mini|desno|Katedrala sv. Ivana lyonskog, prvostolnica primasa Galije. Katolička Crkva u Francuskoj (fr. Église catholique en France) dio je sveopće Katoličke Crkve u zajedništvu s papom i Rimskom kurijom. Utemeljena još u 2. stoljeću, često se naziva »najstarijom kćeri Crkve« (fr. fille aînée de l'Église). Prema procjenama broji između 30 i 50 milijuna vjernika, što je čini najbrojnijom vjerskom zajednicom u Francuskoj (43 %, 2019.).Francuska enciklopedija.hr. Hrvatska enciklopedija. LZMK: Zagreb, 2021. Ustrojena je u 104 dijeceze i više od 12 000 župa te obuhvaća oko 45 000 crkava, kapela i drugih vjerskih građevina diljem Francuske.
Prvi pisani spomen kršćanstva na francuskom tlu odnosi se na Irenejev opis smrti sv. Potina iz Lugdunuma (današnjeg Lyona) i inih mučenika lyonskih progona 177. godine. Na Badnjak 496. Remigije, reimski biskup, krstio je franačkog kralja Klodviga I., u čemu su ga slijedili brojni njegovi, dotad poganski podanici, uspostavljajući političke, diplomatske i međudržavne odnose sa Svetom Stolicom. Papa Lav II. okrunio je Karla Velikog kraljem Svetog Rimskog Carstva, oblikujući političke i religijske temelje kršćanstva u Europi. Snažnu, tisućljetnu povezanost Crkve i francuske države prekinula je Francuska revolucija, koja je bila protukatolički nastrojena te čije je glavno obilježje bila dekristijanizacija i progoni klera i katoličkog pučanstva. Unatoč preporodu katoličanstva u poslijerevolucionarnom razdoblju francuske državnosti, revolucionarno naslijeđe iznjedrio je sekularistički svjetonazor (fr. Laïcité), određen u prvom članku francuskog Ustava.
Poznatije katoličke crkve i građevine u Francuskoj uključuju Notre Dame, Katedrala u Chartresu, Katedrala u Reimsu, Bazilika Svetog Srca u Parizu, La Madeleine, Katedrala u Amiensu te nacionalno svetište Lourdes. Među poznatijim svecima Katoličke Crkve iz Francuske ističu se Margareta Marija Alacoque, Anzelmo Canterburyjski, sv. Genoveva, Grgur Tourski, Ivana Orleanska, sv. Irenej, Katarina Laboure, Luj IX., sv. Mala Terezija, sv. Martin, Ljudevit Montfortski, sv. Rok, Franjo Saleški, Ivan Vianney i Vinko Paulski.
Ustroj mini|desno|400px|Crkvene pokrajine u Francuskoj Metrpoplije sufragani
Besançon Belfort-Montbéliard Nancy Saint-Claude Saint-Dié Verdun Bordeaux Agen Aire sur Adour Bayonne Périgueux Clermont-Ferrand Le Puy-en-Velay Moulins Saint-Flour Dijon Autun Nevers Sens Mission de France Lille Cambrai Arras (Boulogne, Saint-Omer) Lyon (nadbiskup ima titulu primas Galije) Annecy Belley-Ars Chambéry Grenoble Saint-Etienne Valence Viviers Marseille Aix-en-Provence Ajaccio Avignon Carpentras Digne Fréjus et Toulon Gap Nice Montpellier Béziers Agde Carcassonne Mende Nîmes Perpignan-Elne
Paris Créteil Evry-Corbeil-Essonnes Meaux Nanterre Pontoise Saint-Denis Versailles Poitiers Angoulême La Rochelle Limoges Tulle Reims Amiens Beauvais Châlons Langres Soissons Troyes Rennes Angers Laval Le Mans Luçon Nantes Quimper (Léon) Saint-Brieuc Vannes Rouen Bayeux Coutances Evreux Le Havre Sées Toulouse Albi Auch Cahors Montauban Pamiers Rodez Tarbes et Lourdes Tours Blois Bourges Chartres Orléans
Izravno odgovorne Svetoj Stolici: Strasbourg Metz Vojni ordinarijat
Ostale dijeceze: Apostolski egzarhat u Francuskoj, Beneluxu i Švicarskoj za Ukrajince Armenska katolička eparhija Sainte-Croix-de-Paris Maronitska katolička eparhija Gospe Libanonske u Parizu
Svetišta Bazilika Svetog Srca i Notre Dame najpoznatije su crkve u Parizu. Najveće francusko svetište je Lourdes (Gospa Lurdska). Cotignac u Provansi poznat je kao „selo Svete Obitelji”, a u njegovoj blizini nalaze se svetišta Gospe od Milosti i sv. Josipa.Šimunić, Ivana. Cotignac – selo Svete obitelji HRT, objavljeno 19. kolovoza 2025.
Napadi, kritike i progoni Katolička Crkva je od samih početaka u Francuskoj bila izložena različitim vrstama napada, kritika, a u pojedinim razdobljima i otvorenih političkih progona. Poznati su lyonski progoni kršćana 177. godine u rimskoj Galiji.
Kao posljedica reformacije u Francuskoj se javljaju hugenoti, koji su bili u otvorenom sukobu s Crkvom. Francuska revolucija bila je protukatolička te je Crkva tijekom Revolucije doživjela teške progone, deinstitucionalizaciju i umorstva klerika i laika.
Skupina od 86 senatora objavila je krajem 2025. poziv francuskim vlastima na zaustavljanje uništavanja crkvenih građevina i fizičkih napada na vjernike, uslijed 322 slučaja protukršćanskih incidenata zabilježenih u prvih pet mjeseci 2025.Načelo laicite. Marija, god. LXIII, br. 693 (prosinac 2025.), str. 32
Izvori
Vanjske poveznice