Čudsko-pskovsko jezero (; ), ponegdje poznato i kao Peipus (njemački: Peipussee) jezerski je sustav u Istočnoj Europi, na granici između Estonije na zapadu i Rusije na istoku (odnosno ruskih oblasti Lenjingradske i Pskovske). S površinom od , to je peta najveća jezerska površina u Europi, nakon Ladoge, Onege, Vänerna i Saimae. Jezera pripadaju porječju Finskoga zaljeva Baltičkoga mora s kojim su povezana preko rijeke Narvom u koju se voda iz Čudsko-pskovskoga jezera ulijeva.

Čudsko-pskovski jezerski sustav čine tri međusobno povezana jezera: Čudsko jezero u sjevernome dijelu (estonski: Peipsi järv, ruski: Чудско озеро) – površina (73 %) Toplo jezero u središnjem dijelu (estonski: Lämmijärv, ruski: Тёплое озеро) – površina (7 %) Pskovsko jezero u južnome dijelu (estonski: Pihkva järv, ruski: Псковское озеро) – površina (20 %)

Godine 1242. na ovome se jezeru dogodila „Bitka na ledu” između teutonskih vitezova i Novgorodske Republike predvođene Aleksandrom Nevskim.

Fizičko-geografske karakteristike Sustav Čudsko-pskovskoga jezera relikt je nekadašnje znatno prostranije vodene mase ledenjačkoga podrijetla. Tijekom paleozoika, prije nekih 300 do 400 milijuna godina, cijelo područje suvremenoga porječja Finskoga zaljeva bila je pod morem, a dokazi za tu maritimnu fazu su naslage marinskih sedimenata debljine do 200 metara. Suvremeni reljef i porječje nastalo je pod utjecajem ledenjačkoga procesa tijekom posljednjeg velikoga ledenoga doba prije godina. Povlačenjem ledenjaka nastalo je Littorinsko more čija je površina bila od 7 do 9 metara iznad razine današnjega Baltičkoga mora, a njegovim postepenim povlačenjem nastalo je suvremeno područje Čudsko-pskovskoga jezera.

Obale, reljef dna i hidrografija Površina Čudsko-pskovskoga jezera iznosi , obujam , prosječna dubina , a najveća dubina .Чудско-Псковское озеро, Velika sovjetska enciklopedija, pristupljeno 6. svibnja 2020.Озера России площадью более 350 км². geo.1september.ru., pristupljeno 6. svibnja 2020. Ukupna dužina obala iznosi 520 kilometara, dok površina porječja iznosi . Površina jezera leži na nadmorskoj visini od 30 metara (po prosječnome vodostaju).

Iako je jezero svoj suvremeni oblik dobilo pod utjecajem ledenjačkih sila, njegove obale dosta su ravne i niske, s veoma malim stupnjem razvedenosti. Obale su uglavnom niske, s moćnim naslagama treseta, iza kojih se nalaze niske priobalne ravnice, često zamočvarene i podložne poplavama. Tijekom razdoblja proljetnih poplava poplavljeno je gotovo niskoga priobalnoga područja.Sokolov AA Hydrography of the USSR L.: Gidrometeoizdat, 1952. Nešto više i razvedenije jedino su zapadne obale južnoga Pskovskoga jezera kod sela Krasnaja Gorka i na tome se području duž obala nalaze pješčane dine i brežuljci obrasli borovim šumama. Na pjeskovite obale nastavlja se pojas izrazito plitke vode širine od 200 do 300 metara.Tourist Encyclopedia. Peipsi-Pskov Lake . Outdoors.ru., pristupljeno 6. svibnja 2020.

Reljef dna dosta je jednoličan i gotovo ravan, a dno se blago izdiže idući k obalama. Uglavnom je prekriveno slojevima gline, a mjestimično i sitnozrnastim pijescima.study the situation of the ports on the Narva River Najdublji dio nalazi se u središnjem dijelu Toploga jezera, oko 300 metara od obale, gdje se obala strmo spušta do maksimalnih 15,3 metara dubine.

Jezero se odlikuje visokim stupnjem protoka vode, i na godišnjoj razini ukupan protok jednak je polovici obujma jezera.

+ Vodena bilanca Čudsko-pskovskoga jezera Vodena bilanca ObujamDotok vode Padaline 560 mm (1,9 km³) Površinske i podzemne vode 3150 mm (11,2 km³)Gubitak vode Otjecanje putem vodotoka 3390 mm (12 km³) Isparavanje 320 mm (1,1 km³)

Čudsko-pskovsko jezero slatkovodno je jezero. Odlikuje ga niska stopa mineralizacije i dosta mala prozračnost (od svega 2,5 metara) koja je posljedica visoke količine raznih nanosa koje u jezero donose njegove pritoke, ali i intenzivnijega razvoja planktona. Kretanje vode u jezeru uglavnom je dosta sporo i u najvećem dijelu godine uzrokovano je radom vjetra s prosječnim brzinama 5 – . Tijekom proljetnih poplava nešto je intenzivnije kretanje jezerske vode u smjeru jug – sjever.

Zbog dosta male dubine jezerska voda brzo se zagrijava, ali se jednako tako i brzo hladi. Tijekom ljeta jezerska voda dostiže maksimalnih 25 – u priobalnome dijelu, odnosno 22 °C na otvorenima vodama. Krajem studenoga i početkom prosinca stvara se ledeni pokrivač koji se prvo javlja na krajnjem jugu, a potom se širi k sjeveru Čudsko-pskovskoga jezera. Led se počinje topiti krajem travnja i početkom svibnja.

Porječje jezera i otoci mini|desno|350 px|Karta koja prikazuje slijev Pskovsko-čudskoga jezera i rijeke Narve.

Područje Pskovsko-čudskoga jezera pripada porječju Finskoga zaljeva Baltičkoga mora, a k jezerima odvodnjava se područje površine oko . U jezera se ulijeva oko 30 rijeka, a dvije najveće i po pritoku vode najznačajnije rijeke su Velikaja (dužina toka ) koja se na krajnjem jugu ulijeva u Pskovsko jezero, i Emajõgi (dužina toka ) koja se ulijeva u Čudsko jezero. Značajnije pritoke još su: Želča (), Čerma (), Gdovka (), Čjornaja (). Voda iz Čudsko-pskovskoga jezera ulijeva se jedino u rijeku Narvu koja istječe iz sjevernoga dijela Čudskoga jezera i teče k Finskome zaljevu.

Na jezerima se nalazi 29 otoka ukupne površine od , te još oko 40 manjih otoka u delti rijeke Velikaje na krajnjem jugu Pskovskogaa jezera. Otoci su dosta niski i zamočvarena i iznad razine jezera izdižu se u visini od svega 1 – 2 metra (maksimalno do ). Mnogi su otoci tijekom poplava u cijelosti prekriveni vodom. Najveći otoci su Pijrisar (površine ), Kolpina () i Kamenka (). U središnjem dijelu Pskovskoga jezera nalazi se arhipelag Talapski otoci koji čine tri manja otoka ukupne površine .

Živi svijet i ekologija Priobalno područje i obale jezera obrasle su s 54 različite vrste vodenih biljaka među kojima su najraširenije trska, iđirot, milava. Plutajuće biljke u priobalju su rijetke i čine ih strelice, žuti lokvanj i vodeni dvornik.Fish and Lake Pskov region. Lakes. Pskovfish.ru., pristupljeno 6. svibnja 2020. Močvare u priobalnome pojasu značajna su hranilišta za labudove, patke i guske tijekom njihovih migracija s Bijeloga k Baltičkome moru.-Tourist portal. Svali.ru (2008-01-28)., pristupljeno 6. svibnja 2020. Najraširenije riblje vrste su grgeč, deverika, bodorka, Coregonus autumnalis, Osmerus eperlanus.

Ekološka slika jezera i njihove okoline na zadovoljavajućoj je razini, vode se uglavnom klasificiraju u grupu čistih (I. i II. stupanj), izuzev u području oko ušća rijeka Võhanduu i Piuze gdje je zbog povišenoga sadržaja fosfata voda svrstana u treću kategoriju.

Najveći ekološki problemi jezera su povećani stupanj eutrofikacije uzrokovane intenzivnijim razmnožavanjem cijanobakterija.

Izvori

Vanjske poveznice

Čudsko jezero Hrvatska enciklopedija Чудско-Псковское озеро, Velika sovjetska enciklopedija Lake Peipus, Encyclopædia Britannica Псковско-Чудское озеро Карты Псковско-Чудского озера

Kategorija:Jezera u Estoniji Kategorija:Jezera u Pskovskoj oblasti Kategorija:Jezera u Lenjingradskoj oblasti Kategorija:Porječje Narve Kategorija:Ledenjačka jezera u Europi

Kategorija:Okrug Ida-Viru Kategorija:Okrug Jõgeva Kategorija:Okrug Tartu Kategorija:Okrug Põlva