavali kao članicu EU, zbog čega su hrvatski potrošači imali veće troškove dostave. O istom problemu u veljači 2014. je izvjestio i Europsku komisiju.
Snažno se zalagao i za vizni reciprocitet svih članica EU sa SAD-om jer građanima SAD-a nije potrebna viza prilikom posjeta Hrvatskoj, dok Hrvati plaćaju američku vizu. Od Komisije je stigao obećavajući odgovor da će koristiti svaku priliku kako bi riješili preostale slučajeve nereciprociteta. Također, nakon što je izašao prijedlog o reviziji vizne politike u Schengenskom prostoru, ponovno je pitao Komisiju o reviziji koja bi, uz Hrvatsku, uključivala i one zemlje čijim državljanima nije bila potrebna viza prije pristupanja EU.„EK: Hrvati bi trebali moći putovati u SAD bez viza“, tportal, 12. siječnja 2014. Pristupljeno 29. travnja 2014.
Zaštita hrvatskih proizvoda i proizvođača minijatura|lijevo|Zastupnik Picula na otvaranju izložbe "Jadran - boje izvornosti" s proizvođačima pršuta, sira i maslinovog ulja iz okolice Šibenika U kolovozu 2013. Picula je od Europske komisije zatražio pojašnjenje situacije oko hrvatskih autohtonih vina: Prošeka i Terana. Istaknuo je kako je riječ o hrvatskim proizvodima čija je proizvodnja rezultat višestoljetne tradicije, a geografsko porijeklo neupitno.„Što je o prošeku EU parlamentu napisao Tonino Picula“, Večernji list, 24. listopada 2013. Pristupljeno 29. travnja 2014. Stav Komisije je tražio i oko prigovora koji je Slovenija uložila vezanog uz hrvatski prijedlog za registraciju istarskog pršuta.„Picula brani hrvatski pršut“, Večernji list, 10. siječnja 2014. Pristupljeno 29. travnja 2014. U ožujku 2014. u Europskom parlamentu je organizirao konferenciju i izložbu „Jadran - boje izvornosti“ na kojoj se 15 malih proizvođača autohtonih hrvatskih delicija informiralo o zaštiti proizvoda na europskoj razini te predstavilo svoje proizvode u Europi.„Hrvatska tradicija u EU parlamentu“, AgroKlub, 8. ožujka 2014. Pristupljeno 29. travnja 2014.
Male proizvođače zastupnik Picula je nastojao zaštititi u više rasprava u Europskom parlamentu upozoravajući institucije da poštuju volju većine koja je protiv GMO proizvodnje pri čemu se pozvao na primjer hrvatskih proizvođača meda koji to čine na prirodan i siguran način u čistom okolišu.„Picula: Moramo reći ne pritiscima GMO industrije“, Index, 14. siječnja 2014. Pristupljeno 29. travnja 2014. Podržao je i odbijanje prijedloga Komisije u raspravi o proizvodnji i stavljanju na raspolaganje na tržište sjemenki i ostalog biljnog reprodukcijskog materijala jer bi to pridonijelo dodatnom oligopolu najvećih tvrtki.„Picula stao u zaštitu malih proizvođača u raspravi o biljnom reprodukcijskom materijalu“, Večernji list, 10. ožujka 2014. Pristupljeno 29. travnja 2014.
Sudjelujući u raspravama o Europskom fondu za ribarstvo i postavljajući pitanja Europskoj komisiji o dodjeli sredstava hrvatskim ribarim, upozorio je i na problem malih ribara čija se kategorija ukida sukladno pregovorima o članstvu u EU. Pozvao je europske institucije na prilagodbu zakonodavstva kako bi se sačuvala jedinstvena baština malog ribolova, a kao nastavak te inicijative u Bruxellesu je organizirao TV panel na kojem je zastupnik Guido Milana, potpredsjednik Odbora za ribarstvo, najavio reviziju europskog zakonodavstva koje će razraditi posebnost malog ribolova.„Strasbourg: Picula za zaštitu malih ribara“, Poslovni dnevnik, 25. veljače 2014. Pristupljeno 29. travnja 2014.
Energetska tranzicija i održivost otoka Godine 2014. Picula je bio jedan od osnivača međuskupine EP za mora, rijeke, otoke i priobalna područja (SEARICA) s kojom su otoci po prvi put u povijesti dobili radno tijelo unutar EP koje se bavi isključivo njima. Iste je godine obnašao dužnost potpredsjednika međuskupine, dok je 2019. izabran za predsjednika.
Jedan je od autora Rezolucije Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka (2016.) kojom se po prvi put poziva Europska komisija da dosljedno primjenjuje članak 174. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije, kojim se obvezuje da će posebno brinuti o otočnim i drugim udaljenim regijama.
Iste je godine zastupnik Picula uložio amandman na proračun EU te osigurao dva milijuna eura za osnivanje Tajništva inicijative Čista energija za EU otoke (Tajništvo za otoke). Godine 2018. ponovno je uputio amandman na proračun te osigurao još dva milijuna za projekte Tajništva koji podupiru više od 2200 naseljenih otoka EU-a u stvaranju održive, isplative energije. Kroz različite projekte ova je inicijativa uključila i 10 hrvatskih otoka.
Godine 2022. godine Europska je komisija samoinicijativno odlučila produljiti mandat Tajništvu na još četiri godine te ga dodatno financirati sa četiri milijuna eura za projekte energetske tranzicije europskih otoka.
Posebnu brigu je zastupnik Picula posvetio hrvatskoj maritimnoj baštini, pa je 2016. u Betini na otoku Murteru organizirao veliku konferenciju o potencijalima hrvatske maritimne baštine koja je okupila značajan broj ključnih dionika iz Hrvatske, ali i ostatka Mediterana i EU. U sklopu promocije naše maritimne baštine i Piculinog projekta »Terra Marique – baština kao podrška europskom oporavku«, 2022. godine je kanalima Strasbourga zaplovila gajeta Falkuša te došla do Europskog parlamenta. Ovaj tradicionalni ribarski brod s otoka Visa simbolizirao je važnost očuvanja tradicije i održivog načina života.
Vanjsko-političko djelovanje Od prvog dana u Europskom parlamentu, zastupnik Picula posebno se posvetio temama jugoistočne Europe kao i odnosima Europske unije s drugim ključnim dionicima na globalnoj sceni. Od samih početaka svog parlamentarnog djelovanja do danas član je Odbora za vanjsku politiku (AFET) te izaslanstava za odnose s Albanijom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Crnom Gorom te Kosovom. Od 2019. godine aktivno prati situaciju na istočnim granicama EU kroz članstvo delegacije interparlamentarne skupine Euronest.minijatura|desno|Tonino Picula na trgu Maidan u Kijevu u zimu 2014. godine Kao potpredsjednik Izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s jugoistočnom Europom Tonino Picula je na prvu službenu misiju otišao u Albaniju i Kosovo, a boravio je i u BiH, Makedoniji i Crnoj Gori.„Picula u izaslanstvu EP za jugoistočnu Europu!“, Večernji list, 24. listopada 2013. Pristupljeno 29. travnja 2014. Surađivao je s kolegama zastupnicima na rješavanju dugogodišnje krize u BiH i pitanja institucionalne ravnopravnosti Hrvata u BiH. Zbog pogoršanja političkog i sigurnosnog stanja tri puta je, u sastavu Ad hoc Izaslanstva Europskog parlamenta, boravio u Kijevu i Harkivu. Na poziv Ureda Europskog parlamenta u Washingtonu predstavio je ulazak Hrvatske u EU tokom razgovora u State Departmenu, Pentagonu, Kongresu, Svjetskoj banci i zakladama za vanjsku politiku.„Picula i Stier u Washingtonu predstavljaju Hrvatsku u EU“, Večernji list, 4. prosinca 2013. Pristupljeno 29. travnja 2014.
Kao predsjednik Radne skupine za Zapadni Balkan u EP, autor je Izvješća o novoj strategiji proširenja Europske unije kao izvjestitelj za Crnu Goru te suizvjestitelj EP-a za Plan rasta za Zapadni Balkan u vrijednosti 6 milijardi eura. U mandatu 2019. – 2024. je kao glavni izvjestitelj bio autor tri izvješća o napretku Crne Gore prema EU članstvu.
Strategija protiv agresije na Ukrajinu